Naslov
Varijabilnost populacije divljeg hmelja šire okololice Varaždina
(Variability Of Wild Hops Population In Region Of Varaždin)

Autori
Srečec, Siniša ; Dolgoš, Janja ; Kvaternjak, Ivka ; Erhatić-Sukalić, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Sjemenarstvo, Vol. 23 Suppl. 1, 2006. / Kolak, Ivan - Zagreb : Hrvatsko agronomsko društvo, 2006, 54-55

Skup
Drugi hrvatski oplemenjivački i sjemenarski kongres

Mjesto i datum
Poreč, Hrvatska, 23.05.2006. - 27.05.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Divlji hmelj ; kultivari hmelja ; Humulus lupulus ; alfa kiseline ; lisna površina
(wild hops ; hop cultivars ; Humulus lupulus ; alpha acids ; leaf surface)

Sažetak
Divlji hmelj (Humulus lupulus ssp. europeus, spontanea, Rybaček, 1980) uvijek je smatran i smatra se korisnom germ-plasmom u oplemenjivačkim postupcima kreiranja novih kulčtivara, ali i u postupcima popravljanja nekih osobina komercijalnih kultivara hmelja. Mnogi današnji visokogorki kultivari hmelja pokazuju veliku senzitivnost prema hmeljnoj pepelnici (Sphaeroteca humuli, DC. Burr.) a prema mišljenju mnogih oplemenjivača hmelja, povećanje otpornosti prema toj bolesti može se ostvariti isključivo korištenjem genetske varijabilnosti iz populacija divljeg hmelja. Tijekom 2005. godine izvršena su preliminarna istraživanja na području šire okolice Varaždina, tijekom kojih je prikupljeno 27 uzoraka divljeg hmelja. i izvršene su njihove fenotipske analize, kao i analize kvalitete šišarica (udjel alfa kiseelina u suhoj tvari šišarica). Na osnovi provedenih analiza izdvojeno je 18 biljaka bez lisnih nekroza, do niske nekrotiziranosti na kraju vegetacije, a među njima izdvojeno je četiri biljke u čijim se šišaricama se udjel alfa kiselina kretao od 2, 4 do 3, 8 % u suhoj tvari. Utvrđeno je da se površina pravih folijarnih listova kreće u granicama od 36, 25 do 268, 75 cm2. Listovi biljaka po morfološkim karakteristikama plojke variraju od unifolijarne do peteropere plojke. Masa 100 suhih šišarica kretala se u granicama od 7, 04 do 21, 16 g. Izvršeno je kartiranje nalazišta svih biljaka prema vojnoj topografskoj karti M = 1 : 25000 (Sekcije: Varaždin, Novi Marof i Krapina). Daljnja istraživanja proširila bi se na čitavo područje kontinentalne Hrvatske i unutrašnjosti Istre. Nakon provredenih analiza vrijedni klonovi poslužili bi za osnivanje banke biljnih gena i mogli bi se koristiti u oplemenjivačke svrhe u suradnji s inozemnim znanstvenim institucijama. Pri tome valja imati na umu da je populacija divljeg hmelja u hmeljorodnim područjima pojedinih europskih zemalja mala. Razlog tome je uništavanje divljeg hmelja poradi sprječavanja nepoželjne oplodnje i osjemenjivanja šišarica, čime se se sprječava smanjenje kvalitete i tehnološke vrijednosdnosti šišarica komercijalnih kultivara hmelja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA