Naslov
Epidemiologija ozljeda u dječjoj dobi u Hrvatskoj
(Epidemiology of Injuries in Children in Croatia)

Autori
Rodin, Urelija ; Mujkić, Aida ; Tomić, Branimir ; Dadić, Lara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni

Izvornik
20.jubilarni simpozij socijalne pedijatrije i 3.simpozij patronažnih sestara Hrvatske / Grgurić, Josip ; Nenadić, Nataša - Zagreb : QuoVadis tisak, 2008, 68-77

Skup
20.jubilarni simpozij socijalne pedijatrije i 3.simpozij patronažnih sestara Hrvatske

Mjesto i datum
Šibenik, Hrvatska, 19.06.2008. - 21.06.2008

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
vanjski uzroci ozljeda; epidemiologija; djeca; mladi
(external causes of injuries; children; youth)

Sažetak
Ozljede su većinom „ izbježivi“ uzroci smrti i invalidnosti pa su podaci o epidemiologiji ozljeda potrebni za planiranje preventivnih aktivnosti koje bi doprinijele njihovom sprječavanju. U svrhu utvrđivanja najučestalijih uzroka teških ozljeda koje su imale za posljedicu bolničko zbrinjavanje ili smrt u dobi 0-19 godina, analizirani su podaci o hospitalizacijama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i podaci o uzrocima nasilnih smrti Državnog zavoda za statistiku. Analiza je provedena u odnosu na 5-godišnje dobne skupine, spol i šifre vanjskih uzroka ozljeda Međunarodne klasifikacije bolesti – X revizija za razdoblje 2002.-2006 godine. Od 2002.-2006. godine zbog ozljeda je u Hrvatskoj hospitalizirano 44.739 djece u dobi 0-19 godina ( 29.934 dječaka i 14.805 djevojčica). Prosječno godišnje zbog ozljeda bude hospitalizirano 8.948 djece odnosno prosječna stopa je 922, 5/100.000, s 2 puta višom stopom u dječaka nego u djevojčica (1205, 8/100.000 muški, a 625, 8/100.000 djevojčice). Vodeći uzroci hospitalizacija zbog nesreća su padovi (prosječna stopa 220, 1/100.000, za dječake 291, 6, a za djevojčice 145, 1). Na drugom mjestu su ozljede u prometu (prosječna stopa za oba spola 103, 6 ; za dječake 135, 1/100.000 i 70, 5/100.000 za djevojčice). Ostali uzroci hospitalizacija od ozljeda su zbog otrovanja, namjernog samoozljeđivanja, opeklina i napada/tuče. Dok su padovi i prometne nesreće dvostruko češći uzroci bolničkog liječenja u dječaka, hospitalizacije zbog slučajnih trovanja su izjednačene, a pokušaji samoubojstva su gotovo dvostruko češći u djevojčica u dobi 10-14 i djevojaka u dobi 15-19 godina. Hospitalizacije zbog tučnjave odnosno napada su ukupno sedam puta češće kod dječaka nego kod djevojčica, u dobi 10-14 godina je razlika četverostruka, a iznad 15 godina deseterostruka. Od 2002.-2006. godine je zbog ozljeda smrtno stradalo 729 djece u dobi 0-19 godina (533 dječaka i 196 djevojčica). Prosječno godišnje od ozljeda umire 146 djece odnosno prosječna stopa je 15/100.000, s 3 puta višom stopom u dječaka nego u djevojčica (21, 5 muški, a 8, 3/100.000 djevojčice). Ovu spolnu razliku nalazimo u svim dobnim skupinama, s izuzetkom dojenačke dobi u kojoj je smrtnost od ozljeda podjednaka. Ukupna smrtnost je 5-6 puta viša u dobi 15-19 godina (prosječna stopa za dječake 52, 4, a za djevojke 17, 6/100.000) nego u ostalim dobnim skupinama. Vodeći uzroci smrti od ozljeda su prometne nesreće (prosječna stopa 8, 6/100.000, za dječake 12, 3, a za djevojčice 4, 8). Na drugom mjestu su samoubojstva (prosječna stopa za oba spola 2, 4 ; 3, 7/100.000 dječaka i 1/100.000 djevojčica), a javljaju se u dobi 10-14 i 15-19 godina. Ostali uzroci smrti od ozljeda su ispod 1/100.000 djece i to zbog posljedica utapanja, ugušenja, otrovanja i padova. U svrhu prevencije ozljeda, Vlada RH je 2006. godine, u Nacionalnom planu aktivnosti za prava i interese djece 2006.-2012. godine, obvezala nekoliko ministarstava i različitih institucija na izradu “ Nacionalnog programa prevencije ozljeda djece” s jasno definiranim zadaćama lokalne zajednice, zdravstvene službe i sustava obrazovanja. Osnivanje radne skupine za izradu Plana je u tijeku, a postojanje nacionalnog plana je i od međunarodnog značaja, prema Europskom akcijskom planu za zaštitu zdravlja djece od nepovoljnih okolišnih čimbenika ( CEHAPE).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA