Naslov
Dopisivanje i razgovori između predstavnika Katoličke crkve i komunističke državne vlasti u Jugoslaviji, sv I., 1945.-1952.
(The church and the state. correspondence and discussion between representatives of the catholic church and the communist government in Yugoslavia. Vol. I. 1945-1952)

Autori
Akmadža, Miroslav

Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Autorske knjige, monografija, znanstvena

Izdavač
Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Tkalčić

Grad
Zagreb

Godina
2008

Stranica
823

ISBN
978-953-6729-22-7

Ključne riječi
crkva ; država ; dopisivanje ; komunistička vlast ; Jugoslavija
(church ; state ; correspondence ; Communist Government ; Yugoslavia)

Sažetak
Nakon svršetka II. svjetskog rata, Katolička crkva u Hrvatskoj odnosno Jugoslaviji, bila je jedina snaga koja se mogla oduprijeti novom, komunističkom režimu. Komunistički režim, osim što je optuživao Katoličku crkvu za suradnju s ustaškim režimom, nije se mogao pomiriti s time da u zemlji postoji jedna tako brojna i snažna, te osim vjerski i nacionalno angažirana organizacija koja nije pod njegovim nadzorom. Istovremeno Katolička crkva nije se mogla pomiriti s činjenicom da će državom, i to ponovno jugoslavenskom, upravljati vlast koja je svoje djelovanje zasnivala na ateističkoj ideologiji. Već na samom početku prisilne simbioze, dviju vlasti suprotnih svjetonazora, postojala je otvorena netrpeljivost između države i Crkve. Iako je komunistički režim u sređivanje odnosa s Katoličkom crkvom, krenuo oprezno, njegovi postupci u praksi, stvorili su dodatnu netrpeljivost Katoličke crkve prema novoj vlasti. Komunistička vlast krenula je u obračun s Katoličkom crkvom, koji se očitovao u ubojstvima i zatvaranjima svećenika, namještenim sudskim postupcima, zabranama vjerskog tiska, izbacivanjem vjeronauka iz svjetovnih škola, nizom drugih oblika ugrožavanja vjerskih sloboda, te oduzimanjem crkvene imovine. U tim, veoma nepovoljnim okolnostima provedena je agrarna reforma, a provođena je i pljenidba (konfiskacija), izvlaštenje (eksproprijacija) i prvo podruštvljenje (nacionalizacija) imovine Katoličke crkve. Posebno teško Katoličku crkvu pogodilo je provođenje agrarne reforme. Poljoprivredna zemljišta bila su jedan od najvažnijih izvora prihoda od kojih je živjela Katolička crkva. Korjenita provedba agrarne reforme na crkvenim imanjima, dovela je Katoličku crkvu u veoma težak materijalni položaj, a vjernike u stanje da teret djelovanja Crkve preuzmu na svoja pleća u ionako teškim poratnim prilikama u kojima su živjeli. S obzirom da su nakon provedbe agrarne reforme Katoličkoj crkvi nametnuti razni porezi, pa i oni na ostatak zemljišta, mnoge župe su zbog nemogućnosti plaćanja poreza bile prinuđene zemljište koje im je ostalo nakon agrarne reforme otuđiti, tj. dati na korištenje seljacima, poljoprivrednim zadrugama i raznim društvenim organizacijama, te su poslije imale problema s povratom tog zemljišta u svoj posjed. Komunistički režim na čelu s Josipom Brozom, zvanim Tito, pokušavao je djelovati na crkvenu vlast u Jugoslaviji, da oslabi veze sa Svetom Stolicom, i oblikuje “ narodnu crkvu” koja bi bila pod nadzorom nove vlasti. Takvoj politici se najviše protivio nadbiskup zagrebački i predsjednik Biskupske konferencije biskupa Jugoslavije, Alojzije Stepinac. Ostali biskupi su ga u pravilu podržavali, iako je bilo i onih koji su bili spremni na veću suradnju s vlastima, ali nikad u smislu, da bi se odrekli odanosti Svetoj Stolici. Komunistički režim je računao na moguće nejedinstvo biskupa, međutim kada su svi biskupi jednodušno potpisali pastirsko pismo u rujnu 1945., u kojem oštro osuđuju postupke nove vlasti, komunistički režim je odustao od taktiziranja, i krenuo u otvoreni rat protiv nadbiskupa Stepinca i Katoličke crkve. Još je žešće nastavljeno s uhićenjima svećenstva, gušenjem vjerskog tiska, oduzimanjem crkvene imovine, smanjivanjem vjerske obuke, zatvaranjem vjerskih škola i sličnih oblika gušenja vjerskih sloboda.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA