ࡱ> Y bjbjWW " ==P]4+ RRRRRRRR$  JRRRRRRRRRRRRRRRJDJRRR:,R}f4R Delko Bariai, Goran Kniewald, Astrea Verta nik i Stipe Luli Preliminarni rezultati radiometrijskih istra~ivanja recentnih sedimenata u plominskom zaljevu Sa~etak Plominski zaljev smjeaten je u sredianjem dijelu isto ne obale Istre, dug je oko etiri kilometra i uzak, samo na ulaznom dijelu airina zaljeva prelazi pola kilometra. Taj dobro zaatien prostor veoma je pogodan za praenje recentnih sedimentacijskih procesa. Prirodni sedimentacijski procesi u zaljevu naprasno su izmjenjeni krajem 1932 godine prokopom tunela kojim su vode iz epi polja dovedene u plominski zaljev. Izgradnja termoelektrane Plomin i njeno puatanje u rad etrdesetak godina kasnije otvara novi izvor antropogenog utjecaja na sedimentacijske procese u zaljevu. Poslijednjih godina su vraena gama-spektrometrijska odreivanja koncentracija prirodnih i umjetnih radionuklida u sedimentnom materijalu iz zaljeva, u tlima i poto nim sedimentima slivnog podru ja, te materijalu sa odlagaliata pepela termoelektrane Plomin. Preliminarni rezultati istra~ivanja ukazuju na viaestruko poveavanje brzine sedimentacije nakon izgradnje tunela, te ona u unutraanjem dijelu zaljeva najvjerojatnije mjestimice premaauje vrijednost od 10 cm godianje. Temeljem dosadaanjih radiometrijskih istra~ivanja, nije mogue potvrditi signifikantan utjecaj termoelektrane na koncentracije prirodnih radionuklida u recentnim sedimentima zaljeva. Pored relativno malog broja analiziranih uzoraka, razlog vjerojatno le~i i u injenici da je glavnina recentnog sedimenta, prema preliminarnim rezultatima preko 95%, fliaki materijal erodiran sa slivnog podru ja Boljuna ice. Odreivanje koncentracija mikroelemenata (XRF metodom) na veem broju dosad prikupljenih uzoraka, a ato je u tijeku, kao i nova radiometrijska i XRF mjerenja vjerojatno e omoguiti rijeaenje i ove dileme. klju ne rije i: plominski zaljev, recentni sedimenti, prirodni radionuklidi UVOD Ve niz godina svjedoci smo brojnih diskusija o tome da li rad termoelektrane u Plominu utje e na poveanje radioaktivnosti u njenom okoliau. Ocjene su veoma aarolike te se uju mialjenja kako je utjecaj neznatan ili pak gotovo katastrofalan. Detaljnih istra~ivanja u bli~oj i airoj okolici termoelektrane, a koja bi nedvosmisleno odgovorila na pitanje utje e li rad termoelektrane na poveanje koncentracije prirodnih radionuklida u njenom okoliau, nije bilo. Ipak, ranih osamdesetih (IR84) obavljena su radiometrijska istra~ivanja oko termoelektrane te je izraen prora un emisija radioaktivnih elemenata i teakih metala. Utvrena prosje na koncentracija uranija u pepelima od 185 ppm (cca 2300 Bq/kg) bila je posljedica visokih koncentracija uranija u tada koriatenom ugljenu. Veina le~iata ugljena nastalih u karbonatnim terenima ima poviaen sadr~aj uranija te stoga i pepeo odnosno aljaka tih ugljena sadr~e poviaene koncentracije radionuklida uranijevog niza (Ba89). Sagorijevanjem ugljena u kotlovnici termoelektrane najvei dio radionuklida se zadr~i u aljaci i elektrofilterskom pepelu. Radionuklidi koji se s dimnim plinovima otpuste u atmosferu u velikoj se mjeri, pogotovo za nevjetrovita vremena, istalo~e u bli~oj okolici termoelektrane. Spiranjem oborinama, oni najveim dijelom dospijevaju u recentne sedimente plominskog zaljeva. U sedimentima zavraavaju i radionuklidi koji se nalaze u materijalu koji vjetrom ili nakon ja ih oborina biva odneaen sa odlagaliata aljake i pepela. Jednaku sudbinu imaju i radionuklidi koji dospijevaju u tehnoloake vode termoelektrane. Recentni marinski sedimenti zaljeva mjesto su na kojem u kona nici prete~ito dospijevaju radionuklidi osloboeni u okolia radom TE Plomin. Stoga bi i mogui utjecaj rada termoelektrane na poviaenje koncentracije radionuklida u okoliau trebao prije svega rezultirati u poviaenju koncentracija 226Ra i 238U u recentnim sedimentima plominskog zaljeva. Plominski zaljev je veoma pogodan za praenje recentnih sedimentacijskih procesa. Donos materijala izmjenjen je krajem 1932 godine prokopom tunela kojim su vode iz epi polja dovedene u plominski zaljev. Tim inom bitno je izmjenjena dotadaanja brzina sedimentacije jer se u zaljev po inju drenirati vode Boljuna ice koje nose velike koli ine suspendiranog materijala prete~ito fliakog porijekla. Izgradnjom brane akumulacije Letaj 1970, donos je smanjen jer se je, ato u akumulaciji a ato u retencijama na ulazu (Mi93), tijekom samo 16 godina natalo~ilo 387 000 m3 materijala. Brzina sedimentacije u zaljevu je velika i posljedice su o igledne. Dubina mora u blizini Luke Plomin ve je manja od metra, a opliavanje napreduje i prema sredianjem dijelu. Strme obale i gomilanje nestabiliziranog sedimenta rezultiraju i pojavama podmorskih kliziata te se materijal brzo akumulira i u najdubljem dijelu du~ osi zaljeva. MATERIJALI I METODE Sedimenti plominskog zaljeva uzorkovani su 1997. i 1998. Uzorkovanje je obavljeno pomou grabilice bagera kojim su uklanjani sedimenti na prostoru budueg pristaniata na ju~noj obali zaljeva. Uzorci su uzeti cca 35 metara od obale sa dna na dubini od 8 m. Uzeti su uzorci povraine dna (0-15 cm), te segmenti 60-75cm i 120-135cm. Na dijelu s kojeg su sedimenti ve bili djelomi no uklonjeni uzeti su uzorci sa dubine od cca 3 m ispod nivoa povraine dna, cca 6 m, cca 8 m i cca 9 m, te uzorak bazalnih transgresivnih bre a cca 9.5 m ispod nivoa povraine dna. Obzirom na na in uzorkovanja i mogue varijacije u dubini mora, neto nost u procjeni dubine manja je od 10 cm za plitko odnosno 50 cm za dublje uzete uzorke. Istovremeno su prikupljeni uzorci poto nih sedimenata iz potoka Bi~ac (protje e uz odlagaliate aljake i pepela TE Plomin) i uzorci pepela koji je tada odlagan. Prikupljeni uzorci su suaeni na 106 0C do konstantne te~ine, smjeateni u mjerne posude i zatvoreni. Nakon postignute radiokemijske ravnote~e izmeu 226Ra te 222Rn i njegovih potomaka (tridesetak dana) uzorci su mjereni. Aktivnost radionuklida odreena je gama-spektrometrijskom metodom na HPGe detektorima. Za obradu spektara koriaten je GENIE PC softverski program. REZULTATI I DISKUSIJA Aktivnost 137Cs u uzorcima je odreena zbog datiranja starosti sedimenata, ato je ve i ranije uspjeano raeno (Ju95, Mi96). Iako zbog bioturbacije i resuspenzije sedimenta postoje odreene nesigurnosti, openito se mo~e smatrati da sedimenti istalo~eni prije po etka pedesetih ne sadr~e 137Cs (ili je prisutan u tragovima). U sedimentima talo~enim ranih aezdesetih aktivnosti 137Cs su poviaene u odnosu na desetak godina starije ili mlae naslage. To je uvjetovano fallout-om izazvanim brojnim atmosferskim nuklearnim pokusima ranih aezdesetih. Nesrea u ernobilu generira novi intenzivi fallot 137Cs, te njegova aktivnost u sedimentima talo~enim kasnih osamdesetih raste u odnosu na starije odnosno najmlae sedimentne naslage. Na temelju rezultata prikazanih u Tablici 1 mo~e se zaklju iti da je 120-135 cm duboki segment profila talo~en u drugoj polovici osamdesetih tj. nakon nesree u ernobilu. Segment profila dublji od 6 m istalo~en je najkasnije do prije po etka pedesetih, a cca 3 m duboki segment kasnih aezdesetih ili ranih sedamdesetih. Za to niju procjenu brzine sedimentacije potrebno je analizirati vei broj guae uzetih uzoraka. Na temelju postojeih analiza mo~e se tvrditi da brzina sedimentacije u tom dijelu zaljeva premaauje 10 cm godianje barem u posljednjih dvadesetak godina. Tablica 1. Aktivnosti 40K, 228Ra, 226Ra, 238U i 137Cs u sedimentima plominskog zaljeva (Bq/kg) Dubina40K228Ra137Cs226Ra238U0-15cm568.0 12.725.1 1.515.6 0.633.7 1.229.2 4.20-15cm497.7 11.8 22.5 1.3 14.2 0.625.7 1.131.5 3.960-75cm568.7 12.526.6 1.515.8 0.620.3 1.019.9 3.360-75cm526.2 12.224.6 1.410.4 0.533.1 1.223.3 3.8120-135cm568.6 12.426.3 1.431.8 0.818.1 0.918.5 3.1120-135cm569.2 12.426.3 1.424.8 0.720.2 1.018.3 3.3120-135cm590.1 12.826.1 1.513.8 0.520.7 1.017.6 3.2cca 3 m542.3 12.128.5 1.6 2.3 0.322.5 1.033.9 3.9cca 6 m575.1 12.039.9 1.7033.3 1.136.8 4.0cca 8 m642.4 13.240.0 1.8032.6 1.230.6 3.8cca 9 m636.4 13.043.0 1.8052.1 1.435.9 4.4cca 9.5 m48.6 4.0 6.2 0.7022.7 0.922.5 3.2 Da bi se karakteristike sedimenata plominskog zaljeva mogle usporediti s drugim sedimentacijskim prostorima ili izvornim materijalima, u Tablicama 2-6 date su osnovne radiometrijske karakteristike relevantnih podru ja temeljene na internim (Laboratorij za radioekologiju) ili objavljenim podacima (Ba92a, Ba92b, Ba93, Ba95, Ba96, Ba98). Relativno visoke aktivnosti 137Cs u sedimentima plominskog i raakog zaljeva (Tablica 2) posljedica su velike brzine sedimentacije koja je u zaljevu Raaa viaestruko manja na uzorkovanim lokacijama u odnosu na brzinu u plominskom zaljevu. Slivna podru ja Raae i Boljuna ice su pribli~no jednako kontaminirana cezijem (Ba92a, Ba93), a ato se odra~ava i u sli nim koncentracijama cezija u sedimentima tih vodotoka (Tablica 3). U ostalim podru jima vee brzine sedimentacije (Tablica 4) 137Cs takoer nalazimo i u dubljim slojevima recentnih sedimenata. Tablica 2. Radiometrijske karakteristike sedimenata iz plominskog i rakog zaljeva (uzorkovano 1992. 1998, - u Bq/kg) Uzorcin40K228Ra137Cs226Ra238UPlominski zaljev (0 135 cm) 7* **497.7 569.2 555.5 ( 31.822.5 - 26.6 25.4 ( 1.510.4 31.8 18.1 ( 7.518.1 - 33.7 24.5 ( 6.517.6 31.5 22.6 ( 5.6Plominski zaljev (6 9 m) 3575.1 642.4 618.0 ( 37.239.9 - 43.0 41.0 ( 1.8032.6 - 52.1 39.3 ( 11.130.6 36.8 34.4 ( 3.4Zaljev Rae (0 130 cm)8326.4 466.1 437.3 ( 48.622.3 - 33.3 26.7 ( 3.20 - 4.3 0.6 ( 1.528.9 - 34.8 31.6 ( 2.126.7 64.4 45.5 ( 13.3Zaljev Rae (0 15 cm)4453.6 534.0 480.4 ( 36.421.0 - 28.9 24.7 ( 3.54.3 25.0 13.8 ( 8.519.0 - 33.0 26.0 ( 6.626.7 45.0 38.2 ( 8.2n - Broj uzoraka; * - Raspon mjerenih aktivnosti; ** - Srednja vrijednost ( standardna devijacija Tablica 3. Radiometrijske karakteristike poto nih sedimenata (stream) iz Istre (uzorkovano 1992. i 1997.  1998, - u Bq/kg) Uzorcin40K228Ra137Cs226Ra238Upotok Bi~ac4* **88.0  353.2 221.6 ( 109.110.4 - 24.3 17.7 ( 6.52.0  11.0 4.9 ( 4.271.2  428.0 206.3 ( 154.052.4  313.0 142.2 ( 116.4Sedimenti sliva Boljuna ice842.0  482.0 274.5 ( 140.45.0 - 38.0 20.1 ( 10.64.0  47.0 16.9 ( 16.110.0 - 41.0 21.2 ( 9.610.0  41.0 20.6 ( 10.4Sedimenti sliva Raae5255.0  325.0 301.6 ( 27.615.0 - 31.0 23.4 ( 6.56.0 62.0 24.2 ( 22.014.0 110.0 44.8 ( 39.821.0 102.0 44.6 ( 33.7Sedimenti svih slivova3542.0 482.0 304.8 ( 103.25.0 - 73.0 28.2 ( 17.71.0 460.0 31.5 ( 76.610.0 110.0 35.2 ( 22.76.0 102.0 30.6 ( 18.5n - Broj uzoraka; * - Raspon mjerenih aktivnosti; ** - Srednja vrijednost ( standardna devijacija Tablica 4. Radiometrijske karakteristike sedimenata nekih sedimentacijskih podru ja Jadrana (uzorkovano 1989.  1994; - u Bq/kg) Uzorcin40K228Ra137Cs226Ra238UUae Poa (0  15 cm)12* **500.0  765.0 600.4 ( 77.624.2  31.6 27.4 ( 2.61.7  25.6 8.6 ( 6.720.4 - 25.6 22.4 ( 1.921.9  39.4 26.2 ( 4.7Uae Cetine (0  (90 cm)11207.0  471.0 296.9 ( 59.015.7  29.3 21.7 ( 3.30.0  5.8 1.5 ( 2.419.0 - 29.1 22.8 ( 2.612.6  22.5 17.0 ( 2.7Uae Neretve (0  (100 cm)8451.0  550.0 505.2 ( 32.925.8  34.5 31.1 ( 3.00.0  19.6 6.9 ( 6.625.6 - 37.8 29.6 ( 3.519.3 36.3 26.6 ( 4.4Priobalno more (0 (40 cm)5156.0 580.0 224.9 ( 125.07.2 66.1 17.8 ( 9.50.0 5.7 1.1 ( 1.410.9 - 56.7 19.2 ( 6.79.6 50.7 18.2 ( 6.3Otvoreno more (0 3 cm)27163.0 726.0 423.8 ( 167.812.5 32.1 22.4 ( 5.80.5 11.6 4.2 ( 2.914.0 - 27.1 19.9 ( 3.210.4 25.2 18.5 ( 3.9Otvoreno more (12 15 cm)27226.0 712.0 482.3 ( 157.514.8 32.9 24.9 ( 4.80.0 11.2 2.0 ( 2.714.1 - 25.2 20.3 ( 2.614.4 39.4 21.0 ( 5.6n - Broj uzoraka; * - Raspon mjerenih aktivnosti; ** - Srednja vrijednost ( standardna devijacija Promotre li se aktivnosti 228Ra (aktivnost od 4 Bq/kg 228Ra pribli~no odgovara jednom ppm 232Th) u sedimentnom stupu plominskog zaljeva (Tablice 1 i 2), uo ava se bitno vea koncentracija torija u sedimentu dubljem od 6 m u odnosu na sediment plii od 3 m. Obzirom da je torij veoma rezistentan ( finger printing ) element, mo~e se