Naslov
Molekularna epizootiologija vrsta Mycobacterium tuberculosis i Mycobacterium avium kompleksa izdvojenih iz ljudi, životinja i okoliša
(Molecular epizootiology of species that belong to Mycobacterium tuberculosis and Mycobacterium avium complex isolated from humans, animals and the environment)

Autori
Špičić, Silvio

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.11

Godina
2008

Stranica
189

Mentor
Cvetnić, Željko

Ključne riječi
molekularna epizootiologija; Mycobacterium tuberculosis kompleks; Mycobacterium avium kompleks; RFLP; MIRU
(molecular epizootiology; Mycobacterium tuberculosis complex; Mycobacterium avium complexs; RFLP; MIRU)

Sažetak
U razdoblju od 2001., do 2006. godine pratili smo kretanje tuberkuloze u goveda i svinja u okviru redovite godišnje kontrole tuberkuloze u Republici Hrvatskoj. U tom razdoblju pozitivne reakcije na bovini tuberkulin utvrđene su u 95 (9.4%), a sumnjive u 34 (3.4%) testiranih goveda. U istom razdoblju tuberkulinizacija je provedena u svim većim uzgojima svinja u Republici Hrvatskoj i u 18 svinja u dva uzgoja (Martinska Ves i Đurđevac) gdje je u goveda dokazana tuberkuloza. Pozitivne tuberkulinske reakcije utvrđene su u 399 (0.4%), a sumnjive u 228 (0.3%) rasplodnih svinja. Pozitivne reakcije su također utvrđene i u svinja iz seoskih gospodarstava. Patoanatomski smo prilikom klanja pregledali 123 goveda koja su proglašena pozitivnim ili sumnjivim na tuberkulin. U 82 (66.7%) goveda utvrđene su promjene karakteristične za tuberkulozu. Promjene su najčešće bile lokalizirane u medijastinalnim limfnim čvorovima u 31 (37.8%) goveda, zatim istodobno na plućima, medijastinalnim, traheobronhalnim i mezenterijalnim limfnim čvorovima u 22 (26.8%) goveda. U istraživanom razdoblju patoanatomski smo prlikom klanja pregledali 217 svinja tuberkulinskih reaktora. U 126 (58.1%) svinja utvrđene su promjene karakteristične za tuberkulozu. Promjene su najčešće bile istodobno lokalizirane u mandibularnim i mezenterijskim limfnim čvorovima (49.2%), ili samo u limfnim čvorovima mezenterija (31.7%), te u mandibularnim limfnim čvorovima u 18.3%. Tijekom istraživanja bakteriološki su obrađeni uzorci organa 123 goveda, 217 svinja, 1 psa, 4 divlje svinje, 1 jelena, 1 pečinara, 4 kokoši i 49 uzorka piljevine, 23 uzorka zemlje, 11 uzoraka voda i 10 uzoraka smjesa. Ukupno je za molekularnu identifikaciju i tipizaciju korišteno 253 izdvojenih izolata iz različitih vrsta životinja, okoliša i ljudi. Mikobakterije su izdvojene iz 83 (67.5%) goveda iz 6 županija i 139 (64.1%) svinja s 11 svinjogojskih farmi i 2 seoska gospodarstva. Ukupno je za molekularnu identifikaciju i tipizaciju korišteno 253 izolata podrijetlom iz goveda (83 izolata), svinja (139 izolata), ljudi (4 izolata), pas (1 izolat), divlje svinje (4 izolata), jelen (1 izolat), pečinar (1 izolat), perad (4 izolata), piljevina (12 izolata), tlo (3 izolata) i voda (1 izolat). U svih 253 izolata izvršeno je umnožavanje dijela gena što kodira 65kD antigen prisutan u svim mikobakterijama što je siguran dokaz da izolati pripadaju Mycobacterium sp. Zatim smo izolate mikobakterija tipizirali metodom specifične hibridizacije pomoću “ Genotype Mycobacterium CM kita na pripadnost jednoj od 12 klinički najznačajnijih vrsta mikobakterija, na pripadnost Mycobacterium tuberculosis kompleksu i Mycobacterium avium kompleksu. Daljnom tipizacijom M. avium kompleksu pripadnost je dokazana u 145 (39.5%) od ukupno 253 izdvojena izolata. Pripadnost vrsti M. avium subsp. hominissuis (serotip 4 – 6, 8 – 11 ili 21), utvrđena je u 118 izolata porijeklom iz svinja, 3 izolata ljudi, 2 izolata divljih svinja, 1 izolat jelena, 8 izolata iz uzoraka piljevine a vrsti M. avium subsp. avium (serotip 1, 2, 3) pripadalo je ukupno 11 izolata i to 6 izolata podrijetlom iz uzoraka svinja, zatim iz uzorka divlje svinje (1 izolat), uzoraka kokoši (4 izolata), i uzorka goveda ( 1 izolat). Metodom IS1245 PvuII RFLP genotipizirali smo 23 izolata M. avium subsp. hominissuis izdvojenih iz svinja, divljih svinja, jelena, piljevine i ljudi. Genetske skupine formirali smo na temelju 100 i 75 % podudarnosti. Uspjeli smo utvrditi veze između izolata svinja, divljih životinja, jednog čovjeka i piljevine. Možemo zaključiti da je izvor infekcije za životinje i ljude najvjerovatnije okoliš. Metodom IS901 PvuII RFLP genotipizirali smo 9 izolata a metodom IS901 PvuII RFLP 8 izolata izdvojenih iz svinja, divljih svinja, peradi i goveda. Utvrdili smo 3 PvuII genotipa (F, Q, M) i 4 PstI genotipa (A29, A31, novi tip A32, novi tip A33), zajedno 4 kombinirana PvuII-PstI genotipa. IS1245 RFLP je metoda pogodna za epidemiološka istraživanja zbog vrlo izraženog polimorfizma a IS901 RFLP je zbog manjeg polimorfizma preporučljivo provoditi restrikcijom s obje endonukleaze a rezultate prikazivati njihovom kombinacijom. Genotipizaciju izolata TB kompleksa izvršili smo MIRU- VNTR metodom, na temelju polimorfizma 12 lokusa (2, 4, 10, 16, 20, 23, 24, 26, 27, 31, 39 i 40). Međusobnom usporedbom genotipova izolata utvrdili smo izvore i puteve širenja infekcije vrstama M. bovis i M. caprae u goveda, za jedan slučaj infekcije vrstom M. tuberculosis u psa i infekcije vrstom M. africanum u pećinara. S obzirom na polimorfizam pojedinih lokusa utvrdili smo koji su najpolimorfniji za M. caprae i M. bovis izolate izdvojene iz goveda u R. Hrvatskoj. Primjena molekularnih metoda genotipizacije osigurala nam je dobar uvid u rasprostranjenost mikobakterija u ljudi, goveda, svinja kao i njihova okoliša, odnosno njihovo epizootiološko i epidemiološko značenje. Također, na našem primjeru valorizirali smo njihovu upotrebljivost za dobivanje ključnih odgovora za suzbijanje tuberkuloze životinja ali i dobili odgovore o izvorima infekcije i načinima širenja uzročnika u Republici Hrvatskoj. Utvrđeni genotipovi naših izolata mikobakterija usporedivi su s ostalim rezultatima ove vrste u svijetu i tako osiguravaju, s aspekta epizootiologije i epidemiologije bazu za šira istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA