ࡱ> VXQRSTUq`bjbjqPqP =::ܝl%N N N 4 (   2 82|2 !R"tѯѯѯ       $#h@&X9 } "ѯ9  %! R   x "  jlC &l!0!i &n&L&  ѯZ+@k4ѯѯѯ9 9 Vdѯѯѯ!2 2 2 Dv2 2 2 v2 2 2  Izvorni znanstveni rad Mladen Vedria* Ru~ica `imi** ZADU}ENOST REPUBLIKE HRVATSKE I KONKURENTNOST HRVATSKOG GOSPODARSTVA Sa~etak Vanjski dug Republike Hrvatske naglo je i skokovito porastao u razdoblju nakon godine 1999. Taj rast je, kontinuirano promatrano, znatno nadmaaio rast BDP-a u istom razdoblju, ato je, promatrano kroz nazna eni indikator, dovelo do stanja visoke zadu~enosti. Troakovi otplate glavnice, te kamate na ostvareno zadu~enje u bitnoj e mjeri determinirati moguost daljnjih ulaganja u tehnoloaku obnovu, poglavito preraiva ke industrije, te podizanje razine kvalitete ponude turisti ke industrije. Konzekventno iskazano, mogue podizanje razine konkurentnosti izvan podru ja razine efikasnosti javnih servisa bit e limitirano, te e upuivati na potrebu veeg stupnja oslanjanja na vanjska direktna ulaganja, ali prvenstveno u obliku green field investicija. Klju ne rije i: stupanj zadu~enosti Republike Hrvatske, struktura zadu~enosti, nacionalna konkurentnost, ekonomska politika, upravljanje vanjskim dugom, troakovi servisiranja vanjskog duga, nove investicije. UVODNO Ukupni interes, ato zna i stru ni i znanstveno istra~iva ki, te onaj ukupne javnosti za problematiku unutraanjeg i vanjskog duga, javnog, te onog stanovniatva i gospodarskih subjekata, bio je na visokoj razini u trenutku osamostaljenja Republike Hrvatske, te utvrivanja visine i kriterija preuzimanja dijela obveza iz bivae dr~ave SFR Jugoslavije, poglavito po osnovi prenesenih obveza Londonskog i Pariakog kluba. Konsolidacijom tih obveza, interes opet raste u trenutku reguliranja odnosa Republike Hrvatske s Bretton Woodskim institucijama (MMF, Svjetska banka), ato omoguuje utvivanje kreditnog rejtinga i izlazak na meunarodno tr~iate kapitala. Prvo upozorenje, temeljem odreenih objektivnih indikatora: vanjski dug u odnosu na visinu BDP, vanjski dug u odnosu na godianje devizne prihode po osnovi robnog i nerobnog izvoza, otpo ela su u godini 2000., kada se ukupno politi ko i gospodarsko ponaaanje Republike Hrvatske znatno liberalizira i otpo inje zna ajnije meunarodno politi ko i gospodarsko otvaranje. Sna~an zamah daljnjem procesu zadu~ivanja, ostvaren je koriatenjem vanjskih kreditnih sredstava za podmirenje unutraanje likvidnosti ili druga ije re eno, pokrivanja deficita izmeu narasle javne potroanje u odnosu na ostvarene domae prihode. Slijedi proces intenzivnog ulaganja u cestovnu infrastrukturu, te paralelno i kontinuirano poveani deficit u vanjsko-trgova koj razmjeni. Takav, tada sna~no, i u odnosu na godianji rast BDP-a, natproporcionalno uspostavljen tempo vanjskog zadu~ivanja, uz izvjesno smanjenje intenziteta u razdoblju od protekle tri godine, prisutan je do aktualnog razdoblja. Iskazani trendovi bitno utje u i na konkurentsku sposobnost nacionalne ekonomije. Dio se o ituje u zna ajnoj poreznoj presiji, koja uz osiguravanje sredstava za sva tekua plaanja, mora osigurati i financijska sredstva za serisiranja dospjelih dijelova na naplatu vanjskih zadu~enja. Takoer, su~ava se i prostor za koriatenje vanjske akumulacije na podru jima gdje je koriatenje inozemnih kreditnih sredstava neophodno u potporu ostvarenja strukturnih promjena. I. VANJSKI DUG REPUBLIKE HRVATSKE Godine 1993., nakon meunarodnog priznanja (1992.), po etnoj godini koncipiranja hrvatske ekonomske politike, vanjski dug Republike Hrvatske iznosio je 2,5 mlrd US$. Godine 1996., po zavraetku procesa alociranja vanjskog duga izmeu dr~ava nastalih raspadom bivae Jugoslavije, taj je dug iznosio 4.8 mlrd US$. Godine 2000. on se ve popeo na iznos od preko 12 mlrd EUR. Potkraj 2007. vanjski dug je iznosio 33 mlrd EUR, ne viae (samo) US$. Prognoze i procjene za kraj 2008. predvianju ukupno vanjsko zadu~enje na razini od 36.5 mlrd EUR. Preciznije i detaljnije kretanje inozemnog zadu~enja mogue je vidjeti iz podataka kako slijedi. Tablica 1. Vanjski dug Republike Hrvatske, 1993.-2007. Inozemni dug(u mln USD) 1993.1994.1995.1996.1997.1998.2.4862.8223.3364.8086.6628.489 Izvor: Godianje izvjeae HNB-a za 1998. godinu, HNB 1999. Inozemni dug(u mln EUR, na kraju razdoblja)1998.1999.2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.9.17310.17512.26413.60915.14319.88422.93325.74829.27432.929 Napomena (HNB): U okviru preuzetih obveza u pretpristupnim pregovorima s Europskom komisijom, na po etku 2008. godine stupile su na snagu promjene u pravnoj regulativi vezane za praenje inozemnog zadu~ivanja. Prelaskom na novi sustav izvjeatavanja, koji se primjenjuje na sve nebankarske financijske institucije, javna i mjeaovita trgova ka druatva te na odabrani uzorak ostalih nefinancijskih poduzea, saldo inozemnog duga na kraju 2007. jednokratno je povean za 473 mil. EUR te prema novom sustavu izvjeatavanja iznosi 33.402 mil. EUR. Pozornost u o itavanju ovih podataka zahtijeva i njihov iskaz u US$ za razdoblje 1993.  1998., te revidiranih podataka od 1998.  2007. izra~eno u EUR. Izvor: HNB 2008.  HYPERLINK "http://www.hnb.hr" www.hnb.hr Uz apsolutne brojke koje iskazuju rast vanjskog zadu~enja po stopama koje u cijelom iskazanom razdoblju bitno nadmaauju stope rasta BDP-a, od interesa je razmotriti i pitanje strukture tog duga, vezano uz pojedine subjekte tog zadu~ivanja. U tom kontekstu relevantna je ocjena (HNB, 2006) da: Promotri li se kretanje strukture inozemnog duga prema domaim sektorima u razdoblju do 2002. godine, ne ulazei pritom u detaljna obilje~ja prometa s osnove inozemnog duga u pojedinim kalendarskim godinama, mo~e se izvesti zaklju ak da je u prvim godinama nakon ostvarenja pristupa meunarodnom tr~iatu kapitala najzna ajnije rastao inozemni dug dr~ave, i to uglavnom zbog potreba financiranja poslijeratne obnove, infrastrukturnih projekata i restrukturiranja gospodarstva. Dug banaka i poduzea rastao je mnogo sporije. U prvom razdoblju od otvaranja meunarodnih tr~iata kapitala do kraja 2001. inozemni dug u Hrvatskoj veinom je generiran posudbama domaeg javnog sektora ili posudbama privatnog sektora za koji je jam ila dr~ava. Istodobno, privatni kreditori odobravaju relativno malo zajmova koji nisu bili osigurani jamstvima javnog sektora. Stanje se po inje mijenjati od godine 2001. kada u bankarske kanale ulazi i dio do tada tezaurirane atednje, kao posljedica injenice obvezne promjene njema ke marke u novu europsku valutu: euro. Takoer, otpo inje i poja ano zadu~ivanje domicilnih banaka u inozemnom vlasniatvu na vanjskom tr~iatu kapitala, naj eae unutar mati nih financijskih institucija. Nastalo novo stanje vidljivo je iz ocjene (HNB, 2006, str. 11): Samo u 2003. godini dug banaka porastao je tako za 4,8 mlrd. EUR ili iznimno visoko, na ak 32% na godianjoj razini, a primljena sredstva iz inozemstva banke su veinom usmjerile u plasmane sektoru stanovniatva, koji su poveani za 11,9 mlrd. kuna, odnosno za 27,7 %. Istodobno, stanovniatvo se odobrenim kreditima uglavnom koristi za kupnju trajnih potroanih dobara poglavito automobila. To je pridonijelo zna ajnom ubrzavanju rasta ukupnoga robnog uvoza (sa 17,2 % u 2002. na 32,5% u 2003., izra~eno na godianjoj razini, u ameri kim dolarima prema tekuem te aju) i produbljivanju vanjskotrgovinske neravnote~e. Iskazani trendovi stvaraju i novu konfiguraciju ekonomske matrice u Republici Hrvatskoj u odnosu na udjele vanjskog duga u BDP-u, te u odnosu prema dospjelim obvezama po osnovi povrata sredstava u odnosu na ostvarene prihode izvozom roba i usluga u pojedinim godinama. Tablica 2. Udjel vanjskog duga u BDP-u Inozemni dug (u % BDP-a)1998.1999.2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.47,654,561,461,461,975,880,082,485,587,8 Izvor:  HYPERLINK "http://www.hnb.hr" www.hnb.hr Udjel vanjskog duga u BDP-u u razdoblju od jednog desetljea gotovo se udvostru io. Izuzetno visok porast ostvaren je u razdoblju od godine 2002. na 2003. od visokih 13.9 postotnih poena, te korespondira s gore iskazanim navodima o poveanoj kreditnoj ekspanziji, poglavito prema sektoru stanovniatva na domaem tr~iatu. Shodno iskazanim navodima, od interesa je razmotriti i aktualnu strukturu bruto vanjskog duga, ato je vidljivo iz slijedeeg pregleda. Graf 1. Bruto inozemni dug  Izvor: HNB, Bilten br. 136, travanj 2008. U iskazanom razdoblju (01/2000.-01/2008.) vidljiva je stagnantna pozicija udjela u vanjskom dugu dr~ave, ali i izuzetna dinamika u porastu zadu~ivanja ostalih domaih sektora, te poslovnih banaka, ato ukazuje na sna~an zaokret prema poslovnom sektoru, te sektoru stanovniatva. Stoga, taj segment zadu~enja bitno je i detaljnije analizirati. Tablica 3. Dug stanovniatva u razdoblju 2000.-2007. Iznosi u milijunima Opis2000.2001.2002.2003.2004.200520062007.Dug stanovniatva u mil. 31764214604475819207112231379115645Dug kao % BDP-a15,919,024,728,932,135,940,342,0Dug kao % bruto raspolo~ivog dohotka28,136,949,363,568,581,7 96,2 105,0Dug kao % bankovnih depozita stanovniatva50,843,360,871,077,282,9 89,6 96.0BDP (GDP) u 1997622177244682623228681312633422037250 Izvor: Domazet, T.: (Pre)zadu~enost  prepreka odr~ivom razvoju, RIFIN, Ekonomija/Economics, Zagreb 2008, str. 327 Porast zadu~enja stanovniatva ostvarivao se (razdoblje 2000.-2007.) po prosje noj godianjoj stopi od 25.6 % uz ostvareni prosje ni nominalni rast BDP-a od 9.3%. Stoga je relevantna konstatacija (Domazet, 2008.) da: Zadu~ivanje stanovniatva vjerojatno je najosjetljiviji dio ukupne ekonomske politike. Naime, premda je udio osobne potroanje u BDP-u iznimno visok (ve du~e vrijeme kree se oko 60% BDP-a), akumulativna je sposobnost stanovniatva niska. S obzirom na realno zaostajanje potroanje u 1990-tim i ~elje za veim ulaganjem, stanovniatvo se sve viae zadu~uje. S druge strane, banke raznim mjerama poti u zadu~ivanje stanovniatva iako je kamatna stopa vrlo visoka. Na taj na in opa potroanja ostaje glavni generator rasta BDP-a, a jer nema domae ponude, potra~nja se nadomjeata uvozom iz inozemstva. Tako je stvoren za arani krug  sve viae raste dug stanovniatva, a to je ujedno i osnova uvoza roba i usluga iz inozemstva. Tome u prilog ide i monetarna politika. Istovremeno, iskazano stanje jasno je da indicira drasti an porast izlo~enosti Republike Hrvatske moguim rizicima s globalnog tr~iata kapitala, ali i znatno optereenje nastalo po osnovi obveza troakova servisiranja vanjskog duga. Granice odr~ivosti zadu~enja u airem kontekstu, analiti ki se procjenjuju uz pomo niza indikatora kao ato su: Odnos ukupnog vanjskog duga i BDP-a Odnos ukupnog vanjskog duga u odnosu na izvoz roba i usluga Ro na struktura vanjskog duga Udio javnog sektora u ukupnom vanjskom dugu Kreditni rejting dr~avnih obveznica Kamatni rasponi hrvatskih u odnosu na referentne inozemne obveznice Nastala situacija zahtijeva fokusiranost na upravljanje vanjskim dugom, kao pretpostavkom odr~ivosti ope gospodarske ravnote~e. Meunarodni monetarni fond, zajedno sa Svjetskom bankom, objavio je (MMF, 2003.) Smjernice za upravljanje javnim dugom. Osnovni principi sadr~ani su u slijedeim konstatacijama: Odreivanje ciljeva, obuhvata i koordinacije s monetarnom i fiskalnom politikom Transparentnost i odgovornost Odreivanje institucionalnog okvira Utvrivanje strategije uravljanja dugom Odreivanje okvira upravljanja rizikom Razvoj i odr~avanje efikasnog tr~iata za dr~avne obveznice Uz analizu visine i strukture vanjskog duga bitno je s aspekta ranjivosti nacionalne ekonomije dati i podatke, te ocjenu o stupnju duga ope dr~ave i njegovoj unutraanjoj i vanjskoj komponenti. Tablica 4. Dug ope dr~ave u razdoblju 2000.- 2007. Iznosi u milijunima 2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.Dug ope dr~ave (% BDP-a)40,641,742,143,446,447,444,043,0Dug ope dr~ave u mil. 81109248103011138613175146701505716018 - u tome: unutarnji dr~avni dug327833794222454254127461 8133 8848Odnos unutarnjeg duga i BDP-a (%)16,415,217,317,319,124,1 23,8 23,8BDP1997622177244682623228681312633422037250Izvor: Isto, str. 326. Vidljivo je da je dug ope dr~ave u iskazanom razdoblju porastao od 8.1 mlrd EUR na 16 mlrd EUR, odnosno za 97,5%. To ozna ava rast od 10.2% prosje no godianje uz istovremeno u istom razdoblju nominalni rast BDP-a od 9.3%. Meutim, bitna je ocjena (Domazet, 2008.) da ... potrebno je istaknuti visok rast unutarnjeg duga dr~ave, osobito 2004. i 2005., koji je 2007. povean u odnosu na 2003. za 169,9% i dosegao je razinu od 23,8% bruto domaeg proizvoda. To je posljedica zadu~ivanja dr~ave na domaem tr~iatu kapitala, a ne inozemnom, iako se u biti stanje bitno ne mijenja jer se dr~ava zadu~uje kod banaka u Hrvatskoj, a te se banke zadu~uju kod svojih matica u inozemstvu. Na taj na in dr~ava nije uspjela smanjiti valutni kamatni rizik, ato joj je bila namjera. Negativne su posljedice: takav je dug skuplji, odnosno kamate su viae, te ato nastaje tzv. crowding out efekt  zadu~ivanjem dr~ave na domaem tr~iatu smanjuje se mogunost privatnog sektora za za zadu~ivanjem ili mu se pogoraavaju uvjeti zadu~ivanja. I naravno, u kona nici iskazani kvantitavni pokazatelji porasta svih oblika zadu~ivanja (vanjsko, unutraanje), te svih segmenata druatva (stanovniatvo, poslovni sektor, dr~ava), stvaraju bitan krug ograni enja u daljnjem voenju monetarne i fiskalne politike, te i bitno utje u na uvjete u kojima e se ostvariti daljnji gospodarski rast. U tom kontekstu relevantna je ocjena (MMF, 2008.): Imajui monetarnu politiku koja je ograni ena vrsto upravljanim te ajem, za odr~avanje stabilnosti klju na je jaka podraka financijske, fiskalne i strukturalne politike. Budui da vrsta te ajna stopa obi no smanjuje percepciju valutnog rizika i stoga vodi do lakae odluke o zadu~ivanju u stranoj valuti, potrebne su jake i razborite politike i nadzor banaka da bi se osiguralo odgovarajue upravljanje rizikom. Osim toga, vrsto upravljana te ajna politika takoer ograni ava sposobnost monetarne politike da odgovori na pritiske domae potra~nje, implicirajui da je podraka fiskalne politike klju na da bi se zaatitilo od visoke inflacije i vanjske neravnote~e. I na kraju, postepeno smanjivanje vanjske neravnote~e i stvarna konvergencija s EU mo~e biti ostvarena samo poboljaanjem konkurentnosti Hrvatske kroz strukturne reforme. Evidentno je da stupanj slobode u voenju ekonomske politike u buduem razdoblju postaje bitno limitiran stanjem vanjskog zadu~enja i unutraanjeg duga. Istovremeno, to je izuzetan zahtjev i izazov u pravcu podizanja razine konkurentnosti na nivou nacionalne ekonomije. STUPANJ ZADU}ENJA I NACIONALNA KONKURENTNOST Shodno dosadaanjoj analizi, za konstatirati je da e iskazano stanje vanjskog i javnog zadu~enja u znatnoj mjeri odrediti na in voenja ekonomske politike u iduem razdoblju. Istovremeno, ono objektivno predstavlja bitno ograni enje u podizanju razine nacionalne konkurentnosti. Takoer i odreuje (su~ava) manevarski prostor daljnjeg zadu~ivanja u funkciji strukturnih reformi, kao i tehnoloake obnove, neophodne u preraiva koj industriji, osnovnom generatoru u poveanju robnog izvoza. U potkrepi izre enih navoda, od interesa je razmotriti trend udjela otplaenog inozemnog duga u proteklom desetljeu. Tablica 5. Otplaeni inozemni dug Otplaeni inozemni dug (u % izvoza robe i usluga) 1998.1999.2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.12,324,626,228,229,821,322,525,035,833,2Napomene (HNB): U okviru preuzetih obveza u pretpristupnim pregovorima s Europskom komisijom, na po etku 2008. godine stupile su na snagu promjene u pravnoj regulativi vezane za praenje inozemnog zadu~ivanja. Prelaskom na novi sustav izvjeatavanja, koji se primjenjuje na sve nebankarske financijske institucije, javna i mjeaovita trgova ka druatva te na odabrani uzorak ostalih nefinancijskih poduzea, saldo inozemnog duga na kraju 2007. jednokratno je povean za 473 mil. EUR te prema novom sustavu izvjeatavanja iznosi 33.402 mil. EUR. Otplate inozemnog duga uklju uju otplate glavnice s osnove obveznica, dugoro nih trgovinskih kredita i dugoro nih kredita te ukupne otplate kamata, bez otplate kamata s osnove izravnih ulaganja. Izvor: HNB 2008.  HYPERLINK "http://www.hnb.hr" www.hnb.hr Istovremeno, bitan je pokazatelj i visina, te udjel troaka servisa (kamate) kao kontinuirani izdatak stvoren vanjskim zadu~ivanjem, te njegov odnos prema ostvarenoj, odnosno o ekivanoj stopi porasta BDP-a. Tablica 6. Bruto inozemni dug  stanje i otplata 2008.-2011. Bruto inozemni inozemni dug 31.1.2008.Trenuta no dospijee2008.2009.2010.2011.1. Dr~ava 6.668,84,3812,71.062,2858,31.491,72. Sredianja banka (HNB)2,20,02,20,00,00,03. Banke9.304,11,73.775,71.567,1594,9805,14. Ostali domai sektori13.908,1802,82.907,31.889,21.661,31.526,25. Izravna ulaganja4.055,1317,0925,8499,0423,4415,6Ukupno (1+2+3+4+5) 33.938,31.125,88.423,85.017,53.538,04.238,6Dodatak: Procjena plaanja kamata765,1937,0737,8620,0 Izvor: HNB 2008.,  HYPERLINK "http://www.hnb.hr" www.hnb.hr Nastavno, bitno je pristupiti uvidu u aktualnu poziciju na dvjema vodeim meunarodnim listama mjerenja konkurentosti ponderirano vrednuje i poziciju Hrvatske. Na uglednoj rang listi IMD-a pozicija Republike Hrvatske je kako slijedi: Tablica 7. Svjetski godianjak konkurentnosti 2007 - Rezultati Hrvatske - etiri indikatora Gospodarski rezultati 50/55 + Prihodi od turizma1+ Izvoz komercijalnih usluga5+ Udjel FDI u BDP-u9+ Relokacija proizvodnje ne predstavlja prijetnju budunosti gospodarstva14+ Relokacija R&D-a ne predstavlja prijetnju budunosti gospodarstva15- Osjetljivost na ekonomske cikluse53- Zaposlenost52- Udjel izvoza roba u milijardama US$52- Diversifikacija gospodarstva52- Te ajne stope52 Efikasnost vlade 50/55 + Korporativne porezne stope na profit10+ Kratkoro ne kamatne stope25+ Stabilnost te aja28+ Ukupan opi dug dr~ave % BDP30+ Stopa doprinosa poslodavca socijalnoj sigurnosti 30- Dr~avno vlasniatvo u poduzeima54- Prilagodljivost dr~avne politike promjenama u gospodarstvu53- Raspon kamatnih stopa 52- Poticaji za investiranje52- Stopa doprinosa posloprimca socijalnoj sigurnosti 50 Efikasnost poslovnog sektora: 55/55 + Burzovni indeks5+ Broj radnih sati12+ Udjel ~ena u radnoj snazi21+ Troaak rada25+ Primanja u uslu~nim djelatnostima 26- Efikasnost rada nadzornih i upravnih odbora55- Kredibilitet menad~era55- Mogunost samofinanciranja55- Stav prema globalizaciji55- Prilagodljivost poduzea tr~ianim promjenama 55 Infrastruktura: 43/55 + Odnos broja u enika i profesora u srednjim akolama4+ Investicije u telekomunikacije13+ Odnos broja u enika i profesora u osnovnim akolama15+ Primjena zakona za zaatitu okoliaa 20+ Problemi one iaenja 29- Financijsko obrazovanje za potrebe poduzea55- Transfer znanja iz sveu iliata55- Odr~ivi razvoj kao prioritet poduzea54- Interes mladih za znanost 54- Istra~ivanje kao poticaj dugoro nom razvoju 54 Prema najnovijim rezultatima IMD-a (15.05.2008.) Hrvatska je poboljaala svoju poziciju za 4 mjesta, te se sada nalazi na 49. mjestu od 55 zemalja. Na rang listi Svjetskog gospodarskog foruma pozicija Republike Hrvatske unutar relevantnog kruga zemalja je kako slijedi: Tablica 8: Indeks globalne konkurentnosti SAD 1. `vicarska 2. Danska 3. `vedska 4. Njema ka 5. Finska 6. & .. eaka 33. Slovenija 39. Slova ka 41. Maarska 47. Poljska 51. & . Turska 53. Hrvatska 57. & .. Rumunjska 74. Bugarska 79. & . Crna Gora 82. Srbija 91. Makedonija 94. BiH 106. & ad 131.  Izvor: Global Competitiveness Report 2007-2008, World Economic Forum 2007. Obje rang liste pokazuju da veli ina dr~ave, broj stanovnika, ili bogatstva prirodnim resursima ne igraju dominantnu ulogu u ostvarenju stupnja nacionalne uspjeanosti. Ono ato je bitno je svijest i volja, te znanje i sposobnost da se ostvaruju, komplementarno i istovremeno, slo~ene strukturne promjene, koje otklanjaju pojedina uska grla u voenju uspjeane ekonomske politike. To su kvaliteta javnih servisa (uprava, pravosue), uloga i zna aj obrazovanja, od redovitog do cjelo~ivotnog, transparentna porezna politika usporedno ni~ih stopa, poglavito vezano uz oporezivanje rada i kapitala, racionalizacija u uporabi svih vrsta izvora energije... Studija Svjetske banke o javnoj potroanji (prema The Economist, 05.07.2007.) ukazuje da porezni obveznici u tranzicijskim zemljama ne dobivaju adekvatnu vrijednost za novac (value for money). Gotovo u svim istra~enim zemljama, kao ato se vidi iz prikazanog grafa, javna potroanja je vea no ato bi bila prihvat.JLfjp  @!!%%&&'''4'6'kWMh PJnHtH&h CJOJPJQJ^JaJnHtH5h 5B* CJOJPJQJ\^JaJnHphtH h \!jh 0JCJU\]aJ h 5\h h 6CJ\aJh CJ\]aJh 56CJaJ!jh 0J5CJU\aJh 5CJ\aJh 0JCJaJh CJaJh 6CJaJ.0Nlnp     $`a$$a$$`a$$`a$4!6!8!:!!@!!!!%%&&''`$`a$$`a$'6'8'D'P'\'h't'' $$Ifa$Okd$$Ifn   634ap $If6'8'B'D'N'P'Z'\'f'h'r't'~'''''''''''''''''!("(.(N(O(P(U(V([(\(a(b(g(h(m(n(s(t(y(z((((((ммммм򴭢5h 5B* CJOJPJQJ\^JaJnHphtHh 56CJaJ h 6]h CJaJ&h CJOJPJQJ^JaJnHtHh PJnHtH/h B* CJOJPJQJ^JaJnHphtHh CJPJaJnHtH5''kd~$$IfֈMN Q33335. < 634ap<''''''' $$Ifa$'''$a$kd$$IfֈMN Q33335. < 634ap<'!("(O(P(V(\(b(h(n(t(z(((((((Ff  $$Ifa$Jkd$$If#J.  634ap $If$`a$$a$(((((((((((((((((((((((((-- /B/D////////8sBBBBɵɱɱɱm5h 5B* CJOJPJQJ\^JaJnHphtHh 0J6]j* h 6U]jh 6U] h 6]h &h CJOJPJQJ^JaJnHtHh CJ\]aJ&h CJOJPJQJ^JaJnHtHh CJPJaJnHtHh PJnHtH)(((((((((((-/ ///88@@qBrBsBBB$`a$$`a$$a$Ff{ $$Ifa$BBBBBBBBBBBBBBBBBCCFf $$Ifa$Jkd $$If#J.  634ap $If$a$BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBCCCC C CCCCCCC C!C%C&C'C(C/C0COCȺȢȢȢȢȢȢȢȢȢȺȺjh 6U\aJh 6\aJh CJ\]aJ/h B* CJOJPJQJ^JaJnHphtHh CJPJaJnHtHh PJnHtH&h CJOJPJQJ^JaJnHtH2h B* CJH*OJPJQJ^JaJnHphtH2C CCCC!C&C'C(C]C^C_C:Fe@eJeFf $$Ifa$Ff} $$Ifa$JeLeVeXe`elexeeeeeeeeeeemmwwyyy$`a$$`a$$a$Ff $$Ifa$Ff $$Ifa$yyzzz~~~~~,. $$Ifa$Jkd~$$If#@  634ap dd$If[$\$$a$$h^ha$ & F$`a$.Z "$,.68@BJLTV^`hjrtv8ZƸƠƠƠƠƠƠƠƠƠƸƸh 6\aJ&h CJOJPJQJ^JaJnHtH/h B* CJOJPJQJ^JaJnHphtHh CJPJaJnHtHh PJnHtH&h CJOJPJQJ^JaJnHtH5h 5B* CJOJPJQJ\^JaJnHphtH0$.8BLV`jtv8$a$dd[$\$FfFf $$Ifa$Z\b܈ވމZ\^rtvxPRVøîzq`THh 56CJ\aJh 5CJ\]aJ!jh 0JCJU\]aJh 0J6\jh 6U\jh 6U\ h 6\ h \]h 5PJ\nHtHh PJnHtHh 5CJ]aJh CJ\]aJh 0J6\aJjh 6U\aJh 6\aJjh 6U\aJ`b܈ވ048<@D $$Ifa$$If$a$DFJLbvJA888 $$Ifa$ $$Ifa$kdc$$Ifl4֞ @"' `''''''"644 la]f4vz~Dkdf$$Ifl4֞ @"'  `"644 la]f4$If‰Akd|$$Ifl4֞ @"'   ''''"644 la]f4 $$Ifa$‰Ɖȉ̉Љԉ؉܉ $$Ifa$$If܉މJDDDDDD$Ifkd$$Ifl4֞ @"'  ''''"644 la]f4"*6FG>>>> $$Ifa$kd$$Ifl֞ @"' ''''''"644 la]$IfFRbdD>$Ifkd$$Ifl֞ @"' ''''''"644 la] $$Ifa$ƊȊڊD>$Ifkdu$$Ifl֞ @"' ''''''"644 la] $$Ifa$*,^pD>$Ifkd_$$Ifl֞ @"' ''''''"644 la] $$Ifa$p|D>$IfkdI$$Ifl֞ @"' ''''''"644 la] $$Ifa$&24Dkd3$$Ifl֞ @"' ''''''"644 la] $$Ifa$4"2BRbr $$Ifa$$Ifrt̍؍MGGG>>> $$Ifa$$Ifkd$$Ifl֞ @"' ''''''"644 la]vxVD?????$a$kd$$Ifl֞ @"' ''''''"644 la] $$Ifa$VXZTVđPkd$$IfX0h4    P634a $$Ifa$ $^`a$$a$ TVVXؚ̗ښ@nƠʠdl$&Rzޣz軦|gRK h 6])h 5B*CJOJQJ\^JaJph)h 5B*CJOJQJ\^JaJphf)h 5B*CJOJQJ\^JaJph)h 5B*CJOJQJ\^JaJph̙)h 5B*CJOJQJ\^JaJph)h 5B*CJOJQJ\^JaJph33h 5CJ]aJh h \]aJh CJ\]aJh 5CJ\]aJđƑTPkd $$IfC0h4  P634a $$Ifa$Pkdb$$IfG0h4  P634a hnTPkdZ$$If0h4  P634a $$Ifa$Pkd$$If0h4  P634anpTPkd$$If=0h4  P634a $$Ifa$Pkd$$If0h4  P634a&,.NTTPkd$$IfB0h4  P634a $$Ifa$PkdR$$IfG0h4  P634aTVX֔ܔޔRKkdJ$$If0h4    P634a $$Ifa$$a$Pkd$$IfM0h4    P634a FLN^Kkd$$IfC0h4  P634a $$Ifa$Kkd$$IfG0h4  P634aHN^Kkd$$IfI0h4  P634a $$Ifa$KkdB$$IfZ0h4  P634aNPʖЖҖ ^Kkd:$$IfU0h4  P634a $$Ifa$Kkd$$If0h4  P634a BHJ^Kkd$$If0h4  P634a $$Ifa$Kkd$$If0h4  P634a—ėƗȗʗ̗:> $$Ifa$$a$Kkd2$$If0h4    P634a >@flnTPkd$$If0h4  P634a $$Ifa$Pkdګ$$If0h4    P634aʘИҘ"TPkdҭ$$If0h4  P634a $$Ifa$Pkd*$$If0h4  P634a"$TPkd"$$If0h4  P634a $$Ifa$Pkdz$$If0h4  P634a™:@TPkdr$$If0h4  P634a $$Ifa$Pkdʯ$$If0h4  P634a@BؚښDTOMO$a$Pkd±$$If0h4    P634a $$Ifa$Pkd$$If0h4  P634aDHJ^Kkd$$If0h  P634aKkdj$$If0h    P634a $$Ifa$RXZ^Kkdb$$If0h  P634a $$Ifa$Kkd$$If0h  P634a8>^Kkd$$If0h  P634a $$Ifa$Kkd $$If0h  P634a>@ҝ؝^Kkd$$Ifw0h  P634a $$Ifa$KkdZ$$If0h  P634a؝ڝ8>@BDbdfh^YYYYYY$a$KkdR$$If 0h    P634a $$Ifa$Kkd$$If0h  P634a hjlnƠȠʠޠ0Ldlء$&RzҢ $$Ifa$0$7$8$H$If^`0$a$Ңآ,Xޣz|~$`a$$a$Skd$$IflQ0_*# t644 la $$Ifa$0$7$8$H$If^`0"2Z2\2^2j2222233333 446678=>>@>{e`WLh 5CJ]aJh 6CJaJ h 6*jJ *h CJOJQJUaJmH sH ! *h CJOJQJaJmH sH *j *h CJOJQJUaJmH sH h 56CJaJh 5CJaJ *h 5CJaJ *h 6CJaJ *h CJaJUh 6CJ]aJh CJaJh CJ\]aJh 6CJ\aJljiva za zemlje sa srednjom razinom dohotka. Graf 2. Odnos javne potroanje i BDP-a per capita  INCLUDEPICTURE "http://media.economist.com/images/20070707/CEU639.gif" \* MERGEFORMATINET  Izvor:  Worrying about a crash , The Economist, 05.07.2007. Nazna eno pozicioniranje Republike Hrvatske na bitnim rang listama koje mjere i analiziraju konkurentnost pojedinih dr~ava takoer iskazuje u odnosu na Republiku Hrvatsku dva specifi na procesa iz neposredne proalosti: a) teret naslijea koje nosi sa sobom joa iz prostora bivae Jugoslavije, karakteriziranog kao izgubljeno desetljee s aspekta gospodarskog rasta, ali isto tako i b) teret naslijea izgubljenog desetljea u vlastitoj, samostalnoj dr~avi, karakteriziranog kao zakaanjela ili odgoena tranzicija. Republika Hrvatska je u procesu intenzivnih pretpristupnih pregovora za punopravno lanstvo u EU koje je za o ekivati, ovisno o formalnom procesu potvrda o pojedinim zemljama lanicama EU, unutar razdoblja od 24 ili 36 mjeseci. U tom kontekstu od posebne je va~nosti promotriti stupanj danaanje konkurentske pozicije u odnosu na danaanje lanice EU, te takoer i dr~ave okru~enja, mjereno indikatorima Lisabonske strategije, dokumenta koji je izvorno nastao kao zajedni ka, a danas obuhvaa i nacionalne razvojne strategije. Uvid u ove indikatore bitan je kao relevantna analiti ka podloga za ocjenu vlastite pozicije, ali i kao platforma za izradu ovakvog dokumenta , kao obveze po okon anju nazna enog roka do punopravnog lanstva. Tablica 9. Lisabonska agenda  Rangiranje ZemljaRangScoreEU 25Danska 15,76Finska25,74`vedska35,74Nizozemska45,59Njema ka55,53Velika Britanija65,5Austrija75,3Luksemburg 85,29Francuska95,21Belgija105,15Irska115,09Estonija124,93Portugal134,64 eaka144,53`panjolska154,49Slovenija164,44Maarska174,4Slova ka184,38Malta194,38Litva204,31Cipar214,28Latvija224,25Gr ka234,19Italija244,17Poljska253,76EU25 prosjek--4,84  SHAPE \* MERGEFORMAT  Izvor: Lisbon Review 2006, World Economic Forum 2006 Pozicija Republike Hrvatske (3.93) zaostaje za onom prosje nom EU-25 (4,84). Istovremeno, ohrabruje da je ona povoljnija od pozicije Poljske (3,76), Rumunjske (3,59) i Bugarske (3,51). Takoer ne predstavlja razmak koji nije mogue smanjiti, pa i dostii u odnosu na, za Republiku Hrvatsku, relevantnu grupu tranzicijskih zemalja. Uz u du~em vremenskom razdoblju konstatirana uska grla u procesu podizanja ope razine konkurentosti: nizak stupanj efikasnosti javne uprave, stupanj korupcije, dostupnost izvora financiranja, obrazovanost radne snage, porezne stope i propisi, etika rada i radno zakonodavstvo, za fokus razmatranja ove analize bitna je ocjena u inkovitosti makroekonomske politike, odnosno ostvarenja rezultata jednog koncepta te politike, u danas ve viae nego proteklom desetgodianjem razdoblju. U tom kontekstu relevantna je ocjena inozemnih autora od kojih jedan (Vamvakidis) izuzetno dobro i neposredno poznaje prilike u Republici Hrvatskoj (D. Moore, A. Vamvakidis, 2008., str. 2.): Realni rast BDP-a u razdoblju 2002.-2006. iznosio je prosje no 4.8%, malo manje od stope rasta usporedivih zemalja, koja je 2002.  2006. iznosila gotovo 6%. Ipak, taj u inak predo uje porast hrvatske prosje ne stope rasta od oko 3,25% godianje u razdoblju 1997.-2002. Rast se uglavnom temeljio na sna~nim domaim investicijama. Izvozni u inak bio je razo aravajui. Realna stopa rasta izvoza iznosila je prosje no 6% godianje tijekom 2002.-2006., ato je znatno ni~e od prosjeka usporedivih zemalja (s viae od 10%). ......U smislu napretka u tranzicijskom procesu Hrvatska zaostaje za zemljama koje najbolje provode reformu. Promatrajui detaljnije napredak Hrvatske kroz proces reforme u posljednje vrijeme, namee se zaklju ak kako je napredak u usporedbi s drugim gospodarstvima u mnogim podru jima bio sporiji. Prema EBOR-ovim tranzicijskim pokazateljima do 2006. hrvatska se tranzicija vrlo dobro mo~e usporediti s veinom zemalja ju~ne i isto ne Europe, ali zaostaje za tranzicijom srednjeeuropskih ekonomija. Usprkos napretku u svim aspektima tranzicije, tranzicijski rang Hrvatske u posljednje se vrijeme nije mijenjao. Hrvatska joa uvijek zaostaje za veinom drugih tranzicijskih zemalja u politici konkurentnosti, velikim privatizacijama i libaralizaciji cijena. Sukladno EFN indeksu ekonomske slobode (do 2004.), Hrvatska je na veini podru ja makroekonomskih i strukturnih reformi mjerenih tim indeksom napredovala, ali ipak manje nego ostatak svijeta. Posljedica je to da je rang Hrvatske cjelokupni EFN indeks u posljednjih deset godina pao. Nazna eni sa~eti pregled dogaanja, uz prethodno iskazane agregatne pokazatelje na vodeim meunarodnm rang listama konkurentnosti rangira ne samo stati no, na odreeno mjesto i poziciju Republiku Hrvatsku, nego viae i zna ajnije upuuje na to ato je neophodno mijenjati, koja su podru ja gdje su reforme i strukturne promjene nakon desetljea odlaganja danas kumulativno promatrano neophodne. Izlo~enost tranzicijskih zemalja meunarodnoj financijskoj krizi Imajui u vidu iskazana ograni enja za dalji rast iz proteklog vremenskog razdoblja u onom iduem morat e se suo iti s odreenim razvojnim rizicima i ograni enjima, koji su sinergijski izraz nazna ene vlastite pozicije na jednoj, te aktualne globalne financijske krize na drugoj strani. O itanje te vrste rizika vidljivo je iz pozicije Republike Hrvatske na rang Globalnom indeksu kreditne izlo~enosti koji rangira pozicije 137 zemalja nadolazeih tr~iata (emerging markets) u rasponu od najviae ranjivih (most vulnerable) do najmanje ranjivih. Pozicija na rang listi je ponder aest relevantnih indikatora: deficit tekueg ra una, deficit bud~eta vlade, ovisnost o uvozu nafte, posuivanje privatnog sektora u inozemstvu, dospijee plaanja duga u sljedeih godinu dana,  pregrijani rast kredita. Prva tri indikatora pokazatelji su gospodarske ranjivosti (aspekti gospodarske strukture zemlje koji poveavaju izlo~enost gospodarskim aokovima), dok su druga tri pokazatelji ranjivosti duga (ovisnost o meunarodnom financiranju odnosno izlo~enost krizi u globalnom bankarskom sektoru). ato dovodi do ocjene pozicije svake od zemalja. Tablica 10. Globalni indeks kreditne izlo~enosti Latvija Turska Maarska HRVATSKA Libanon Litva Rumunjska Estonija Gana 10.Slovenija & . 13. Bugarska 15. Slova ka 20. eaka 34. BiH 48. Makedonija 50. Srbija i Crna Gora 75. Poljska & 135. Uzbekistan 136. Turkmenistan 137. Libija  Izvor: The 2008 Global Credit Crunch Risk Index. AON & Oxford Analytica 2008. Sagledavajui svih aest prethodno navedenih indikatora Hrvatska je (AON i Oxford Analytica, 2008) u zoni visokog rizika prema ak tri indikatora: deficitu tekueg ra una, posuivanju privatnog sektora u inozemstvu, te dospjelim obvezama tijekom sljedee godine; po  pregrijanom rastu kredita Hrvatska je u zoni srednjeg rizika, dok je po preostala dva u zoni srednjeg do visokog rizika. Istaknuto je isto tako da se trenutno u 25 od 50 najveih svjetskih gospodarstava multinacionalne organizacije suo avaju s poveanim politi kim i gospodarskim rizicima. Osim visokih rizika u zemljama bogatim naftom poput Irana, Nigerije i Venecuele, u studiji se navodi da poja ani utjecaj globalne kreditne krize mogu osjetiti  nove zemlje u globalnoj ekonomiji poput Turske, Maarske i Rumunjske. Nalaze The Credit Crunch Risk Indexa potvruju i drugi izvori. The Economist (08.03.2007., 05.07.2007.) je joa prije godinu dana opisao stanje u Isto noj Europi kao  pregrijane ekonomije, spore reforme i konfuzna politika stvaraju straanu kombinaciju upozoravajui na visoki deficit tekueg ra una koji je unato  visokim stopama rasta BDP-a, dalje previsok. Ta su se upozorenja nastavila i ove godine konstatacijom da Isto ni Europljani zamjenjuju jedan gospodarski problem drugim (The Economist, 14.02.2008.). Graf 3. Rast BDP-a i deficit tekueg ra una (% BDP-a)  INCLUDEPICTURE "http://media.economist.com/images/20070707/CEU626.gif" \* MERGEFORMATINET  Izvor:  Worrying aboout a crash , The Economist, 05.07.2007. Upozorenja, i od Europske komisije, su sve u estalija i za godinama isticane Balti ke zemlje, posebno Latviju koja, kako je prethodno iskazano,  vodi na Globalnom indeksu kreditne izlo~enosti. Posebno alarmantan je rast deficita tekueg ra una i inflacije, te stagnacija rasta BDP-a. ZAKLJU AK Hrvatska se danas suo ava s dva temeljna problema nastala po osnovi svoje ukupne zadu~enosti: a) injenica je da je ova zadu~enost u itavom desetljeu rasla brzo i skokovito, te po stopama koje su zna ajno premaaivale stopu rasta BDP-a; b) usmjeravanje posuenih i potroaenih sredstava nije bilo u dominantno bitan izvozni sektor (preraiva ka industrija, turisti ka industrija) koji bi imao novostvoreni tehnoloaki i ukupni potencijal za stvaranje bitne dodatne vrijednosti, koja se efektuira na vanjskim tr~iatima i tako stvara prihode za servisiranje duga Shodno iskazanoj faktografiji, te izvraenoj analizi postaje jasno i nedvojbeno da je nu~an radikalni zaokret u ekonomskoj politici. Umjesto dosadaanjih prioriteta (stabilnost cijena i te aj), koji su u svojoj suatini instrumenti i mjere ekonomske politike, a ne ciljevi, te odr~avanja gospodarske aktivnosti ja anjem domae (osobne i javne) potroanje, glavni bi cilj strategije izlaska iz sadaanjeg stanja moralo biti maksimiranje stanja meunarodno utr~ivih vrijednosti. To bi ujedno zna ilo i napuatanje svojevrsnog neoliberalnog koncepta ekonomske politike, te usmjeravanje u kontekstu iskazanih ograni enja, raspolo~ivih financijskih sredstava na poveanje proizvodnih investicija, a time i ja anja preraiva kog sektora, izvoza i zaposlenosti. Alternativa je mogua i ona je ostvariva u modelu izvozno orijentirane nacionalne ekonomije. U svojoj neokenzijanskoj verziji taj se model zasniva na postavci da osnovni cilj ekonomske politike mora biti znatno poveanje neto izvoza. U tom slu aju vanjskotrgova ki suficit djeluje i zna i poveanje ukupe potra~nje i tako proaktivno djeluje na poveanje proizvodnje i zaposlenosti. Stoga se na podru ju razvojne politike posebna pozornost mora posvetiti ja anju pozicioniranja izvoznih industrija iz svih djelatnosti koje indirektno pridonose poveanju izvoza. U tekuoj ekonomskoj politici tada je te~iate na odr~avanju konkurentne sposobnosti nacionalne ekonomije i obuzdavanju inflacije, a u politici ekonomskih odnosa s inozemstvom, te~iate je na poticanju izvoza. To zna i, da bi koncepcija voenja te ajne politike morala osigurati ostvarenje slijedeih makroekonomskih parametara (Dujain, U., Vedria, M. 2006.) Valutni te aj: on bi kao osnovni parametar za usporedbu domaih i inozemnih cijena morao biti ni~i li barem jednak paritetukupvne moi domae i inozemnih valuta. U protivnom on umanjuje konkurentsku sposobnost domaeg proizvodnog sektora. Kamatne stope: one bi, kao va~an troakovni element morale biti barem jednake one zemljama glavnim vanjskotrgova kim partnerima, eventualno diskontirane za country risk Porezno optereenje: ne bi smjelo biti viae nego u zemljama koje su najva~niji trgova ki parteri, jer se time direktno utje e na konkuretnost Realne nadnice: one bi, korigirane za razlike u produktivnosti, morale biti ni~e, ili barem jednake onoma u inozemstvu, i ne bi smjele rasti br~e osim u slu aju br~eg rasta produktivnosti Stopa inflacije: ona ne bi smjela bitno odstupati od zemalja u okru~enju, kako ne bi stvarala potrebu prevelikih te ajnih korekcija No, zbog dugoro nih posljedica dosadaanjeg koncepta ekonomske politike nazna eni elementi druga ije politike teako su ostvarivi. Jer, svaka deprecijacija valutnog te aja zna i jednako poveanje kunske vrijednosti svih dugova denominiranih u stranoj valuti, kao i onih s valutnom klauzulom, pa bi s obzirom na nu~ni opseg korekcije, mogla se otvoriti opasnost ope du~ni ke krize. Isto je tako jasno da je i autonomija sredianje banke u odreivanju kamatnih stopa ograni ena, s obzirom na otvorenost domaeg financijskog tr~iata i strukturu bankarskog portfelja na njemu. Isto tako, aktualna razina nadnica u Hrvatskoj u visokoj proporciji osigurava tek minimum egzistencije pa su one stoga na jednoj strani nestimulativne, a zbog zate ene razine te aja u odnosu na meunarodne usporedbe, nekonkurentne. U iduem razdoblju kada je nedvojbeno da e se, ovisno o visini kamatne stope, na globalnom tr~iatu, troaak servisiranja duga apsorbirati tri ili viae posto BDP-a, mora se ra unati na u literaturi poznate indirektne torakove nacionalnog gospodarstva, koji proizlaze iz obveze potpomaganja onih sektora nacionalne ekonomije koji ostvaruju kontinuirani devizni prihod bez obzira na parametre profitabilnosti i svojeg doprinosa trajnom i stabilnom rastu gospodarstva i podizanja razine konkurentnosti. U Republici Hrvatskoj to se konkretno odnosi na brodogradnju i turizam. Neto devizni u inak, koriatenje veeg stupnja domae supstance u ta oba sektora takoer je mogue. Sumarno, takoer je za ocijeniti da pitanje kvalitete upravljanja dugom (vanjskim i javnim) postaje jedno od bitnih ograni enja, ali i izazova za Hrvatsku razvojnu politiku. Suo avanje protagonista ekonomske politike u Republici Hrvatskoj s iskazanim stanjem, a to je na jednoj strani razina nacionalne konkurentnosti, a na drugoj hipoteka visoke zadu~enosti iza koje ne stoje i odgovarajui rezultati u stvaranju ekonomskog potencijala koji to mo~e na adekvatan na in servisirati, te otvarati perspektivu daljnjeg rasta i razvoja, predstavlja temeljni izazov, na koji se moraju pronai adekvatni nacionalni odgovori. Iskazana serija podataka po razini poveanja svih oblika zadu~ivanja, kao i pozicije na relevantnim skalama konkurentnosti, ali i ozbiljna (meunarodna) upozorenja o ranjivosti aktualne gospodarske i financijske pozicije istovremeno ukazuju da je to vremenski urgentan, a po kompleksnosti rjeaavanja slo~en i agregatni prioritet. Jer, na njega je oslonjen ukupni koncept druatvene stabilnosti unutar dr~ave, te njen kredibilitet u meunarodnom okru~enju. Za daljnju raspravu ostaje i mogunost institucionaliziranja upravljanja dugom tj. prezentacije danaanjeg Sektora za upravljanje javnim dugom u samostalnu instituciju, po uzoru na tranzicijske i razvijene zemlje koje ve niz godina imaju Agencije za upravljanje dugom. Abstract INDEBTEDNESS OF THE REPUBLIC OF CROATIA AND THE COMPETITIVENESS OF THE CROATIAN ECONOMY The external debt of the Republic of Croatia has increased dramatically in the period since 1999. That growth, when viewed over the entire timeframe, has been considerably higher than the GDP growth in that same period. When viewed through designated indicators, it has also led to a situation of high indebtedness. The costs of paying principal and interest on this indebtedness to a considerable extent will determine the possibility of further investments in technological renovation, especially in the processing industries, and the raising of the quality of the offer of the tourist industry. As a consequence, the possible raising of the level of competitiveness outside of raising the effectiveness of public services will be limited, and will be aimed at the need for a greater degree of reliance on foreign direct investment, primarily in the area of green field investment. Key words: degree of indebtedness of the Republic of Croatia, structure of indebtedness, national competitiveness, economic policy, foreign debt management, costs of foreign debt servicing, new investments. Bibliografija AON & Oxford Analytica:  The Credit Crunch Risk Index: Assessing Emerging Markets Vulnerability to International Financial Turmoil . AON 2008. Bebek, S., Santini, G.: Vje ni dugovi  mrkva i batina neoliberalnog kapitalizma, RIFIN, Ekonomija/Economics, God.14, broj 2, Zagreb, 2008. Domazet, T. (2007), Ekonomika, politika  kako dalje? vl. naklada, Zagreb. Domazet, T.: (Pre)zadu~enost  prepreka odr~ivom razvoju, RIFIN, Ekonomija/Economics, God. 14, broj 2, Zagreb 2008. Dujain, U., Vedria, M.: Mogunosti primjene kejnezijanske koncepcije javnih radova u Republici Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Zagreb i Znanstveno druatvo ekonomista Zagreb, znanstveni skup s meunarodnim sudjelovanjem Keynesijanizam i hrvatska ekonomska misao i stvarnost u procesu globalizacije, Zagreb, 7.-8. prosinca 2006. (zbornik pripremljen za tisak, Ekonomski fakultet Zagreb) Hrvatska narodna banka.  Godianje izvjeae HNB-a za 1998. godinu . HNB 1999. Hrvatska narodna banka:  Analiza inozemne zadu~enosti Republike Hrvatske HNB 2006. Hrvatska narodna banka: Ekonomski indikatori (a~urirano 25. travnja 2008.).  HYPERLINK "http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm?tsfsg=d5abf839fa04b3f03cd6d56c58384e89" http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm?tsfsg=d5abf839fa04b3f03cd6d56c58384e89 Hrvatska narodna banka: Bilten br. 136, travanj 2008. International Institute for Management Development: World Competitiveness Yearbook 2007. IMD 2007. International Institute for Management Development: World Competitiveness Yearbook 2008. Objava za medije i The World Competitiveness Scoreboard. IMD 2008. Krtali, S., Benazi, M.: Inozemni dug Hrvatske: ima li izlaza?, RIFIN, Ekonomija/Economics, God. 14, broj 2, Zagreb 2008. Mihaljek, D. (2003), Analiza odr~ivosti javnog i vanjskog duga Hrvatske pomou standardnih financijskih pokazatelja, Privredna kretanja i ekonomska politika, br. 97. Moore, D., Vamvakidis, A,: Ekonomski rast u Hrvatskoj: mogunosti i ograni enja, Financijska teorija i praksa 32 (1) str. 1-28 (2008) Novotny, D.: Javni i vanjski dug RH: utjecaj na ekonomski rast, stvaranje novih ekonomskih struktura i odr~ivo upravljanje, RIFIN, Ekonomija/Economics, God. 14, broj 2, Zagreb 2008. Primorac, }.: Vanjski dug: manje ograni enja, a viae napora z apoveanje izvoza, RIFIN, Ekonomija/Economics, God. 14, broj 2, Zagreb 2008. Raspudi-Golomeji, Z. (2007), Koordinacija upravljanja javnim dugom i voenja monetarne politike u Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa, br. 31 (2), str. 165-179.  Strateaki okvir za razvoj 2006.-2013. , Sredianji dr~avni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU 2006. The Economist:  Baltic blues 18.10.2007. The Economist:  Coming in to land 14.02.2008. The Economist:  Hot and bothered 08.03.2007. The Economist:  Worrying about a crash 05.07.2007. Vedria, M., Dujain, U., `imi, R.: Vanjski dug: posljedice prethodne politike i mogui uzrok usporavanja budueg razvoja, RIFIN, Ekonomija/Economics, God. 14, broj 2, Zagreb 2008. Vidakovi, N.: Ekonomska politika, meka bud~etska ograni enja i nastanak vanjskog duga u RH, RIFIN, Ekonomija/Economics, God. 14, broj 2, Zagreb 2008. Zbaanik, D. : Dva deficita i dug, RIFIN, Ekonomija/Economics, God. 14, broj 2, Zagreb 2008. World Economic Forum:  The Global Competitiveness Report 2007-2008 . WEF 2007. World Economic Forum:  Lisbon Review 2006 . WEF 2006. World Bank (2002), Transition. The First Ten Years. Analysis and Lessons for Eastern Europe and the Formen Soviet Union. Washington D.C., The World Bank. * Doc dr. sc. Mladen Vedria, predstojnik Katedre za ekonomsku politiku, Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Trg Maraala Tita 14. ** Ru~ica `imi, asistent na Katedri za Ekonomsku politiku, Pravni fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Trg Maraala Tita 14.  Prikazani rezultati dijelom su proizaali iz znanstvenog projekta  Prilagodba hrvatskih institucija europskim kriterijima: identitet i promjena provoenog uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i aporta Republike Hrvatske .  Ocjene analiti ara pojedinih poslovnih banaka u Republici Hrvatskoj.  Izvor - prema: Vedria, `imi, Dujain: Vanjski dug : Posljedice prethodne politike i mogui uzrok usporavanja budueg razvoja, RIFIN, Ekonomija/Economics, 2008, Zagreb, str. 465/466  Izvor: World Competitiveness Yearbook 2007, IMD 2007  Economic Freedom Network, Fraser Institute,  HYPERLINK "http://www.freetheworld.com/cgi-bin/freetheworld/getinfo.cgi" http://www.freetheworld.com/cgi-bin/freetheworld/getinfo.cgi (op. MV i R`)  Dujain, U., Vedria, M..: Mogunosti primjene kejnezijanske koncepcije javnih radova u Republici Hrvatskoj, Ekonomski fakultet Zagreb i Znanstveno druatvo ekonomista Zagreb, znanstveni skup s meunarodnim sudjelovanjem Keynesijanizam i hrvatska ekonomska misao i stvarnost u procesu globalizacije, Zagreb, 7.-8. prosinca 2006. (zbornik pripremljen za tisak, Ekonomski fakultet Zagreb)     PAGE  PAGE 1 \2^2`2b2d2f2h2j22233444========>>@>N>$If$`a$$a$$`a$N>X>d>f>r>v>z>$Ifekd]$$Ifl,F'88,6    44 la] $$Ifa$@>d>f>r>z>|>>>>>>>>? ?"?P?R?p?r????????? @"@D@F@b@d@@@@@@@@@AA2A4APARArAtAAAAAAABBBB4B6B8Bοο,jh CJU\]aJmHnHtHujh CJU\]aJh CJ\]aJh CJOJQJ^JaJh CJaJ h 5CJOJQJ\^JaJ>z>|>>>>tnee $$Ifa$$Ifkd'$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]p>>>>> $$Ifa$$Ifekd $$Ifl,F''8'8,6    44 la]>>>>>tnee $$Ifa$$Ifkd$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]p>>>>> $$Ifa$$Ifekd$$Ifl,F''8'8,6    44 la]>??? ?tnee $$Ifa$$Ifkdu$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]p ?"?D?H?P? $$Ifa$$Ifekdn$$Ifl,F''8'8,6    44 la]P?R?d?h?p?tnee $$Ifa$$Ifkd$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]pp?r???? $$Ifa$$Ifekd$$Ifl,F''8'8,6    44 la]?????tnee $$Ifa$$Ifkd$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]p????? $$Ifa$$Ifekd$$Ifl,F''8'8,6    44 la]?????tnee $$Ifa$$Ifkdj$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]p??@@ @ $$Ifa$$Ifekdc$$Ifl,F''8'8,6    44 la] @"@4@:@D@tnee $$Ifa$$Ifkd$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]pD@F@R@X@b@ $$Ifa$$Ifekd $$Ifl,F''8'8,6    44 la]b@d@z@@@tnee $$Ifa$$Ifkd$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]p@@@@@ $$Ifa$$Ifekd$$Ifl,F''8'8,6    44 la]@@@@@tnee $$Ifa$$Ifkd_$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]p@@@@@ $$Ifa$$IfekdX$$Ifl,F''8'8,6    44 la]@@A AAtnee $$Ifa$$Ifkd$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]pAA"A(A2A $$Ifa$$Ifekd$$Ifl,F''8'8,6    44 la]2A4A@AFAPAtnee $$Ifa$$Ifkd$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]pPARAbAhArA $$Ifa$$Ifekd$$Ifl,F''8'8,6    44 la]rAtAAAAtnee $$Ifa$$IfkdT$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]pAAAAA $$Ifa$$IfekdM$$Ifl,F''8'8,6    44 la]AAAAAtnee $$Ifa$$Ifkd$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]pAAAAB $$Ifa$$Ifekd$$Ifl,F''8'8,6    44 la]BBB>B@BBBBHEJEIItooomdddddd$`a$$a$kd$$Ifl,F''8'8 ,6    44 la]p 8B:BB@BBEETTYhZjZD]]\_j_LcNcPccce(fRlTlZpfpppֽ֣֬ȖȑȌ}țtkbWh 5CJ\aJ *h CJaJh 6CJaJh 6]aJ h 5\ *h 5\ *h h 6 h \h CJaJh 5CJaJ!jh 0JCJU\]aJh 6CJ\aJh  *h \]aJh CJ\]aJjh CJU\]aJjh CJU\]aJIVVYYYhZjZLcNcPccccccc dd,d>dHdbdhd $8$If^8a$ $ & F$Ifa$ ^`$a$$`a$hdjdddddde&e*eJeneeeee(f*fRl$a$Qkd+$$Ifl0#$$ t644 la $$Ifa$RlTlXpZp\p^p`pbpdpfpppqqrrXtZt\t^t`tbtdtfthtjtltntpt$`a$$a$ppqqqqqqrXttt82JLvfދ6ؙJZ\ 뿶vg[h CJaJmH sH h 5CJ\aJmH sH h 6mH sH  h \]h 6CJ\aJ!jh 0JCJU\]aJh h CJ\]aJ h 6h 6CJaJh CJaJ'jwh CJOJQJUaJmH sH h CJOJQJaJmH sH 'jh CJOJQJUaJmH sH #ptrtttvtxtzt|t~tttttttyyLh6 ^`$ & Fa$$`a$$a$$`a$68ؙ֙   "$& ^`$`a$$`a$$a$&(*,.02468:<>@BDFHJ\^$`a$$`a$$a$ܪ Ԭ0Ưȯ|PZ\^ԲԪԟyypaOa#j{h CJU\]aJjh CJU\]aJh 6CJ] h CJh h CJaJh CJ\]aJh 6CJaJ *h 6CJaJh mH sH $h CJ\]aJmH nH sH tH h 6CJ\aJmH sH h CJ\]aJmH sH h 56CJaJmH sH h 6CJaJmH sH ¬ĬƬȬʬ̬άЬҬԬ.0Ưȯ$a$$`a$ȯRT  xz@Bz|rt»μм<>TV$a$^|tмȽ<>TVNn ~:hxxz  ~HٻƞΞΔΈΈ h CJjh 0JCJUjh 0JU h 0Jh CJ\]aJmH sH h mH sH h 0J6mH sH h CJaJh h \]h CJ\]aJjh CJU\]aJh 0JCJ\]aJ1LN~hj vxx ~$a$`$a$~z07$8$H$^`0h]h&`#$$a$HJZ\z|VJh CJaJhT0JmHnHu h 0Jjh 0JU h 6] h aJjh 0JU h 0Jj@h Uh jh U"01h/R . A!"#$% @=0P#m@q2^U,yx\p߻$ I(-%甩-Ԩ"@$# m)8vFGhhi;q*3猎HtyI{f{{^Mno}?glg2fc3++i͌lܓŔ#!ƖoϪi _p: /!|͇ձ{Gk9?O26e+!\.ΆAظZwX50],l:Jk$,{>;!0e}|CNdy Ҿ E`[^!.0'y^^/Bx@?DGv >`wf4?ڏ"qabjtγpO/fA8abNjWBWa+y~p%Ǽm`+{rs̅k[V?oep}-y"_XŤ$,;7 ھcSūZ?ivg;ړ%s}r5*SAa!+'Εv׽Nswj {F9 <¨1G] X͒G" ;(:iIll:p+5y`+'o';muW sUhW?6R粗Vf{l'&/w c nkl#p.3ӅCQowc!wXwFyw(ݾ};wˌex2>緂 0Ub "͂ӐYx=,ŽN|x^ߓ8Ӫpf̙rf+|(<3x-˅3}Fk06-Vċ4|WM durtz-PsxM6ÅQ6W=NvƓYB҅߇&'pX6=VyỠwi+vVo먑2a\%Iվ[.)6fI6ަ}}.AN;g֏4u6 I ,Q6z,X/2ywjwyoWqȠm ΗCX۝h-]d7K.l}1"#"Ch1*{>5Z0s%RƊvO4(,q)I6mι+P߄% ^qo0~[3Ml]S|'d.ei?w KՏ0nS99^zy p? ^צ𚯋l3kpTlc)xQW=/OL%_iNi^bZ6tt3ZaM2vr;|軣>hNEKdM~wcJ(oWzcһbe݋l:\u7:n8_n쁰ʙտKpc^֘{6dDDxͭnw]n}?mL@Rfkkcq? }jv lhqVoEu~Yg2c$5]W'3cµ7J}Ta +(iRGbY]{kҞշ5ίguYmV޳9Yb=XxiU?QָW@]ʛ핛 ]eJ: ]hi v-,iew)R\ S u&a$\aLi:QvV50RG(9H`D51bh$;bB;C).u>LYhNi:Q0x?A`F%c<4݄&Kۨ]3.#8}ߟI}Fmx?oO35Д4>s?fNh5>]F]y6g)(B˻P{-RVjyjy]|-u.Bu1J]0jjFwZޥeDۖ r]:vS0tVhyjy.NԯrjB; &uu$9 Б:Н#Z^~@rіjK/-1 m=-1Ԗ^B[bS-1Ԗ^B[bU[b-bЖjK/-1OP[z mѯWm֯jWmqЖjK/-1v-1Ԗ^B[bzL-枼UC'%1IbT9׌ԓ'>:c 1iM`4y@)Ahk%D}9g?ulB]ImUW$n7meK>rH!oɺtuI_ҥ BΡ.6E^ݖ9Fc"H iGtZ6VE9.<$nqmR]=vS0*]1לsG*Hb]"BԄ6vL}>9%h 6F;' nMr-wH i`Tw K=ЯjW=v 0DZ鬕;d׃E^/O~#NN w~UHqݲV72㺾囡܌R|,cLR0/!&3/)'A;:c`)>s EcNxИkhAc5EŃo-vXSS+kYO}p~i-+؏kRo3=63`߶+m}T|[gR|;CvTߎ[[iطaŷa [[-b[[ߊR|N:v˹P!~' i}{_9[3Gu/emFO^q/_iǜ<~j7nycq~Os! U?wR.~|{zlqشߌMXA1Kwm1,i?Q"=.߆mt=GYtQmlfOw?~Ŏ]'"j_qu~O/#o/}vg=y/zI?E?~bmn/IwԵ~ͫQ1Y3ggZ<}L,}׍f~)s{H;f8OBfX\sۯֱϾ|k hiksKirs?OwڵMyQ}Ye`̽ ozqޛӎ9j,p o 4J?$kn|-=o,}~i:\MyXCv2˩pcǍ_Ds81pucJ;f=N{3-j_ݱI|~ݮ>ۻc@tCS臬ט{>YeyH`-nQͳhos32r]wO֎}vŎQǔvqme[?|{WC>O?7pt~?ܱ {Q~HA?o~FΩf/W;Vw|!˱%7~N|>:uz%{g}l+E;FۏڌCP֎;j1[/ڗ_!ڲg4tQ|/lK;Nbf.z?Ii?'9:gSQǘ\cQ׎1&}?ɶc't {qR74đg[9J}^{MRBؼH7V׆ow~PjԯVR}he]c%ﳌP Bl1V=9StUy'y~yA9PCEv?gSFM7o3XJC\w~nƭ?[u9Kݣo7D7k4ʊ/2\\ ,=Z?Jj2qq3=ړn͙UY P "<>qHw2V6w>?I牵~I{;ΆV^ ܿG?6 B4`]T]W!^[o19ӶO[ʽ.Ӿ |=Ȣl(?;~[F=KM73A{}=GX쯙k7'cuvpbe;sL.ɴ*^﷌_7_=ד[FqX|{OڷkC7-؞iL{:wLsI<@?$/N^-޿okw\{wuoK-~\}'v^j1oougyCҖ:\L<؟}c/wL$껜<dye1]͏Ūۧ,Gp{oK-Hw/Y?v~'=]y~,(KT]U?5Ռ?֯YȼV77@mX+uyΝT\Z@?$Տ򯻴95.@:'gv~_KgG{d\"7,Oֈ{0k ڡY?]ly7B~7_mE DuE*[ Y?4/;h?7 5D^n'nz@/ɓG KxVsmthg~7xĉ`b*6.l&ο^ ?g|T5v?x0l(Ѧ&?lk Š Q\|a#[G l]M'z跖fLkH]96i6qa^|~ԹM؄M؅Mn&l.l&ߞҔ6ʸTYmuM6ַ鹭Qo }YV[h&MmA1,(EyE-n a& ߼i7\V^SF[h&MmAv,m.WdF6?lo IY﫬&M_ۂ((vImuM6ַƕƑ L*E婔V7ڄ ak}[Xmqŋ V7ڄ ak}[Z]K&M߻yQDYb\5˿n?a+z*˭k諝NTqhK>5іbH[u?*-k2qmi[Scޙ5tzwnՎߖ1ՎJ'VVU7nlCt?ҾtNX d7WV[6W!MuJ;~a׫i>?gfQm-kNOYmE]ֶ?Eec˽նkYD̳VVek5OggW}(-J}e8[mׯo1)n;Kn 9G<quٖ?]/j3jo4/nsZَY:yw12r nj_Ym焯S̶:7,!bڲVS =Œ(̶:vMٯՎ{NkL]\Vc:?Gܧgrt]EsvNigVƼhǝ{厘^&ɸcsYzY9_}(򙢬vƸnE[N;'tb[:OXDYmcYO-_9# bQ_EMe+6Z]v[m[jKeԪtݖ,VV;i/G5n a&Gjs;[9muM6?W@ȱGC]|ӇZAvƭ?O~h'N[<{棖F|t;~aɓQ:g`ϸ>"{4n֑0"N}ϡ:B"_ x5X7M@?`BP7HG4;l=o/~@?TijŗTT:qHT>T)~,r8ͪ3agB; K~@?TU+0Uz_?{ ?Af^ˡj mʼn`mu :+%@?.ʅ'3b@K\`ZCuN]dO_[;aƟD.DT?8[ۤ'M7c,vln9(-K'͟,(^?;dy~y9::iDjp cqv͕~~x^7ޙbd]Qžsʸg",s1T2LX5j7_R/k9!JGY:[/UƃW}> :27VÈѩ\uM~sr2gvQ,^XMꈬe\ftȎ };9!ݱnT0::6zwn7\/4;户Jsd #KǙCqW}عWs5{x+7n{G7̾w 5df_!9#lsփ~l`|ޞ1xCzbx`<[h5 Է,qV(Fb~@?dCȷޜwD#C?`p#&ox`Mϓ/f<j |^ \nZ3PGp@BDP[Z5k?*~hx39B8_jQEy͠za>LCYPw*JzZlbXhnZNE17OO?h 9h E;EXlCɑOovEl^{!21"t$'Uo(ob~NiՋXDG ]%~.~UYu{f:8F ]XjRŪEP@?@ꇢy+&>in=~hWuT0pT`ro@?:Vl\=֮jnWZXP}>r!V-}{Nwm;"֯oO-O@?8}'.S {yǞ'gw9X-~=WwaGEԸW:O;zO1tr׹`ضTϫg>ʜnNJzja,"k i wCǩUNW:~h:}sm\ kpZ4j_)iy!jN%~Wgb}D+qvdBpt16ops#T 6Ws{`-W+BnpQ,:.puD]Qhu@GM<@9 z_d:_=9X;5(BUuDߐ@Gɹ}PLH:"ή$6<|kt#^υиb icU-ʮ$gqWG/CBh.HsX|%\qoyv4D~@?@[~KC{`bϞ(xݺBH,m`thpy=}57g/;\?ܹ/GEA1O!E{o EdO,C+'GEAGM}`T3oAܰri~h~xyNhV?~g#Q=e,?oRМWڶ៹W$q<:!ӐW^:0ZP 'IEA=_?43'vxVGL#4w\HCkr_@?oQAs+|?Yat|>BY:gg\@}x`z}(eբBWh ֛{, khCYt?(xσ{"vKXUj_-ny'~կtP=a$xst,B}~PDՇ_!~ ;3|yi(^Vj ՞ҜX*ľ=.!R>-@?@ű`xe}n'Kb~ޞ "-"~˅H?_ u| Q[AXDh 'sPmOΥcKEDՐ`,Di(M?c'm;_}qTL?nmFOd93 c#"jHܸ?PQGCca>Bk|艋an'AԢ@?@i+j TFuc[R쫅Z!j_x՚WeO%';2{bQ}UE|RmzI8E=<8u_pO@?J]幙=p3OGկRަr#i[G, Q:MkBoZĮV-OԂR8jRB(pKaZY"Nk(!%Q1':u1U 9S_9w5ض'.C4R˔\VA5$*qiWGv1~MkƂ:Szf)khݠl^z\Z QC]ɴ*k TB.A\fD+^FձS(Q5 oVz}}A<_sZ9Yr9ہYklHkGX2lu^ 맂ç QSkyNɚYeLkDZgܸrKTP^4:;ÅO~wW=.+-[Դ8rVX<{~,CzjxJl,IЙ.ǎE?~ޮC\7bۇ{>qCB,O7tQ᭓' UzK?tQb.DE0XLqXؾcjDtY/t gD源qhqk<̲"V.EEEl"W/`d1. z[?(|?7u$`u kyh]$M8bFjmpD:BU?Gzvcې"yA:A9.{:aлmIڣ7l3*mx:2o?o\quCXdondpˍk߰!QmA.jAt/xʪb,Erg>~XJadž``dzp}m-BGFooIKo'albx|>h>5W4`xk?_W *Wv4~@?tjl7{hh]rB(ZU/PkN[}0M,榮 [dEXA)sDSq(.~ŕ7Q?ETQ?3_@s43D_Xu\L5{|jU;ʅcXKA$Q}shڜQ75wm9(7h$Q}PDUW?ؽVnDT,'>"Q'ְ[Kd:m_\xTXDUT?UAq@?fbQvCt{4ZGϾ֌ѧWT;D".Zs*?DQAhvdS171W }uˏ,r-mNѷWT;Hkǃ+QAWm&{E ձZN^ek깖\jk3?q*֏B?Ч(wjmaZV'o?\]U^"5?CmzP ۔W9Uw5@yQȳo7ZK:?Y `kP~C?VYr*UÒ\=t:QXaZ,u+VcBC?ߖC=X2o.DT=fKԞ(-_@:7\GbG~Y۲EBh?Qu-~kOUE{0~@[մ,bNg\5KϼAhyC#-ʊEdwٱ**ߍ~Or!t׼Vgl^;Mڣ:kgy~ZǡZ jy%ׄlG졪AkWVun}:Zq8==^:xk2Y{oc.Qm4]\?JEDB(muMZ \Պ(2SXDQ9ȅHUw۱)^N6-lE,"n}pjYx-%ӱD|yHʅk{+9XD'i*_ZAcCTq]oXP@ʚC##}[OOQ ENUΟT!Ɣk@hlR,"q (gAzJsPDڢmjOFՕ3۲XDQ+A@< ":1PE M =)ljWb,@oB?VoT: ~ްuC?MatpgE~tϚub{oѺn(}-6CO\,t=Os@&E'N ~]nbw69b)zC1A7lׂGB 4X@Z'Ybٷq bԏ*BH˸=Ѽm/B۠h XY8b;\Qe՝ϭV[maS51رa:ظz:8O3*<~Sۥm= `~qFZ \5&Tkb!:qžۑ`~ DB9v6Pɢ)UX@g=s4D?xp^#l*7< ԃ{C@?K?Y1za[UK> -nA,b*ذj:\N7 <1vpT|f~hfmaSfK ˉcE@@G!o9dٚlnb#$86Uæ];̉Ei"Q~:ߴ9ȝqUhB@M4MճW]jA?(:ʽ\7ҝ{Ϛ¦ֶZX}WljMZZBc-k֙/ @?6Y}y 7upzA>4 M- oWbSmsj&8BT35/7o2wV^lhFzg2b{A9VZyUkY&}}-6ޟ ՜*jP7+U")wbx)؎.m\Q\Ts"&n l✨X;ʯtr}poh@_MjG5$ @?8'֎BTu} GE@_MkG!E@_Ml'#qV"O~؄]QhVV"O搢؄1h]#02*SE"TK[9E~@?WW`kNC5 ;R[GwˈE4k=qҎE} 臆왏mcO_E?W`DǷOXC2ȘC(Ƅh@k=1鈵'f@?fϤF}W̽/~& l*Dޱ{hĴcHGǎ]{L1 á@?W`6ͯ1ю:_{ȾNkW4~s t!78h }k |@_MlS;xplb؁u\<ǣ;'?~hNC{؃M5&Ѝ\Sq{"$90:fW\Cc-֑0 5sڗ XZ :Ba-ʱnhvզs!Z臬H/(Bו-@_M؄ Qt r!YP.|sczmo͹Pb lhTꦑZ8Щ\C !͠q 7r&@?W`6-fT Ws؄k4:9˹:M]mB=qݩ:s!u_;R>D'NUB6*e:b`dKl^Zr!u_? 7T#hNI?lmjVe3"ہr!=~:MMm}o/9QA }~^ }{j aݮ!u_Uۺ86Bh MDC6jKvNDC6mSf ~@?p؄:NY󚆨>ijϼr5XTЇ@?W`6VXSBs;kN >?y(wT&*W ~^ uj[EYF>􀴁b.npkgުՊE6NnKxZjV֭XsusGkUg {&mi#r5R g]FX@c:M[uDRo1\ w?Z~rFwlȾw vGR_e:B_kb_KڏtDQe!0W oYRs5u؄h+:7bx>%.7pggއF2l8`: lj`ۘ9mpaѭAĭӅ~@?p؄_tc.DR ~^ \a`U[g1{&yc:M! ?Cwݐ >;{밉szݦ!yB3-c }쳧>y:l&u;6LWO2t:l&gb4j\z"!'NɓG#sif~-l-]6}Zwd :?o0ma:l&T#0@iT&6!;n?7?"NW5.:"u˧+! 4naB~hf&$^{yTq] C:ipso0;u9M?P 7:ͻ4V!}זO8gu9Mٶ7qHrs@P>:hgjmam?5theR~-l-MqU*&:-YZT*&:ޟEX j˭EծX lkaۖR?G?Va-l c"xީTnvh迨밉s-^?qbN3o}vG*N4~aW[dw~~468(9F , ݠ؃utDs0QAq۴;q |`-ܜIi $),@=-]azOc7duc7dB/?g|쳒b~7DGmu_qߋۿS?}6Ҟmg$oto<@W}֑[b.?R_Isѹm-Ưڕ֞:y2}}}x wcu[?XmqtmcL~T;iwZ}}ff+OlҶzm\K_h-Z I? >8m_^k_Yswߨ~ڇ?ۛO>v?7(.aǣQǘU? n`7t1{I?M?qf+=qs7@q0,^0 7l?Q!oP~P/k}^Oڗ?;mE<:CY1fCL}ֶK}b#~Ny~aI} }Ì:SVȏ5 m$==竿(MWog8e+/}~,M}W֎>Ӿ,2il?qvicc ]^T@Qt~mtC.f3؜ʪI<]Uu~ERss՟Õ5#-gk3D]T^^w%mR.WLO+8n}mw[;4fMm.` }Tj!mzjaTdӤօ{lq5>۶ξ]Yڌa}xݺyl6VxYS-oߙݥpNgkcֿ>wV=鍬Aog6}װо~4gK`Mc5Z"k B3oDmIWXv~pD~1N?pڦuSVmVǑlɫgMoO_@gâwl=u@ܾɏD~p2r$o~[#oCH_ō@gi[ُs1nhttp://www.hnb.hr/yX;H,]ą'c$$Ifh!vh55#v#v:V XP655/  /  /  / 34 a$$Ifh!vh55#v#v:V GP655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V CP655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V =P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V GP655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V BP655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V MP655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  /  / 34 a$$Ifh!vh55#v#v:V GP655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V CP655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V ZP655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V IP655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V UP655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  /  / 34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  /  / 34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V wP655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V P655/  /  / /  34 a$$Ifh!vh55#v#v:V  P655/  /  / /  34 aN$$If!vh55#v:V lQ t65*Dd T  S 0ACEU639 bk):xOdЬyG)0n?):xOdЬyPNG  IHDRHU`PLTEc_aАᴮ '#$jmƺh鸪yvxG5礢B>?bȧbKGDH cmPPJCmp0712Hs(dIDATx^]b:R.R/猄 XqMR[qI3yxxI%xO>`Y_Ii^$]jewn$n.k®הeiK)U [ƺ%p.>]p*WgLOpi-m13)INN S>b]IکI N*UJk(o?6S|!04]J8鄙'௮~_| |y]ȿPkN!ׄ8eg=+O=;]׆SQ c'~WcGOui2 ո2D0;U!Z23/% e5-Ԅ^{<5` =eמ"P྘ /7<ϒK(?Bq!)S Ut/;)5MgdY `z*,+pS@jPPդHL^ 5tp78Se_pw[ApXY, 6F r>Raw1{l8>d xgl0fy{|`oRbW@Z[kbh˲kTS+ի @ ($ꃼϥhokTuQAO/}F᣺Pƞ-@Qs`Ik<Q P˂,(8㖿q7{4@۵BdXjcaῺ`9V  @PwJ>PU6@AzD8bX`ٕBӴ]5MYfK&)D5^*@=38Qa6;AGFK=,8?%0*zs@7+[qQt)e+K1>%*jnQ S(}R:x.غz{P3K[,*͠22­cX&ȄjJo_ N d/V0\^ 6z0%K{o/ot3vq]/83ǁ :DQA_‡>E-(.2E$.M">ZL,^^^^s>0 J8O_*?n}gud]" *D|s8r@^^<0b/QԁyBe_0 !~ΨI¢P?__T"vnFGaP_;0,]0BS+|1TS#J 2e3df OhUOǹPy & #_e_ӎ{m*^+U$9&/^vFM~ .@1tcCqϗ? mPz!6HY f$E`+|kE2" gd+L&2bUxJ܇Rb#9AExnWX)d+w';UBTK YрL`ل?amH!;soSť|,ʋ)¡xqU(( JhP h D&4UbU@Vp[VڬnJL $Maҍ Ѐ2F*gТjgx"QðlFi 1,&YuaSn$GCViRjGM rqXQߖQ4_BE"յEv@'>2_:QTppPU` '=Q>)IO}5~=mz|Y?'&a( `kzq'Kvo'ua18x5JFpC~"s#h]Of{Ɨ^ dSG:Zg c%.bS\5s,-B_)0] }Ι{gEc])LJ;5, afnPS_puXXsF8xߘn!o;.ǹepx؜yk)!o`_b86k/_|>1EQqw5sX,=f6 @}-_5pcTbg4 Lq!l^`Z%,`gAf@8˯ ?c} `uƦ'׳p\Cjh~y\|D H@!6k,:5y++1 Id,:4A.Wʦ_Lg7Ax[UˆY.X~$ 7b[`nx7)i6: > Feܴoy P}bUbe wqiRp,W0W*,/v2~=4@+ۿNb$d[bVbj"Mń_g:L>Bf`Qtwk^UƲ/'$:Ld*QJsL6n @P0qAokYUlx9ns{=3\ Y6!p <?бhKYg7<Ei>zxE X/zնn3!QX/6} ̸ܜ w;܎K4m,\x1usK v 30:N\aBF\w-bX /ZpIhyoX7Lš5 =*=:9yMj~z x%j}Ƌ" U'#^/԰I8r+K,,3Kwܠ3~5Vn=d⨉tEL xU#;޼/(t"ajhZkWz8)jgҶNϿRHf&J |_kޛS}H߫5g LJkm`xpG+'D`Xi,ӛ TCnLDrmn-l!}e `(:[9|wau~+CZ/v pdD)}IEmܿa&taq;2w~p%23c62w`nCQZack y`r% J-ۿL"޴XLuo{ kӷJ5c`a~H0 ]D0#) XL @{u7Oba?|WjLӷPV6_„3k%g1: i:" [h }3~׈?U@^,DMbh- {ЈsD"TVD`@d*LB%ۆAPWf/x'6"T# TG-?ebi9}0V|d9/5:6a|F8?#/(;|D3t ӷsuC[Qj/{>[P~qbH~1Ɗ@߾E:$'(?\XncUM\LF4aIk0Pj{ݷV"UqmL{ }^< . bz@ BfuZyvP_ū;8N8&M=Lb+ڃ\}]0v()_&WlpMr9Tȉ<(\E\W5)xHV{2&8`̰ a4NK7)ڍٛd׆YQ_>8 fRsm   kT'bQE38ڸE%<^I>rj@07տ:4w#AS3Z "300 .E5D: ϊ~ƫ=~1;#k W7!<2B&'w?T9NJWqU\gq̳@Xcbȭp4Qc+~c0}SGZ(p {Иpuw jC.ꍙFMOmشe>`=j'n QVaw D_r4c_^r3/NXM&2Uc`2QT~B|@)ltQ2B#gXѸaB:һ>7Lc}P&0 Ԫ鲋D H 5DF \=;d>@zT|@[& bz{ڰ+E)Pbir6 o"Z}BY@D.Nw`@^ F J8=/oUp|csBɔ1kmK '˷lfzzyqu2=s_Rl&27V/MWOO`A[MeFx1rg5}eY1./mXp׍ 8 gr_sow.Z˅'/OR.%dvUП/o@K,Ǣ҄7Knܲ ^A FTf|(/AťG3SmTv \Pt{E0($ 6S~+w3'[vK\oD"Q:͹!l[hXf0U'J0>C YwMuf*ϡ@ɇR`+5>/ L<-a3]{Bui S=Rݼ*/J:J#Қ`dQz6߾G4:l({v:V*әm0ʫn`؁Qo- 6 pq;#8:LE^[nf"( 0SGEj3[glynN5VbB)qj<4yV2P^=ʭ`[ r nreΌp5@ ӻ?Pffo.HSpo'ތywlzNLp;!p@j8˙1n b:H6B%ʗr+QZq/a1N{L* }>R7 /ޫ˾;IO 8ݙƾxk.+Oɧ1nϗ,pHL g`uL9*5s,72S-\>kOzh.Qږk8L W d-2X֡r#_dZ !\c6ٲ }~b |I΍ Sz Cv {9cE/ C--ֈy3>\Ff`3RKv1ucJtiI2H`g*׬=؈.YF&fPf %Jv楦o9ϔ2N׶b{j׭`=l mc.0Ԍz!Z3W@upYXx{K[<\Bq] tDp@-\XAPYqJTœrupm^YlbHǠ3<4}=F}Hfgc.R U_ C2e>)18w x\0Ƙ7ov5^"8ѱ0xdj*|T M-[慆йJ{ {?9 ;B0~F{_0}ot.6 u(2{8vñAK%ӫ-Ǎ)\_ ڹL^r4a(1g:`n 9 {I_rcVN[XgƞF6T[A_,,Vffਇ_>yF@%5U4/2U`ô@ b(1WPlY_%RrND it%GbO$iIe&ylj+4d[4JXL^J4[1Y0)n6#0$]tV#X^]`DaXU6H$DpK11 ^3dTBx/p6󠂶jR((taSk+UYOMdb[scҴVKWg[͆Q#䙤R6})`oylɦ<)?ᛗѷn~|?$i3vs/.h*ߢWxYYƕ)Ռ2\hSVEk(yl(Jt$H҅qdLIBa%ŴtEWH4$* 4Q]k<;B|KHRHky فL1'`y1j|4"C-H<\R8B|Dfvlވ;/U,u9DD M=:{S4"j) "_!&c #a/,Tt7hOާ!M%ō%Ӻ2ӅpYH!I6J]2+CbooАLz5yVFH~yU +z^0ekQuJ*TZ)M"`SaZ>#[K Q?W] {9q69YoR5r ?%+D`I"rUG4O2K?/" E(+ˌ _6=8¿ZYx18o[Cix?Ot?IENDB`$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ /  /  / / / a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / / a]p$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ / /  / a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / /  a]p$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ / / /  a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / /  a]p$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ / / /  a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / /  a]p$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ / / /  a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / /  a]p$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ / / /  a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / /  a]p$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ / / /  a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / /  a]p$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ / / /  a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / /  a]p$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ / / /  a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / /  a]p$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ / / /  a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / /  a]p$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ / / /  a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / /  a]p$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ / / /  a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / /  a]p$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ / / /  a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / /  a]p$$If]!vh55858#v#v8:V l,,6,5589/ / / /  a]$$If]!vh55858#v#v8:V l, ,6,5589/ / / /  a]pDd5D  3 @@"?J$$If!vh5$5$#v$:V l t65$DdxT  S 0ACEU626 b\nDi }B=fj80n0nDi }B=fjPNG  IHDR9`PLTEihgiȷّ'#$Eb_fR~B?@'bKGDH cmPPJCmp0712HsUIDATx^]b<-8\u&?0P{l$&1Ҵg&Mǒ,K󏇗thv%{7!on .59哱g3LǸvP!ײԥMm똏KYLPU]2hCMe, fᖏCQKLf *C h1U+,ikgm|?Q!Ē 5h:_g)9M}?j۪AUM4Qۖݓq"@h){Fd 8 A $z|:W$kj⸩@4Q$+IEoGORO-˿vL:Z`g19NҔ *JPq|locw"|?ِ|:UivLGLk"Z峘 (oqN1dL_'=ŵn7:u@'T\u4OE+P2gꐪQ*jW|-I> 3^c^1Ozr4mv0EՄ%A鳓ygn3W#1sv@tW;sU="wJƼK(]b^V>jXFkX |;759I9@vH fPUEQq1 l[7Ucb+96ЉU4T6+x 4mT xMI㘘mXH|/SEAJWy$`Tt{2*QRY HkUNX"(J2LSzΤ\YtJtOOqN̈ @o9cBa}{q{f4/LT>'v{_O 9FS̟3*2g6.i)W'=8T1'K|kY9X{>5Җ3*F} Mg#L@!jy`!|j}+*1(1vl3i, : V[Mt.1,~ϤL23 bTIkjK! $dY_#k ʒ 箠Me ہLTD(0zaQf>_s%&70x( gx?"Jy~HͲkR_7S_G O;9~^g\Z7 <,#/ }P-ŷ^za'鯇KpO@0y2SHACpleka`se!`{2X816}O]؝ 0ΝMz+~(+)t\{;AЍ V`j9,%k)n2Al Pd4}r@寣֌}$ԋ z=^<*agatOYeMYw AyZPs>Q.1 3D|5#[T6|s"#&- |\^" FXmLJKBv9 XCʋ\2IzxM¸}mb|@Sa FYoI&Iz:2'v &p9v&{,DÂ{G,xzA!q`6"l_0{Iesm? `T-1)W[!2،Rj4ыufScqM_q~`f~$Fq X⥫}W3Ҵ+'}|_ 8h143DXe6]h(էf6؅>3Y[ƀ<(e`] X S?Ti{w#Tk3n2} BÔ)!T wK`adWwQ髮W@Jk5rקOuxv 81i7{x@0 z;N~/2|~g>`M\4:S{S ok:{&o50xFٮ%t DeaO[G2 F=iӉ)ʽ|SR%)nB OG7M esi>"p]_Fx=@6䛤p_*<^bg GnkI\ǹvU|ևr)UGJvMp >Y  g!p? , I>OY@X ]ÆHt>>5NGʃ 1[A _ݙ|G< $PZFO^wvhuRobIZ!W<,"&F^Ic5hm@sB?>*kvE3(A'=s).qگ?c ߿.°R&:Fg8WڜQ87-0C򝠚I pA5Q::c̘d<΋mh`\mwZ,]OSw<΅kKO :`tdu7}R'aHSa5Bđ5ɑpc0烃~KLBYhR§)S9ŋ݉D7/۾K-դSkǷsyaw!ˌO>6d8&bSv:Ϗlz4'v F=:N PL!{{-z몯9{|z؞V VR0}<ЖL5'cFHy.~:sUoTJ6g +{SFEhI6hߛK isFxrq}F#l=~a--%b&.|аԺzD,c`?=vn#9YD=%TDPQwj;if}ܰG?RtcZ JOFSnJFG2O&D{lfEK9z;Q'oJQX)71!R!O^T-8+ ~*i*i b; syz<}}uCpϟj29\`y/U>u5BG9N5T=#[+KLѧ#9jlKfVPt%USSt6 ,>Wսr^5X]Iv7jcCNmI A$[ bmrIYgJ(9 =p4bb6 tnK-OUIV!p[T YcBWVg3OFLUG8p =s +%~te jkPei @P%I*V1;& : 5LcO=*}Eϋ\# 5c/*MA9/jٵx6rЊ)(͌wVOLU#\LA1ja7wSKe`]vX*=?#U_fSi%(+Vۦz*v苛۶L1۲4Xf;DhqN3\ \.[̦g!yw*-`/z 2WA@VJCҤ R6)qK :S"S}9ny(ֈEH"+KAvU>Q1F,~"dfO g82t(cG^)-5g-$Uxb69GW@j.\L b>Z"5Ƈ;Lf^\D m_Ǚ~@6@+["X֜L*)|88-*[0GXtC,cnv>|b}@ՠV3&LIENDB`DyK Thttp://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm?tsfsg=d5abf839fa04b3f03cd6d56c58384e89yK http://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm?tsfsg=d5abf839fa04b3f03cd6d56c58384e89DyK =http://www.freetheworld.com/cgi-bin/freetheworld/getinfo.cgiyK http://www.freetheworld.com/cgi-bin/freetheworld/getinfo.cgiyX;H,]ą'c @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHP@P Heading 1$$@&`a$CJ\]aJP@P Heading 2$$@&`a$5CJ]aJH@H Heading 3$$@&a$5CJ]aJD@D Heading 4$$@&a$ 6\aJDA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List >@>  Footnote TextCJaJ<<  Comment TextCJaJ@&@@ Footnote ReferenceH*B'!B Comment ReferenceCJaJH2H  Balloon TextCJOJQJ^JaJ4 @B4 Footer  p#.)@Q.  Page Number6U@a6  Hyperlink >*B*phX^rX Normal (Web)dd[$\$B*PJnHphtH*W* Strong5\XC@X Body Text Indent$`a$6CJ\aJ\R@\ Body Text Indent 2$h^ha$CJ\]aJBB@B Body Text$a$CJ\]aJRS@R Body Text Indent 3$`a$CJFP@F Body Text 2$a$CJ\]aJ.X@. Emphasis6]>> infodd[$\$ PJnHtH%3|])Dc|q.knqq.'678V~UVWXYZ[\]^_fghhi GH!"OPV\bhntzNOabqrs !&'(]^_, - . K L N O P z { | !!""#")"/"5";"A"F"K"Q"R"l"q"v"{"""""""""""""""""""## ######!#"#L#Q#V#[#`#e#j#k#p#q#v#w#############+$,$((_)`)))) *.*r*s*+++,;,c,,,,,------------.. .#.(.-.2.7.<.A.F.K.L.e.j.o.u.{................../ /////$/%/*/+/0/1/5/;/A/G/M/S/Y/_/e/f/~///33Q8R8`9a9b9c9999;;;;;<<O<P<V<\<b<h<n<t<z<<<<<<<<<<<<<<<<????@@@@@@AAAA!A#A%A'A(A*A+A6A@ABADAFAHAIAKALAMASAYA_AeAfAhAiAkAmAoAqAsAtAvAxAzA|A~AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBBBB4B=BCBKBSB[BcBdBxBBBBBBBB CCC&C.C6C>C?CaCcCeCkCqCwC}C~CCCCCDDDDEE/E0EEEGEHEeEgEhE|E~EEEEEFFF9FYJYLYQYRY\Y^YcYdYlYoYtYuY{Y~YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZZ ZZZZZZZ%Z(Z-Z.Z6Z9Z>Z?ZEZHZMZNZVZYZ^Z_ZgZjZoZpZ}ZZZZZZZZZZ)\*\ ^^ddvfwfxfff+k,k-kakbkjkqkzkkkkkkkkkkkkkkk lll*lC?C}C~CGEHEgEhE~EEEEFFYQYRYcYdYtYuYYYYYYYYYYYYYYYZZZZZZ-Z.Z>Z?ZMZNZ^Z_ZoZpZZZIlJlܝHKNQTmrK0 5I0 K0 5I0 K04 5I0 K0l 5I0 K0 5I0 K0  *I0 K0  o*I0 K0Lr*I0 K0r*I0 K0tu*I0 K0u*I0 K0u*I0 K0*I0 K0*I0 K0*I0 K0s*I0 K0 !s*I0 K0"#,t*I0 K0$%ly*I0 K0&'y*I0 K0()y*I0 K0*+z*I0 K0,-Lz*I0 K0./|*I0 K001*I0 K023*I0 K045$*I0 K067\*I0 K089\9*I0 K0:;9*I0 K0<=9*I0 K0>?:*I0 K0@A<:*I0 K0BCt:*I0 K0DE:*I0 K0FG,*I0 K0HId*I0 K0JK*I0 K0LM*I0 K0NO *I0 K0PQD*I0 K0RS|*I0 K0TU*I0 K0VW*I0 K0XY>*I0 K0Z[ ?*I0 K0\]X?*I0 K0^_?*I0 K0`a?*I0 K0bc@*I0 K0de8@*I0 K0fgp@*I0 K0hi@*I0 K0jk@*I0 K0lmA*I0 K0nofI0 K0pqfI0 K0rsfI0 K0tuPfI0 K0vwfI0 K0xyfI0 K0z{fI0 K0|}0fI0 K0~hfI0 K0fI0 K0ؔfI0 K0fI0 K0HfI0 K0fI0 K05I0 K0(5I0 K0`5I0 K05I0 K05I0 K05I0 K0@5I0 K0x5I0 K05I0 K05I0 K0 5I0 K0X5I0 K05I0 K05I0 K05I0 K085I0 K0p5I0 K05I0 K00fI0 K0hfI0 K0fI0 K0fI0 K0fI0 K0HfI0 K0fI0 K0fI0 K0fI0 K0(fI0 K0`fI0 K0fI0 K0fI0 K0fI0 K0@fI0 K0xfI0 K0fI0 K0fI0 K0 fI0 I0 I0xI0050I00I00I00TI0 $$$'6'(BOC.Z@>8Bp^HV[`cenp '''''(BCJPLMYbcJeyDv‰܉Fp4rVđnTN >"@D>؝hҢN>z>>>>> ?P?p????? @D@b@@@@@A2APArAAAABIhdRlpt6&ȯ~WYZ\]^_abdfghijklmoqrstuvwxyz{|}~    X/P[???CCCRKSMSZZZqPrRrPqXXXXC_CX  '!!MnX ?"$0P#m2."$nN:Th0 "$V?cۥV@P(    f@@_ж_жA?? Object 4C"?B S  ?Zq#t?&X"@&T$A&%B&,C& #D&+HHTrP[[r=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceName=*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttags PlaceType9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplace ^BDijtuU_fhhi a b GH!".056NPUV[\abghmnstyz  NO  abqs  (-Q[`, . K P z | !!P"R"""""""####!#"#j#k#p#q#v#w###+$-$%%((6(7())*)])`)r*s*++,,----. .K.L...........//$/%/*/+/0/1/e/f/l/m/~//2222H3I333 5 5)6*6P8R8`9c999;;;;<<2<4<N<P<U<V<[<\<a<b<g<h<m<n<s<t<y<z<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<<????@@@@@MAQASAWAXAeAAAAAAACCCCCCCDDDDEE/E2EGEJEgEjE~EEEEFFemeneeeeeefufh:i;i+k-k7kYIYJYPYRY[Y\YbYdYkYlYnYoYsYuYzY{Y}Y~YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZZ Z ZZZZZZZZZ$Z%Z'Z(Z,Z.Z5Z6Z8Z9Z=Z?ZDZEZGZHZLZNZUZVZXZYZ]Z_ZfZgZiZjZnZpZ|Z}ZZZZZZZ(\*\ ^^ddufxfff*k-k`kbkikjkpkqkykzkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkk l lll)l*l;l!"F(&*7/7XZ@6KIxu [OR,<{PXb^ptT({ >r=m:}` ^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.^`.^`.pp^p`.@ @ ^@ `.^`.^`.^`.^`.PP^P`.808^8`0o(.^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L. 88^8`hH. ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.h^`OJQJo(hHhpp^p`OJQJ^Jo(hHoh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHhPP^P`OJQJ^Jo(hHoh  ^ `OJQJo(hHh^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.^`OJQJo(hH ^`hH. pp^p`hH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. ^`hH. PP^P`hH.h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh pp^p`OJQJo(h @ @ ^@ `OJQJo(h ^`OJQJo(oh ^`OJQJo(h ^`OJQJo(h ^`OJQJo(oh PP^P`OJQJo(^`o()^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.!"S u [O7S 5RT @dT {PT =guT 5R!"KIu [OHU (&ptTx i>ro^Fm:}50Ѭ0$$00S`1U0S`1U0S`1U0S`1U0S`1U0 50         R :         ,                            T"OPV\bhntz !&'"#")"/"5";"A"F"K"Q"R"l"q"v"{"""""""""""""""""""## ####!#"#L#Q#V#[#`#e#j#p#v#w###########--------.. .#.(.-.2.7.<.A.F.K.L.e.j.o.u.{................/ /////$/*/0/1/5/;/A/G/M/S/Y/_/e/f/<O<P<V<\<b<h<n<t<z<<<<<<<<<<<<<<<<@@AA!A#A%A'A(A*A+A@ABADAFAHAIAKALAMASAYA_AeAfAhAiAkAmAoAqAsAtAvAxAzA|A~AAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAAABBBBB4B=BCBKBSB[BcBdBxBBBBBBBB CCC&C.C6C>C?CaCcCeCkCqCwC}C~C0EEEGEHEeEgEhE|E~EEEEEFFF9FYJYLYQYRY\Y^YcYdYlYoYtYuY{Y~YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYZZZ ZZZZZZZ%Z(Z-Z.Z6Z9Z>Z?ZEZHZMZNZVZYZ^Z_ZgZjZoZpZ}ZZZZbkkIlJlr@px"#'),-.29<?BCDFGHIJLMNQRq```P@`*`8`@`D`L`N`V`Z```b`d`l`z```````````````2UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma;SimSun[SO7&  Verdana;Wingdings?5 z Courier New"1RdžRdž&MPMP 4d 2qHP?T2Mladen Vedria*PFZrsimicL           Oh+'0  4 @ L Xdlt|Mladen Vedri*PFZNormalrsimic2Microsoft Office Word@@l˹@i@iM՜.+,D՜.+,T hp  Pravni fakultet u ZagrebuP Mladen Vedri* TitleH 8@ _PID_HLINKSA$ssThttp://www.hnb.hr/statistika/hstatistika.htm?tsfsg=d5abf839fa04b3f03cd6d56c58384e89bf http://www.hnb.hr/bfhttp://www.hnb.hr/bfhttp://www.hnb.hr/bfhttp://www.hnb.hr/[^=http://www.freetheworld.com/cgi-bin/freetheworld/getinfo.cgi  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@BCDEFGHJKLMNOPWRoot Entry FjYData 1Table&WordDocument=SummaryInformation(ADocumentSummaryInformation8ICompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q