Naslov
Luke i ITS
(Ports and ITS)

Autori
Jolić, Natalija

Vrsta obrazovnog materijala
Ostalo (nedefinirano)

Izdavač
Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2008

Stranica
256

ISBN
978-953-243-024-0

Ključne riječi
Inteligentni transportni sustavi; luke; vodni promet
(Intelligent transport system; ports; water transport)

Sažetak
Svjetska ekonomija se detaljno izmijenila kao rezultat međunarodne redistribucije ljudskog rada i kapitala te integracije i globalizacije tržišta. Ovaj trend ima značaj utjecaj na povećanje mobilnosti. Morske luke postaju kritične točke u složenom logističkom lancu, one luke koje se ne profiliraju kao ključne u procesu optimizacije logističkom lanca brodari zaobilaze i postaju neprepoznatljive u međunarodnim teretnim tokovima. Nezaustavljiv rast kontejneriziranog tereta, kontinuirana specijalizacija i povećanje kapaciteta plovila potencira koncentriranje brodara na ograničen broj luka. Brodarske kompanije kao ključna interesna skupina lučkog sustava očekuju i traže integrirani pristup transportu i pružanje logističkih usluga. U međuvremenu s razvojem lučkog sustava, mnoge od tih kompanije su razvile svoje poslovanje i danas djeluju kao intermodalni operateri. Osim navedenih promjena prisutne su promjene u transportnoj industriji ( porast od 525 milijuna tona tereta u 1950. godini i 5800 milijuna tereta 2000. godine) koje generiraju promjene na tržištu vodnog prometa, promjene u ponudi i potražnji za prijevoznom uslugom što izravno utječe na konkurentnost luka. Promjene u lučkoj industriji su sljedeće: 1. luke su postale kapitalno intenzivnije 2. udio radne snage se kontinuirano smanjuje na ime upotrebe inteligentnih transportnih rješenja 3. porast veličine lučkog područja 4. pojava veće konkurencije između luka, snižavanje lučkih tarifa, skraćivanje vremena obrta broda u luci 5. povećan rizik od prekapacitiranosti 6. relociranje tradicionalno orijentiranih industrija u zaleđu luke. Nakon II svjetskog rata razvoj prometnog sustava je skoro u potpunosti ovisio o volji države. Infrastruktura je smatrana javnim dobrom koje služi kolektivnim interesima. To je omogućilo masovnu proizvodnju, niske jedinične troškove i međunarodnu konkurentnost, razvoj infrastrukture nije bio usklađen sa prometnom potražnjom već je razvoj bio ispred postojeće potražnje. Kad se govori o razvoju luka treba napomenuti da je u prošlosti generalni teret bio u manjoj mjeri kontejneriziran, konkurentnost luka unutar regije nije bila izražena i luke su često promatrane kao instrument razvoja pojedine regije unutar države s ciljem poticanja razvoja države. U takvom okruženju trošak investicije nije prepoznat kao trošak koji mora ostvariti svoj povrat. Luke nisu imale pretenzija postati konkurentne već su opsluživale, u većoj ili manjoj mjeri, svoje zaleđe. Tome su u prilog išle državne granice i neodgovarajuća kopnena prometna infrastruktura. Slikovito se to može opisati sljedećom rečenicom: koliko god neučinkovita luka bila brod je ipak uplovljavao u nju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Tehnologija prometa i transport

POVEZANOST RADA