Pregled bibliografske jedinice broj: 364231
Biološke i ekološke značajke smeđe krastače (Bufo bufo, L.) u parku Maksimir
Biološke i ekološke značajke smeđe krastače (Bufo bufo, L.) u parku Maksimir, 2008., diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 364231 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Biološke i ekološke značajke smeđe krastače (Bufo bufo, L.) u parku Maksimir
(Biological and ecological characteristics of common toad (Bufo bufo, L.) in the park of Maksimir)
Autori
Treer, Dag
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
01.07
Godina
2008
Stranica
101
Mentor
Mrakovčić, Milorad
Neposredni voditelj
Ćaleta, Marko
Ključne riječi
Bufo bufo; populacija; Maksimir; morfometrija; metamorfoza; klima
(Bufo bufo; population; Maksimir; morphometry; metamorphosis; climate)
Sažetak
Populacija smeđe krastače, Bufo bufo, istraživana je u proljeće 2006. i 2007. u parku Maksimir u Zagrebu. Istraživanje je bilo usredotočeno na područje Trećeg jezera gdje se krastače razmnožavaju svake godine. Pomoću metode "označi-ponovo ulovi" Schnabelovom statističkom metodom procijenjena je veličina populacije na oko 21347 jedinki. Odnos spolova u 2006. i 2007. bio je 4, 1 odnosno 4, 11 mužjaka na jednu ženku. Slušanjem glasanja mužjaka na kopnu uvečer prvoga dana migracije prema mjestu razmnožavanja utvrđeno je da ih je najviše u šumskom dijelu parka između korita dvaju potoka, na području koje je vjerojatno najvlažnije. Duljina tijela i podlaktice te širina glave i masa izmjereni su na 121 mužjaku i 21 ženki. Na 139 punoglavaca izmjereni su volumen i duljina tijela i repa te su opisane njihove razlike s obzirom na prehranu i stanište. Utvrđena je vioka korelacija između količine obalnog korijenja stabala u vodi i količine mrijesta koji su krastače ovijale oko korijenja. Osim toga opisani su neki obrasci ponašanja odraslih i punoglavaca. Na kraju su analizirani meteorološki podaci s mjerne postaje Maksimir. Utvrđeno je da krastače imaju manji veličinu tijela i da su brojnije na mjestu razmnožavanja u odnosu na istraživanje 1997. na istom području. Manju veličinu tijela moguće je objasniti u višoj prosječnoj godišnjoj temperaturi zraka koja krastačama onemogućuje da se hrane tijekom ljeta. Isti utjecaj omogućuje višu stopu preživljavanja jedinki tijekom hibernacije, pa otud i njihova veća brojnost na mjestu razmnožavanja.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Biologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
119-1782739-1233 - Procjena sastavnica zajednice slatkovodnih riba u odnosu na oštećenja staništa (Mrakovčić, Milorad, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb