Naslov
Fitosanitarni problemi gradskog zelenila u Hrvatskoj
(Phytosanitary problems of urban greenery in Croatia)

Autori
Mešić, Aleksandar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Glasilo biljne zaštite, Sažeci 51. seminara biljne zaštite / Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2007, 17-18

Skup
51. seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 06.02.2007. - 09.02.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Cameraria ohridella; suzbijanje štetočinja
(Cameraria ohridella; pest control)

Sažetak
Gradsko zelenilo pridonosipoboljšanju čovjekova života u gradu. Ono pročišćava zrak, ublažava temperaturne ekstreme, smanjuje buku i prašinu te djeluje umirujuće na stanovništvo. Zelenilo uz gradke prometnice, u parkovima i vrtovima oduvijek je bilo odraz ekonomskog, sociološkog i kulturološkog stanja društva. Kroz povijest su parkovi uz dvorce ili vrtovi oko rezidencijalnih objekata odražavali politički, ekonomski i društveni status njihovih vlasnika. Razvojem građanstva došlo je do razvoja gradskih parkova, drvoreda i aleja. Mnogo je takvih primjera sačuvano i do dan danas kada su vrijedni spomenici kulture i turističke atrakcije (Versilles pokraj Pariza, Central Park u New Yorku, Zrinjevac i Lenucijeva potkova u Zagrebu te brojni drugi). U modernom društvu, gradski parkovi su postali mjesto okupljanja i druženja ljudi. Osim estetske i sociološke, gradsko zelenilo ima važnu ulogu i u ekosistemu, bilo da ga je čovjek planski posadio, bilo da je ostavljen biotop unutar gradskog prostora. Urbano zelenilo ima također i visoku ekonomsku vrijednost jer zahvaljujući svojim estetskim, sociološkim i zdravstvenim ulogama, izravno utječe na povećanje financijske vrijednosti okolnih građevina. Na urbano zelenilo utječe niz štetnih biotičkih i abiotičkih čimbenika. Štete na gradskom zelenilu čine brojni štetni kukci, grinje, nematode i uzročnici biljnih bolesti, te brojna onečišćenja i oštećenja koja su posljedica ljudske aktivnosti. Danas je u Hrvatskoj najpoznatiji štetnik gradskog zelenila kestenov moljac miner Cameraria ohridella. Štete čine gusjenice koje se hrane lisnim parenhimom. Kukac razvija tri do četiri generacije godišnje, tako da se štete javljaju od sredine svibnja do listopada. Redovito se javlja u visokim populacijama u gotovo svim hrvatskim gradovima. Ukoliko se ne provode mjere zaštite divljeg kestena od C. ohridella, visoka populacija može izazvati defolijaciju već krajem kolovoza. Ukoliko dođe do preuranjene defolijacije, biljke ponovo cvatu tijekom jeseni i ulaze nepripremljene u zimu. Ovaj štetnik značajno umanjuje zdravstvenu i estetsku funkciju divljeg kestena, a zajedno s drugim čimbenicima može dovesti i do slabljenja i propadanja biljaka. Njegovo suzbijanje provodi se u većim hrvatskim gradovima, dok u pojedinim sredinama gradske vlasti nisu osigurale sredstva za tu namjenu. U pojedinim godinama na divljem kestenu se javlja i gljivica Guignardia aesculi, koja može izazvati značajnije propadanje lišća, ali se uglavnom ne provodi njezino suzbijanje. Na platani se u Hrvatskoj redovito javlja mrežasta stjenica platane Coryhuca ciliata. Fiziološki je štetnik čije ličinke i imaga sisanjem na lišću izazivaju žućenje, a za jakog napada i otpadanje lišća platane. Osim što negativno utječu na zdravstveno stanje platane i njezinu estetsku funkciju, stjenice su i neugodan molestant. U Hrvatskoj se suzbijanje platanine stjenice počelo provoditi posljednjih godina u nekoliko gradova nakon brojnih apela građana. Na javoru se u hrvatskom gradovima često javljaju visoke populacije lisnih uši i pepelnica. Pepelnica negativno utječe na zdravstveno stanje javora i narušava njegov izgled ukrasne biljke. Lisne uši sisanjem oslabljuju biljku, ali su i molestant. Lisne uši luče „ mednu rosu “ koja kapa s lišća i ometa prolaznike na javnim gradskim površinama. Stoga se uslije jačeg napada provodi i suzbijanje pepelnice i lisnih uši na javoru. Lisne uši povremeno se javljaju u visokim populacijama i na lipama, što iziskuje njihovo suzbijanje. Osim na drvenastim biljkama, bolesti i štetnici javljaju se i na cvjetnicama hrvatskih gradova, a najčešće se provodi zaštita ruža odhrđa. Osim štetnika i uzročnika biljnih bolesti, u velikom broju gradova često s eprovodi i suzbijanje korova. Korovi se obično suzbijaju na stazama i popločenim nogostupima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA