Naslov
Zagrebački biskup Juraj Branjug – naručitelj gradnje župne crkve Sv. Ladislava u Pokupskom Uloga naručitelja u odabiru arhitektonskog tipa
(Juraj Branjug, Bishop of Zagreb - Commission of the Construction and Furnishings of the Parish Church of St. Ladislas in Pokupsko. The Role of the Patron in Selecting the Architectural Type.)

Autori
Botica, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Umjetnost i naručitelji. Zbornik radova znanstvenog skupa "Dani Cvita Fiskovića" održanog 2008. godine / Gudelj, Jasenka - Zagreb : Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Institut za povijest umjetnosti, 2010, 125-136

ISBN
978-953-6106-88-2

Skup
XI. Dani Cvita Fiskovića

Mjesto i datum
Orebić, Hrvatska, 17.09.2008. - 20.09.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
biskup Juraj Branjug; naručitelj; titular sv. Ladislava; odabir arhitektonskog tipa
(Bishop Juraj Branjug; comission; St. Ladislaus; Selection of the Architectural Type)

Sažetak
Uloga zagrebačkih biskupa kao naručitelja u razdoblju baroka, osobito na polju sakralne arhitekture, je izuzetno značajna. U crkvama koje daje sagraditi zagrebački Kaptol u arhitekturu kontinentalne Hrvatske dolaze novi arhitektonski tipovi koje donose angažirani graditelji, često stranog porijekla, a odudaraju od ustaljene graditeljske produkcije vremena. Za to je primjer i prva crkva u četverolisnom tipu u jugoistočnom dijelu srednje Europe, župna crkva Sv. Ladislava u Pokupskom. Zagrebački biskup Juraj Branjug (zagrebački biskup od 1723. do 1748. godine) daje podići crkvu na biskupskom posjedu od 1736., a crkva je dovršena i opremljena 1739. godine. Odabir umjetničkih sredstava, odnosno u ovom kontekstu, odabir novog tipa za gradnju župne crkve u sredini koja ne poznaje takvu produkciju do tada, postaje potpuno jasan tek uvažavanjem povijesnog aspekta i konteksta gradnje. Sam titular crkve, ali i odabir mjesta gradnje rezultat su programa zagrebačkog polihistora Pavla Rittera Vitezovića, koji već od kraja 17. st. svojim pisanjem o prošlosti zagrebačke biskupije ima velikog utjecaja na kulturni i politički život, ali i programe umjetničkih narudžbi u Zagrebu. Program opremanja crkve određen je naglašavanjem kontinuiteta svjetovne vlasti, u liku svetoga kralja Ladislava. Upravo je takav spoj sakralnog i svjetovne vlasti mogao biti i razlog odabira arhitektonskog tipa u kojemu je građena crkva, a koji se prije toga javlja u župnoj crkvi u Laxenburgu kod Beča, što do sada bilo zanemareno u istraživanjima o ovoj crkvi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA