Naslov
Toliška župa u prapovijesnom i antičkom razdoblju
(Tolisa parish in prehistoric and ancient period)

Autori
Babić, Marko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Župa Tolisa 1802-2002

Urednik/ci
Nedić, Anto

Izdavač
Franjevački samostan Tolisa

Grad
Tolisa

Godina
2002

Raspon stranica
3-36

ISBN
9958-9785-1-2

Ključne riječi
Tolisa, Donja Mahala, Orašje, Matići, Vidovice, Ad Basante, Bosanska Posavina, arheologija, arheološki nalazi, prapovijesna razdoblja, antičko razdoblje, Truhelka, Ćiro, Brunšmid Josip, Ljubić, Šime
(Tolisa, Donja Mahala, Orašje, Matići, Vidovice, Ad Basante, Bosnian Posavina, archeology, archeological findings, prehistoric periods, ancient period, Truhelka, Ćiro, Brunšmid Josip, Ljubić, Šime)

Sažetak
Autor se najprije osvrnuo na vrela i literaturu, zatim je predstavio Muzejsku zbirku Franjevačkog samostana u Tolisi s posebnim obzirom na numizmatičke i arheološke nalaze. Prikazujući tolišku župu kroz prapovijesna razdoblja utvrdio je da nema nalaza koji bi potvrdili nastanjenost u paleolitičkom razdoblju, ali je na području župe i bližoj okolici pronađeno više osteološko – odontoloških nalaza pleistocenske faune. Područje toliške župe bilo je naseljeno u neolitičkom razdoblju što potvrđuju dva arheološki istraživana lokaliteta: u Matićima i Donjoj Mahali. Ostava bakrenih (i brončanih) predmeta iz Orašja izazvala je znanstvenu polemiku između Truhelke i Šime Ljubića u koju se uključio i Brunšmid. U polemici je dovedeno u pitanje jesu li sporni predmeti uopće i pronađeni u Orašju. Stoga je u stručnoj literaturi nastao svojevrsni otklon prema nalazima iz Orašja. Uzimajući u obzir arheološke nalaze u Donjoj Mahali otkrivene 1924. godine, tj. nakon polemika, autor iznosi argumente da su osporavani predmeti vjerojatno pronađeni na području Donje Mahale, koja se nalazi neposredno pokraj Orašja. A što se tiče Truhelkina osporavanja da se predmeti nisu mogli naći zajedno u mogili, autor iznosi pretpostavku da su se svi osporavani predmeti mogli naći tijekom vremena u posjedu jednog vlasnika koji ih je pred opasnošću mogao sve zajedno zakopati. Što se tiče brončanog doba, čini se da je Donja Mahala mogla biti naseljena, a nedaleko od Tolise, pronađena je u Vidovicama i kasnobročanodobna ostava. Nedostaju tragovi života u razdoblju starijeg željeznog doba, ne samo na području toliške župe, nego i na širim prostorima sjeverne Bosne te autor iznosi pretpostavku da je do diskontinuiteta naseljenosti moglo doći zbog pogoršanja klimatskih prilika. U mlađem željeznom dobu potvrđena je nastanjenost u Donjoj Mahali. U antičkom razdoblju utvrđeni su tragovi života u Matićima, Donjoj Mahali (Manželjski grad, vjerojatno kasnoantički burgus). Čini se vjerojatnim da je putna stanica Ad Basante, na cesti Siscia – Sirmium bila na području današnje Basutske, tj. na području Donje Mahale. Pojedinačni nalazi rimskog novca pronađeni su na više mjesta u župi: Donja Mahala, Ugljara, Matići, Tolisa. Prema tome, na području toliške župe i bliže okolice dokumentirana je arheološkim nalazima naseljenost od neolitika do kraja antičkog razdoblja s izuzećem diskontinuiteta u starijem željeznom razdoblju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA