Naslov
Mobing u Hrvatskoj - koliko je velik problem?
(Mobbing in Croatia - how big is the problem?)

Autori
Dečković-Vukres, Vlasta ; Ivičević Uhernik, Ana ; Erceg, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Izvornik
1. Međunarodni kongres Era nove ekonomije i novih zanimanja - stres i mobbing, Knjiga sažetaka / Mustajbegović, Jadranka - Split : Udruga Split zdravi grad, 2008, 61-62

ISBN
978-953-99210-8-6

Skup
1. Međunarodni kongres Era nove ekonomije i novih zanimanja - stres i mobbing

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 07.11.2008. - 09.11.2008

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
mobing; anketa; Hrvatska
(mobbing; survey; Croatia)

Sažetak
Analizirali smo podatke vezane uz mobing dobivene iz međunarodne ankete Ad Hoc modul o nesrećama na radu i zdravstvenim problemima vezanima uz rad te rezultate ankete provedene na portalu www.zdravlje.hr, objavljene 2005. godine. Ad Hoc modul u Hrvatskoj je proveo Državni zavod za statistiku tijekom 2007. godine unutar Ankete o radnoj snazi na 1, 609.000 aktivnog stanovništva. Vezano uz članak na portalu www.zdravlje.hr provedena je anketa o mobingu s ciljem informiranja o učestalosti i stavovima prema mobingu kod korisnika portala. U razdoblju 2005.-2008. godine svaki zainteresirani korisnik portala mogao je anonimno pristupiti anketi i popuniti obrazac. U anketi o radnoj snazi većina ispitanika, 85%, izjasnilo se da nisu izloženi utjecajima štetnima za njihovo mentalno zdravlje. Od 15% onih koji smatraju da na radnom mjestu postoje štetni utjecaji za njihovo mentalno zdravlje kao uzrok u najvećem broju navode prekomjerno opterećenje poslom i rokovima (69%), zatim uznemiravanje i zlostavljanje (23%) te nasilje/opasnost od nasilja (8%). Anketu na web portalu ispunilo je 457 osoba, od toga najveći broj 2005. i 2007. godine (po 32%). Udio osoba koje su ispunile anketu i smatraju da su bile žrtve mobinga iznosio je 87%. Mobing su najčešće provodili nadređeni (73%) i kolege (21%), a rjeđe netko drugi (4%) i podređeni (2%). Većina anketiranih na mobing se požalila kolegama (35%) te nekom od obitelji (29%), a znatno manji udio požalio se nadređenom (18%), nekom drugom (12%) ili liječniku (6%). Gotovo polovica anketiranih (45%) problem mobinga nije riješila, već ga je trpjela, 11% je otišlo na bolovanje, po 9% je na mobing uzvratilo istom mjerom odnosno dalo otkaz, 5% je promijenilo posao u istom poduzeću, a 21% je problem riješilo na neki drugi način. Velika većina anketiranih (88%) smatra da se mobingu pridaje premala pozornost. Održavanje preventivnih tečajeva o mobingu u poduzećima 74% anketiranih smatra potrebnim i korisnim. Izrazito visok udio anketiranih koji se izjasnio da je bio ili je još uvijek izložen mobingu na web portalu moguće je objasniti malim i uzorkom te nereprezentativnom uzorku većom motivacijom osoba izloženih mobingu za sudjelovanjem u takvoj anketi putem interneta. S druge strane zabrinjavajući su podaci iz Ankete o radnoj snazi u kojoj 244.000 osoba smatra da su izložene ili bile izložene jednom od oblika mobinga. Za sagledavanje veličine problema vezanog uz mobing u Hrvatskoj potrebno je provesti ciljano istraživanje na reprezentativnom uzorku.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA