Naslov
Elaborat trenutnog stanja onečišćenosti tala unutar kruga rafinerije nafte Rijeka pogon Mlaka

Autori
Kisić, Ivica ; Bašić, Ferdo ; Mesić, Milan ; Zgorelec, Željka ; Jurišić, Aleksandra ; Sajko, Krunoslav ; Vuković, Ivana

Izvornik
Zavod za opću proizvodnju bilja, Agronomski fakultet

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ekspertiza

Godina
2008

Ključne riječi
rafinerija nafte; stupanj onečišćenosti tla

Sažetak
 Rafinerije nafte Rijeka pogon Mlaka s radom je započela 14. rujna 1883. godine. U to vrijeme u krugu pogona nalazilo se 12 horizontalno postavljenih cilindričnih kotlova za primarnu destilaciju, ukupna volumena 1.100 prostornih metara, te šest kotlova za redestilaciju petroleja i benzina. Već 1884. u krugu pogona bit će izgrađen agitator za benzin i tvornica parafina, a 1887. tvornica mazivih ulja. Prva otprema proizvoda iz Rafinerije zabilježena je 21. rujna 1883. kada je na tržište isporučeno pet vagona petroleja. U to vrijeme Rafinerija podmiruje trećinu potreba za naftnim proizvodima Austro Ugarske Monarhije. Od tih vremena do današnjih dana prošlo je više od 125 godina i puno toga se promijenilo.  Iza nas su vremena u kojima je bio cilj provesti što više gotovih proizvoda (obarat rekorde po proizvodnji pod svaku cijenu) do današnjih vremena kada je na prvom mjestu kvaliteta proizvoda i zaštita okoliša. Jasno o zaštiti okoliša i ekološkoj svijesti u vremenima kada su se obarali rekordi pod svaku cijenu u proizvodnji nitko nije ni govorio. Do početka 70-ih godina prošloga stoljeća ako je itko i počeo govoriti o problemima okoliša bilo gdje na zemaljskoj kugli i posljedicama koje mogu nastati radom rafinerije bio je proglašen državnim neprijateljem sa svim negativnim posljedicama koju je ta „ titula“ sa sobom nosila. U to vrijeme ništa drugačija situacija nije bila ni u drugim državama bez obzira da li su one činile tzv. demokratski zapadni ili socijalistički istočni blok. Krajnji proizvod bio je iznad svega i sve je krajnjem proizvodu bilo podređeno. No, Konferencija Ujedinjenih naroda o zaštiti okoliša održana u Stockholmu 1972. godine predstavlja značajnu prekretnicu budući da je na toj Konferenciji prvi put javno i bez okolišanja ukazano na negativne utjecaje industrijalizacije po okoliš. Iako je već na toj Konferenciji „ istočni blok“ pokušao ubaciti ideološke razlike (citat: onečišćenje je proizvod kapitalizma i „ komunističke“ zemlje nemaju s tim veze niti imaju takve probleme u okolišu, završen citat) okoliš je od tada postao nezaobilizan čimbenik.  U skladu s navedenim, mijenjala se i politika prema okolišu unutar rafinerije nafte Rijeka. Rafinerija je uspostavila integriran sustav upravljanja poslovanjem, posjeduje svjedodžbu o ovladavanju sustavom upravljanja kvalitetom ISO 9001, sustav upravljanja zaštitom okoliša ISO 14001, te sustav zaštite zdravlja i sigurnosti prema specifikaciji OHSAS 18001.  Temeljem svega navedenog u cilju provjere mogućih promjena koje su se desile u zemljištu/tlu unutar kruga rafinerije od njena početka rada pristupilo se ovim istraživanjima, odnosno željelo se utvrditi trenutno stanje onečišćenosti tla unutar kruga Rafinerije.  U cilju utvrđenja promjena za ova istraživanja kombinirane su dvije metode. Prva je metoda “ vertikalnog uspoređivanja” . Kada je koncentracija istraživanih onečišćenja u gornjem sloju (horizontu) tla statistički viša nego ona u donjim slojevima tla, onečišćenje se može smatrati antropogenim izvorom. Druga je metoda “ horizontalnog uspoređivanja“ . Kada tlo blizu potencijalnog izvora onečišćenja sadrži više istraživanog onečišćenja nego udaljenija tla locirana u smjeru ruže vjetrova na sličnim lokacijama (isti mehanički sastav, tlo koje nije obrađivano – pašnjaci, livade) ili park u gradskim područjima smatra se da je izvor povećanoga onečišćenja antropogena aktivnost. Obje metode pretpostavljaju da nije bilo pomicanja gornjeg sloja tla u blizini istraživanoga područja, npr. preoblikovanjem krajobraza ili nekim drugim vidovima izgradnje.  Prvo rekognosciranje terena i uzorkovanje tla izvan kruga Rafinerije provedeno je 14. 03. 2008. Uzorkovanje tla unutar kruga rafinerije provedeno je 21. i 22. travnja 2008. godine. Svi uzorci tla su geokodirani i svatko tko želi može doći na isto mjesto i ponovno provesti uzorkovanje tla danas ili za 100 godina.  Unutar kruga rafinerije otvoreno je 12 pedoloških profila iz koji je uzeto 25 uzoraka tla u kojima su određeni promatrani kemijski parametri. U okružju rafinerije prema dominantnom smjeru vjetra otvorena su 3 pedološka profila iz koji je uzeto 8 uzoraka tla i ovi uzorci su poslužili kao kontrolni uzorci tla. Pri uzorkovanju pokušali smo što više primijeniti pravilo da se uzorkovanja provode na površinama koje se već duži niz godina koriste kao površine na kojima se ne provode bilo kakvi zahvati obrade pa ni moguća polucija iz zraka nije mogla biti „ izmiješana“ unutar oraničnoga sloja već je sva ostala u površinskih 10-ak centimetara. U ovom slučaju navedeno je bilo vrlo lako provesti budući da se rafinerije nafte Rijeka pogon Mlaka nalazi u centru grada Rijeke, a kontrolni uzorci uzeti su u okolnim parkovima koji okružuju Rafineriju.  U nastavku u kratkim crtama iznosimo ostvarene rezultate.  Reakcija tla u cijelom istraživanom području je ujednačena i kreće se oko neutralne pa do slabo alkalne. Istraživano tlo je osrednje do bogato opskrbljeno organskom tvari. Navedeno ne iznenađuje budući da se tlo u krugu rafinerije i u kontrolnim uzorcima (parkovi) ne obrađuje pa se u ovom slučaju sva organska tvar taloži na površini tla. Tlo je vrlo slabo do slabo opskrbljeno biljci pristupačnim fosforom u uzorcima broj 1 ; 2 ; 3, 4, 5 ; 6 11 i 12 dok je vrlo bogato opskrbljeno u skoro svim ostalim uzorkovanjima. U pogledu biljci pristupačnoga kalija tlo je dobro do vrlo bogato opskrbljeno u skoro svim uzorkovanjima.  Utjecaj ljudske aktivnosti na prostoru gdje se nalazi rafinerija vidljiv je u odnosima ugljika, dušika, sumpora i vodika. Na prostoru koji predstavljaju pedološki profili 1 (podpovršinski horizont), te profili 7 i 8 utvrđeno je povećanje C : N odnosa. Isto tako, izrazito je povećan sadržaj ugljika u uzorcima tla koji su predstavljeni istim pedološkim profilima.  U pogledu dušika u svim tlima, bez obzira da li su ona nastala evolucijsko-genetskim putem ili antropogenim porijeklom ukupni dušik se kreće u vrijednostima koje pripadaju klasi tala bogatih do vrlo bogatih tala u dušiku. Navedeno povezujemo s već pojašnjenim načinom gospodarenja organskom tvari u istraživanom području.  Uvjerljivo najviši sadržaj sumpora utvrđen je u podpovršinskom horizontu profila 1. Povećan sadržaj sumpora utvrđen je i na prostoru koji predstavljaju profili 2, 6 i 15.  Od ekološki rizičnih tvari u tlu u ovim istraživanjima praćena su: onečišćenja tla policikličkim aromatskim ugljikovodicima (PAH-ovima), onečišćenje tla ukupnim i mineralnim uljima te onečišćenja tla teškim metalima i metaloidima.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA