Naslov
Potencionalnost šireg područja za eksploataciju arhitektonsko građevnog kamena na prostoru ležišta Čvrljevo i Kršine
(Potential of broader area for exploatation of dimensional stone in vicinity of quarries Čvrljevo and Kršine)

Autori
Lukšić, Boris ; Pencinger, Vilim ; Dedić, Željko ; Hasan, Ozren

Izvornik
Arhiv Hrvatskog geološkog instituta

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, elaborat/studija

Godina
2007

Ključne riječi
potencijalnost; arhitektonski-građevni kamen; rudistni vapnenci; alveolonski vapnenci; prominski konglomerati
(potential; dimensional stone; rudist limestones; promina conglomerates)

Sažetak
Temeljem zahtjeva Investitora obavljena su terenska istraživanja na odabiru najpovoljnijih lokaliteta za eksploataciju arhitektonsko građevnog kamena na širem prostoru Čvrljeva i Kršine. Bijeli materijali nalaze se na širem prostoru Kršina u aktivnom kopu „ Kršine“ . Istovrsne naslage pružaju se dinaridskim smjerom na sjeverozapad i jugoistok od sadašnjeg kopa u širini 200-400 m. Idući u dubinu stijene su manje poremećene i mogućnost vađenja sirovih blokova raste. Osim zone gdje se eksploatira sadašnji AG- kamen, na jugozapadu su izdvojena područja IV i V gdje se mogu očekivati svijetlosmeđi do bijeli vapnenci sa smeđim ulomcima rudista. Posebni potencijalni prostori na širem području Kršina su bijeli rudistni vapnenci (I, VI i VII). Obilježeni su bijelim bioakumuliranim vapnencima debljine slojeva i preko 1, 5 m. Na širem području Čvrljeva, od „ bijelih zona“ izdvajamo zonu I i III u bijelim rudistnim vapnencima i područje VI i IX u bijelim alveolinskim vapnencima. Pri tome valja upozoriti da je mogućnost većeg dobivanja blokova u alveolinskom vapnencu. Naime, u gornjokrednim naslagama slojevitost je tanja (rijetko preko1 m) a u alveolinskim vapnencima (1-2, 5 m). Obojeni materijali predstavljeni su smeđim miliolidnim vapnencima i izmjenom prominskih konglomerata i vapnenaca. Smeđi miliolidni vapnenci nalaze se izvan istražnog prostora „ Čvrljevo I“ i pripadaju najstarijem dijelu paleocena. Kamen je dekorativan, smeđe boje sa bijelim „ točkicama“ (miliolide) a mogućnost dobivanja blokova je ograničena, jer su slojne plohe diskontinuiteti duž kojih se odlomljena stijena razdvaja a debljina slojeva rijetko prelazi 1 m. Najveću površinu zauzimaju prominski konglomerati a dijelom su u okvirima odobrenog istražnog prostora (sjeverni dio). Najperspektivnija područja su na potezu Oštruljak-Jamodole i od ove linije na sjeverozapad prema Umcu od Cerovca. Sjeveroistočno krilo prominske sinklinale je strmije (28-480) od jugozapadnog (10-250) do horizontalnih slojeva u jezgri sinforme. U širokom kompleksu prominskih naslaga izmjenjuju se konglomerati i vapnenci. Slojevi konglomerata dosižu debljinu i preko 3 m i uz pukotinske sisteme razmaka od 1, 5-2.0 m moguće je vaditi blokove obujma preko 4 m3. Vapnenački proslojci rijetko su debljine preko 1 m. Izrazito su dekorativni, svijetlih žutih i vinsko-crvenih boja. Mogu se oblikovati u ploče do 1 m2 i svojim kolorističkim varijetetima sigurno imaju veliku komercijalnu vrijednost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geologija

POVEZANOST RADA