sa sigurnoau tvrditi kako su izvorna podru ja sedimentiranog materijala bitno razli ita. Pri tome se dublji slojevi sedimenta sastoje od eolskim putem doneaenog odnosno vodama ispranog materijala koji potje e iz slivnog podru ja zaljeva. Taj je materijal sedimentiran sasvim sigurno prije 1932. (na temelju odsutnosti cezija moglo se zaklju iti najkasnije do prije po etka pedesetih) odnosno prije prokopa tunela do epi polja. Sedimenti do tri metra dubine, najveim dijelom fliakog porijekla, sigurno su istalo~eni u poslijednjih tridesetak (ili neato manje) godina. Pored torija, i koncentracije radionuklida uranijevog niza u slojevima istalo~enim prije 1932. odgovaraju radiometrijskim karakteristikama tala u okolici TE Plomin, dok u sloju pliem od 3 m odgovaraju radiometrijske karakteristike tala na fliau (Tablica 5). Tablica 5. Radiometrijske karakteristike stijena i tala u Istri (uzorkovano 1989.  1998, - u Bq/kg) Uzorcin40K228Ra137Cs226Ra238UTla na fliakoj podlozi17* **218  460 358 ( 11419  41 28 ( 1311  238 65 ( 13215  65 24 ( 2310  63 26 ( 29Tla na razli itim podlogama125122 523 351 ( 12812 89 54 ( 365 330 55 ( 10715 311 78 ( 1028 222 63 ( 81Tla u blizini TE Plomin4449.6 528.9 479.9 ( 34.245.9 63.5 54.1 ( 7.315.8 - 33.0 22.9 ( 8.140.5 123.6 85.7 ( 40.538.2 62.1 52.4 ( 11.4Netroeni glinoviti lapori4371.9 1204.5 796.3 ( 444.719.5 61.3 40.3 ( 23.3015.1 313.9 138.0 ( 132.017.4 311.4 138.6 ( 129.8Proslojci glinovitih lapora3476.6 1340.0 1015.5 ( 469.954.4 66.4 59.3 ( 6.30134.8 - 463.5 309.9 ( 165.4169.3 660.8 435.1 ( 248.2Razni varijeteti vapnenaca17 4.3 164.9 38.9 ( 40.20.1 - 4.0 1.1 ( 1.006.9 - 59.2 21.4 ( 13.48.0 63.0 23.7 ( 16.4n - Broj uzoraka; * - Raspon mjerenih aktivnosti; ** - Srednja vrijednost ( standardna devijacija Radom TE Plomin u okolia osloboeni radionuklidi morali bi veim dijelom dospijevati u recentne sedimente plominskog zaljeva. To se prije svega odnosi na 226Ra i 238U. Premda aktivnost 226Ra i 238U u preostaloj aljaci i pepelu bitno ovisi o sadr~aju uranija u ugljenu, njihove koncentracije u aljakama i pepelu koji nastaju posljednjih godina nikako se ne mogu smatrati zanemarivima (Tablica 6). Stoga niti ne za uuju poviaene koncentracije 226Ra i 238U u sedimentima potoka Bi~ac (Tablica 3) koje potvruju pretpostavku da se radionuklidi osloboeni radom TE Plomin u njen neposredni okolia transportiraju u sedimente plominskog zaljeva. Tablica 6. Radiometrijske karakteristike materijala sa odlagaliata pepela TE Plomin (uzorkovano 1992. i 1997, - u Bq/kg) n40K228Ra137Cs226Ra238U5* **30.0 225.1 140.0 ( 73.037.0 100.9 81.8 ( 26.20184.3 - 683.0 378.3 ( 187.1116.9 748.0 311.7 ( 250.6n - Broj uzoraka; * - Raspon mjerenih aktivnosti; ** - Srednja vrijednost ( standardna devijacija Koncentracije 226Ra i 238U u sedimentima plominskog zaljeva su ni~e od onih u zaljevu Raaa. Uz to, u plominskom zaljevu 226Ra i 238U su u radiokemijskoj ravnote~i za razliku od zaljeva Raaa u kojoj je ona signifikantno naruaena u korist uranija (Tablica2). Razlog tome je dreniranje uranijem, u kontaktu s ugljenonosnim naslagama, obogaenih voda u raaki zaljev, ato u plominskom nije slu aj. Stoga su i radiometrijske osobitosti recentnih sedimenata plominskog zaljeva glede prirodnih radionuklida sli nije onima otvorenog Jadrana nego zaljeva Raaa ili sedimentacijskog prostora uaa Po-a u kojem je antropogeni utjecaj glede uranija zamjetan (Ba98). Na temelju provedenog uzorkovanja ne mogu se donijeti kona ni sudovi o utjecaju TE Plomin na poviaenje aktivnosti 226Ra i 238U u sedimentima plominskog zaljeva u cjelini. U svakom slu aju on nije zamjetan uz ju~nu obalu sredianjeg dijela zaljeva prvenstveno stoga ato glavninu sedimenta predstavljaju naslage izvorno fliakog materijala koji se talo~i veoma brzo. Stoga je po eta multielementarna analiza prikupljenih uzoraka XRF metodom, kako u cilju to nijeg odreivanja udjela fliakog materijala u sedimentu tako i u cilju odreivanja koncentracija onih mikroelemenata iji je sadr~aj u odlo~enoj aljaci i pepelu bitno poviaen. Obzirom da je do sada uzorkovan samo jedan i to nepotpuni vertikalni profil uz ju~nu obalu sredianjeg dijela, potrebno je prikupiti i analizirati uzorke na joa nekoliko potpunijih profila lociranih na ulaznom i sredianjem dijelu zaljeva, te recentnim sedimentima ve gotovo ispunjenom prostoru zavranog dijela plominskog zaljeva. ZAKLJU AK Brzina sedimentacije uz ju~nu obalu sredianjeg dijela plominskog zaljeva u posljednjih je dvadesetak, a mogue i viae, godina veoma velika te prema svemu sudei premaauje 10 cm godianje. Dublji sedimenti (preko 6 m dubine) se sastoje od eolskim putem doneaenog odnosno vodama ispranog materijala koji potje e iz slivnog podru ja zaljeva, a istalo~eni su sasvim sigurno prije 1932 godine. Sediment plii od 3 m prete~ito je fliaki materijal transportiran iz slivnog podru ja Boljuna ice i talo~en posljednjih tridesetak, mogue i neato manje, godina. Na temelju provedenog uzorkovanja i mjerenja nije mogue potvrditi utjecaj TE Plomin na poveanje radioaktivnosti u recentnim marinskim sedimentima uz ju~nu obalu sredianjeg dijela zaljeva. Pored nedovoljnog broja prikupljenih i analiziranih uzoraka, razlog vjerojatno le~i i u injenici da je glavnina recentnog sedimenta, prema preliminarnim rezultatima preko 95%, fliaki materijal erodiran sa slivnog podru ja Boljuna ice. LITERATURA Ba89 Bariai D. i Luli S. (1989): Prirodni radionuklidi u aljakama i pepelima iz termoelektrana na ugljen. Zbor. rad. XV Simp. Jugosl. druatva za zaat. od zra enja, 91-94, Priatina. Ba92a Bariai D. (1992a): 137Cs u tlu na podru ju Istre. Zbor. rad. I Simp. Hrvat. druatva za zaat. od zra enja, 224-229, Zagreb. Ba92b Bariai D. (1992b): Odnos 226Ra i 228Ra u tlu na podru ju Istre. Zbor. rad. I Simp. Hrvat. druatva za zaat. od zra enja, 212-217, Zagreb. Ba93 Bariai D. (1993): Radionuklidi u tlima Istre. Disertacija, Sveu iliate u Zagrebu. Ba95 Bariai D., Luli S., Vdovi N., Verta nik A. & Jura i M. (1995): 137Cs in Northern Adriatic Sediments. Proc. Int. Symp. on Radiation Protection in neighbouring countries in Central Europe. 268-270, Portoro~, Slovenija. Ba96 Bariai D., Luli S., Vdovi N., Verta nik A. & Jura i M. (1996): 137Cs in sediments of northern and middle Adriatic sea. Proc. Int.. Congress on Radiation Protection - IRPA9, Vol.2, 634-636, Vienna, Austria. Ba98 Bariai D., Verta nik A., Luli S., Mihel i G., Sondi I., Jura i M., Prohi E. and Crmari R.(1998): Natural radionuclides in recent marine sediments of the Adriatic sea. XXXVth CIESM Congress Proceedings, Vol 35(1), 228-229, Dubrovnik. IR84 Institut  Ruer Boakovi , OOUR Fizika, energetika i primjena (1984): Prora un emisija radioaktivnih elemenata i teakih metala na osnovi mjerenja koncentracija u pepelu, zraku i vodi. 1-116, Zagreb. Ju95 Jura i M., Sondi I., Bariai D., Vdovi N. & Pravdi V. (1995): Sedimenti i sedimentacija u Mljetskim jezerima (Hrvatska). Ekoloake monografije 6: Prirodne zna ajke i druatvena valorizacija otoka Mljeta. 107-116, Pomena, otok Mljet. Mi93 Mi eti G. (1993): Erozija u slivovima akumulacija srednje Istre. Hrvatska vodoprivreda, 7, 22-23. Mi96 Mihel i G., `urija B., Jura i M., Bariai D. and Branica M. (1996): History of the accumulation of trace metals in sediments of the saline Rogoznica Lake (Croatia). Sci. Total Environ. 182, 105-115. Dr. sc. Delko Bariai, viai znanstveni suradnik Instituta  Ruer Boakovi e-mail; dbarisic@rudjer.irb.hr Laboratorij za radioekologiju, Zavod za istra~ivanje mora i okoliaa, Institut  Ruer Boakovi , Bijeni ka 54, 10001 Zagreb, Hrvatska Dr. sc. Goran Kniewald, viai znanstveni suradnik Instituta  Ruer Boakovi e-mail; kniewald@rudjer.irb.hr Dr. sc. Astrea Verta nik, znanstveni suradnik Instituta  Ruer Boakovi e-mail; astrea@rudjer.irb.hr Dr. sc. Stipe Luli, znanstveni suradnik Instituta  Ruer Boakovi e-mail; lulic@rudjer.irb.hr <@!!!!&&b))001111H3t33355j6p6"8(8=======>> > >0>>>E>G>I>L>O>R>U>X>[>^>`>I@J@T@U@`@a@k@l@v@w@@@@@@@@@@@"A#A7A8ACADAEAFAPAQA[A]ACC&G,G 5CJH*5CJCJH*CJH*5CJ$CJmHZ~<>@PR\^ ."^)`)b)))d0D3F3H3t3$~<>@PR\^ ."^)`)b)))d0D3F3H3t3v3.9==0>>>E>I>½|wrolgb]  [  bp nK"#$%qr abc$t3v3.9==0>>>E>I>O>U>[>`>a>h>u>>[$$Tl    ֈ               $d$$dI>O>U>[>`>a>h>u>>>>>>>>>>>>>>>???&?'?/?>>>>>>>>>> [$$Tl    ֈ   $d$ >>>>???&?'?/?NrNtNNNNNOO jCJCJCJmH5H*5CJ\HHHHHHHHHHHI II"I#I?IAIOI\IhIsIuIIIIIIüyrkd]VOK        +  -  8  D  Q  _  a  }~                          HHHHHHHHHHHI II"It$$f$$Tl    ֞O FBU"               "I#I?IAIOI\IhIsIuIIIII$$f$$Tl    ֞O FBU"  IIIIIIIIIIJJJ(J4J5JBJNJ@H$$f$$Tl    ֞O FBU" IIIIIIIIIJJJ(J4J5JBJNJPJ^JkJwJJJJJJJJ~wpib[TMF              )  5  B  P  R  ^  kl  x                        NJPJ^JkJwJJJJJJJJJ-K.KLMf$$Tl    ֞O FBU"    $$JJ-K.KLM(M,M4M@MLMXMbMdMpM|MMMMMMMNN0NLNfNNNĽzsle^WPL1  ?  L  Z  g  q  |                              #rsM(M,M4M@MLMXMbMdMpM|MMMMMMMN@f$$Tl֞O FBU"                 $$NN0NLNfNNNNNNN O$O:OROjOOO\f$$Tl֞O FBU"   $$NNNNN O$O:OROjOOOOOOOO PP"P-P9PFPRP_PkPlPP~wpib[TPI        ,  9  E  P  [  g  t                              0ODOFOtOvOOOOOPPPP2P3PKPLPdPePkPlPPPPPPPPPPPQQQQRQjQRRRRRRRRRRRRRSlSnSSSSSSSST"T$T`TbTTTTTTTUU U"UFUHUUUUUUUVVVV#V$V8V9VVV jCJCJmH5H*5 jCJCJ[OOOOOO PP"P-P9PFPRP_PkPlPPPL\f$$Tl֞O FBU"   $$PPPPPPPPPPPQQiQjQRRRRRRRRRRRSSSxqjf_XQJ  7  ;  G  PQ  V  \  b  h  l  n  u op  |                    PPPPPPPPPPQQiQjQRRRf$$Tl֞O FBU"          $$RRRRRRRRRSSS0SJSbSxSSSHf$$Tl    ֞O FBU"               $$S0SJSbSxSSSSSSSTT2T8TTTnTTTTTTT U U"UWIWJWXWeWhWvWWWWWWWWWWW~wpib[TMI            #  .  :  H  V  Y  f  tu                        VVVWWW'W2W>WIWJWXWeWhWvWWWWTf$$Tl    ֞O FBU" $$WWWWWWWWXXaaZbbbbb$f$$Tl    ֞O FBU"        $$WXXaaZbbbbbbbbbbcc$c8cLc\clc~ccccccc~wpib[TP                  "  ,  /  3  JK  P  V  \  b  f  h  oxybbbbbbcc$c8cLc\clc~cccccf$$Tl֞OfBU"                 $$cccd ddd%d-d5d>dGdPdXd`df$$Tl֞OfBU"   $$cd ddd%d-d5d>dGdPdXd`dadodyd{dddddddddddd~wpib[TMI                &  5  C  E  O  ]^  f  n  w                  `dadodyd{ddddddddddddee\,$$f$$Tl֞OfBU"   ddddddd*e+eCeDe_e`eze{eeeeeeeee f fffGfHf\f]ftfuffffffff*i0i:i@ihinixi~ijkpkzkkn n n nnnnnnn"n%n>n?nWnXntnunnnnnnnnooopppppuuuup||2H5H*5H* jCJCJ^dee$e2e>eJeLeYegeteeeeeeeeeeeefff$f/f2f~wpib^WPI                            ;<  J  W  e  r  t            e$e2e>eJeLeYegeteeeeeeeeee@f$$Tl֞OfBU"   $$eeefff$f/f2fBfNfXfbfdfof{ffff$$Tl֞OfBU"   $$2fBfNfXfbfdfof{ffffffllmn n nnnn$n%n(n+n8nEnRn|uqjc\UN  y                    AB+,  8  C  O  Z  \  f  p  |  ffffllmn n nnnn$n$$f$$Tl֞OfBU"           $n%n(n+n8nEnRn^n`nnn|nnn$$[$$Tl    ֈO FY              Rn^n`nnn|nnnnnotp|r|t|||ڀ.02HJއZ pBþ}xsnid_ZUܴwZEǹ7_`jkl1%&  4  B  P  ^  `  l nnnotp|r|t|||ڀ.02HJ0[$$Tl    ֈO FY       &,Ƌȋz~ēƓCJ6H*އZ pBzB•ĕ\.hj0zB•ĕ\.hjĿ VWv±ñڱ)Hg &P . A!"#$% [$@$NormalmH 8@8 Heading 1 $$@&CJmH8@8 Heading 2$@& 5CJmH<A@<Default Paragraph Font.B@. Body TextCJmH6P@6 Body Text 2$CJmHPC@PBody Text Indent $0CJOJQJmH (U@!( Hyperlink>*B*P !!!!!!!2]"0o>JPpy',GOVVdO\gqzt3>>?5@@\AH"IINJMNOPRS U3VVWbc`deef$nnPRTUWXZ[^_`bdehjkmnpstvwy|}I>s?@HIJNPSXUVWcd2fRnQSVY]acfilorux{~DelkoC:\My Documents\CAVTAT.docDelkoC:\My Documents\CAVTAT.docDelkoC:\My Documents\CAVTAT.docDelkoC:\My Documents\CAVTAT.docDelkoC:\My Documents\CAVTAT.docDelkoC:\My Documents\CAVTAT.docDelkoC:\My Documents\CAVTAT.docDelkoC:\My Documents\CAVTAT.docDelkoC:\My Documents\CAVTAT.docDelko/C:\WINDOWS\TEMP\AutoRecovery save of CAVTAT.asd;,DT/ 0o(- hhOJQJo(T/;,@PP8tPP !$.'.(.)*,.347:;AILOP@@"@0@8@|@@B@@@L@N@@@R@@@X@b@@@h@@@p@|@@@0@GTimes New Roman5Symbol3& Arial7HRTimes"0h1FDr6& t5Np B! =B!#0dQMPCAVTATDelkoDelko Oh+'0l   ( 4 @LT\dCAVTATAVTDelkoelk Normal.dotDelko.d78kMicrosoft Word 8.0@X @@$JI@p4 B ՜.+,D՜.+,4 hp|  IRB!Qj CAVTAT Title 6> _PID_GUIDAN{82F26820-B519-11D2-8A68-080009BDDE0D}  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry=t F d_Fw41Table1RsOWordDocumenteˉ%" SummaryInformation(f2DocumentSummaryInformation8 kCompObjc]M|:jObjectPoolf Fw4Fw4.+ȉ-3!L ='  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q