Naslov
Utjecaj različitih uvjeta smještaja i broja životinja na higijensku kakvoću zraka u prasilištima
(Influence of housing conditions and number of animals on hygienic air quality in the farrowing pen)

Autori
Ljubić, Željko ; Pavičić, Željko ; Balenović, Tomislav ; Ostović, Mario ; Ekert Kabalin, Anamaria

Izvornik
Stočarstvo (0351-0832) 62 (2008), 3; 205-214

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
prasilište; higijenska kakvoća zraka; broj životinja; mikroklimatski pokazatelji; bakterije; gljivice
(farrowing pen; hygienic quality; air; number of animals; microclimate parameters; bacteria; fungi)

Sažetak
Istraživani su primarni mikroklimatski pokazatelji (temperatura, relativna vlaga, brzina strujanja zraka, koncentracija amonijaka u objektu) te prisutnost bakterija i gljivica u dva suvremeno opremljena prasilišta radi analize postojeće higijenske kakvoće zraka u intenzivnoj proizvodnji, obzirom na broj životinja i specifičnosti smještaja. Prasilište A veličine je 770 m2 i podijeljeno u dva jednaka dijela površine 385 m2 sa 60 boksova za prasenje. Prasilište B veličine je 472, 5 m2 i podijeljeno u četiri zasebna prostora, od kojih su tri površine 112, 5 m2, a jedan veličine 135 m2 te je svaki opremljen s 20 boksova za prasenje. Prasilište A opremljeno je ručnim, a prasilište B automatskim sustavom za regulaciju mikroklime. U svakom dijelu objekta A tijekom prvog turnusa bilo je smješteno 55, drugog 60 i u trećem turnusu 57 krmača, dok su dijelovi objekta B uvijek bili maksimalno popunjeni s 20 krmača po prostornoj jedinici. U svakom turnusu, od 24 - 25 dana, obavljeno je u istim vremenskim razmacima 6 uzorkovanja zraka uređajem SAS 100TM (PBI International, Italija), te praćenje primarnih mikroklimatskih parametara uređajima Testo i Dräger (Njemačka) u biozoni životinja. Zrak je uzorkovan na odgovarajuće hranjive podloge za izolaciju mezofilnih bakterija i gljivica, a dobiveni rezultati su statistički obrađeni. Prema dobivenim rezultatima prosječan broj bakterija tijekom istraživanja u oba objekta kretao se na razini 104 CFU/m3 zraka, a gljivica do 103 CFU/m3 zraka, što predstavlja optimalne parametre za ovu fazu svinjogojske proizvodnje. Tako zadovoljavajuća mikrobiološka kakvoća zraka, dovodi se u vezu s utvrđenim ostalim primarnim mikroklimatskim parametrima u optimalnim granicama. Utvrđene razlike u koncentraciji mikroorganizama u zraku s manjim brojem u objektu B mogle bi se objasniti konstrukcijom objekta na manje prostorne jedinice u kojima je moguće postići bolju mikrobiološku kakvoću zraka, nego li u dva veća prostorna dijela objekta A. Na osnovu cjelokupnih rezultata može se zaključiti da pri suvremenim uvjetima smještaja u prasilištu, uz poštivanje normativa u pogledu kapaciteta životinja po objektu, treba očekivati optimalne vrijednosti temperature, relativne vlage, brzine strujanja zraka i koncentracije amonijaka, te mikrobiološku kakvoću zraka, koja će u kontekstu mikroklimatskog kompleksa utjecati na zadovoljavajuću dobrobit životinja.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA