Pregled bibliografske jedinice broj: 374082
Hiperglikemija kod subarahnoidalnog krvarenja
Hiperglikemija kod subarahnoidalnog krvarenja // Liječnički vjesnik, godište 130, suppl.6 / Anić, Branimir (ur.).
Zagreb: Hrvatski liječnički zbor, 2008. str. 54-54 (poster, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 374082 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Hiperglikemija kod subarahnoidalnog krvarenja
(Hyperglycemia in subarachnoidal haemorrhage)
Autori
Supanc, Višnja ; Breitenfeld, Tomislav ; Vargek-Solter, Vesna ; Ivica, Marija ; Demarin, Vida
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Liječnički vjesnik, godište 130, suppl.6
/ Anić, Branimir - Zagreb : Hrvatski liječnički zbor, 2008, 54-54
Skup
4. kongres Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.11.2008. - 22.11.2008
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
hiperglikemija; SAH; subarahnoidalno krvarenje
(hyperglycemia; SAH; subarachnoidal haemorrhage)
Sažetak
Uvod: Hiperglikemija nakon subarahnoidalnog krvarenja je čest labaratorijski parametar čiji doprins hospitalnim komplikacijama je još nepoznat. Cilj ove studije je bilo ustanoviti vezu između razine glukoze u krvi i kliničke slike SAH-a opisanog Hunt i Hess skalom. Metode i pacijenti: Obradili smo uzorak od 89 pacijenata koji su imali izmjerenu razinu glukoze u krvi od 0 do 3 dana nakon verificirane dijagnoze (SAH). Također smo definirali srednju opterećenost glukoze (mean glucosae burden-GB) kao prosječnu vršnu vrijednost koncentracije glukoze u krvi (BGL) > 6, 0 mmol/L, te smo bilježili bolničke komplikacije. Rezultati: U studiju smo uključili 89 pacijenata sa dijagnosticiranim SAH-om u periodu od 2003. do 2008. godine, 42 (47%) muškaraca i 47 (53%) žena. Ukupno 63 (71%) pacijenta je imalo prosječnu razinu koncentracije glukoze u krvi >6 mmol/L. Razina glukoze u krvi (BGL) 6-7 mmoll/L je imalo 35 (55%) pacijenta, 18 sa HH I, 7 sa HH II, 6 sa HH 0, 3 sa HH III i 1 sa HH V. Od 17 (27%) pacijenata sa BGL 8-9, 9 mmol/L većina je imala HH I, 8 njih, HH II-III je imalo 6 pacijenata, 3 je imalo HH IV-V. U grupi sa BLG 10-11, 9 mmol/L je bilo 5 (8%) pacijenata, 4 njih sa HH I i HH III, 1 sa HH V. Među 6 (9, 5%) pacijenata sa BGL preko 12 mmol/L, 3 njih je imalo HH V, te je 3 imalo HH I. Od 63 pacijenta 7 (11%) je umrlo, 5 sa HH V, 1 sa HH III i BGL 10-11, 9 mmol/L, te 1 sa HH I i BGL 8-9, 9 mmol/L. Zaključak: Pacijenti s visokim vrijednostima glukoze u krvi većinom su bili starije životne dobi, dijabetičari, s lošijom kliničkom slikom u trenutku prijema - Hunt and Hess skala III-V. Razina glukoze u krvi povezivala se s produženim boravkom na Odjelu intezivne skrbi, kongestivnim zatajenjem srca, respiratornim arestom i kompresijom moždanog debla uzrokovanog hernijacijom. Ustanovljeno je da je hiperglikemija nakon SAH-a povezana s ozbiljnim bolničkim komplikacijama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
POVEZANOST RADA
Projekti:
134-1340036-0033 - Uloga genetskih markera u razvoju cerebralne aterosklerotske bolesti (Demarin, Vida, MZOS ) ( CroRIS)
134-1340036-0034 - Funkcijska dijagnostika moždane cirkulacije (Lovrenčić-Huzjan, Arijana, MZOS ) ( CroRIS)
134-1340036-0035 - Uloga vaskularnih čimbenika rizika u patogenezi Alzheimerove bolesti (Trkanjec, Zlatko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
KBC "Sestre Milosrdnice"
Profili:
Višnja Supanc (autor)
Vida Demarin (autor)
Vesna Vargek-Solter (autor)
Tomislav Breitenfeld (autor)