Pregled bibliografske jedinice broj: 373277
Utjecaj obitelji Garagnin na pomorsku trgovinu Splita u 18. stoljeću
Utjecaj obitelji Garagnin na pomorsku trgovinu Splita u 18. stoljeću // Zbornik radova stručno-znanstvenoga skupa „More - hrvatsko blago“ održanog u organizaciji Odjela za nacionalnu tehnologiju Matice hrvatske / Radić, Zvonimir (ur.).
Zagreb: Zvonimir Radić - vlastita naklada, 2008. str. 522-526 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 373277 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj obitelji Garagnin na pomorsku trgovinu Splita u
18. stoljeću
(Influence of Garagnjin Family on Maritime Trade of the
18. Century Split)
Autori
Bajić Žarko, Nataša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Zbornik radova stručno-znanstvenoga skupa „More - hrvatsko blago“ održanog u organizaciji Odjela za nacionalnu tehnologiju Matice hrvatske
/ Radić, Zvonimir - Zagreb : Zvonimir Radić - vlastita naklada, 2008, 522-526
ISBN
978-953-59000-0-9
Skup
Stručno-znanstveni skup „More - hrvatsko blago“
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 23. - 25. 04. 2008
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
obitelj Garagnin ; pomorska trgovina ; Split ; 18. stoljeće
(Garagnin family ; maritime trade ; Split ; 18. century)
Sažetak
O splitskoj i dalmatinskoj pomorskoj trgovini u 17. i 18. stoljeću cjelovitiju sliku dobivamo proučavanjem obiteljskog arhiva poznate trgovačko pomorske obitelji Garagnin. Ona je zahvaljujući razgranatoj trgovini na kopnu i moru, postala jedna od najbogatijih obitelji u 18. stoljeću. Odlična trgovačka organiziranost donijela joj je važne poslovne veze i ugled. Od samih početaka Garagnini su ponajviše trgovali žitom, što je bilo veoma unosno. Žitarice su organizirano prevozili brodovima u Rijeku, Poreč, Pulu, Kopar, Trst, Feraru, gdje su ih preko posrednika prodavali. Osim žitaricama, Garagnini su trgovali uljem, maslinama, vinom, rožoljom i koraljima. Najviše su trgovali s Venecijom. U Ankonu, Senigalliu, Bari i Pugliu odvozili su slani sir, suhe smokve, usoljene girice, srdele, skuše, ciple, sarune. Trgovali su i volovima, konjima i bravima. Prema sačuvanim knjigama troškova Garagnini su najviše uvozili robu iz Venecije. Odvozili su je i dovozili svojim trabakulima, pieligima, bracerama, marselianama, tartanama, ili brodovima u suvlasničkim odnosu. Bili su suposjednici nave Tridente di Nettuno s Francuzom Bartolomeom Pomeom, a plovila je po cijelim Mediteranu. Garagnini su svojom trgovačkom i pomorskom aktivnosti na Jadranu i Mediteranu gotovo dva stoljeća bili jedinstven primjer svoga vremena. Članovi te obitelji su trgovali na cijelom području mletačke Dalmacije i s prekomorskim zemljama. Trgovali su svojom robom ili robom različitog podrijetla. Po broju brodova čiji su bili vlasnici ili suvlasnici u Dalmaciji, gotovo da i nisu imali konkurencije. Preko djelatnosti ove obitelji možemo pratiti kontinuitet pomorskog i trgovačkog života našeg dijela Jadrana u mediteranskoj zajednici koja je utjecala na sve razine života naše obale odnosno stanovnika koji su tu živjeli.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
POVEZANOST RADA
Projekti:
MZOS-244-2440820-0748 - DALMATINSKI KATASTRI 19. st. (Bajić-Žarko, Nataša, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet u Splitu
Profili:
Nataša Bajić-Žarko
(autor)