ࡱ> _a^q`0mbjbjqPqP 4p::Z/%, , , 8d p  " $h5f"i "  (    `ޓ, 40X  ""Dd  D, ,  Duaan Vukoti - kanonski eksperimentator (Bilea, 7. II. 1927. - Zagreb, 8. VII. 1998.) Veinu je prvih animatora u vrijeme had~ikerempuhovskog upuatanja u crtani film morala resiti prili na mjera eksperimentatorsko-avanturisti ke radoznalosti. Iako je povremenih pokuaaja s crtanim filmom u Hrvatskoj bilo i prije (npr. u `koli narodnog zdravlja, u reklamama Maar), nije se uspostavio nikakav kontinuitet, nikakvo nasljeivanje iskustva - nikakva tradicija. Upustiti se u animaciju zna ilo je dozvoliti si da budea neizbje~ni diletant, apsolutni po etnik, bez u itelja, bez okolnih majstora da im viria u posao  a svejedno pritom vjerovati u poslanje animacije, vjerovati u to u sredini u kojoj se animacija dr~ala "dje jim poslom" i nije baa imala nimalo visok kulturni status, iako se dr~ala prosvjetiteljski dobrodoalom. Nisu svi bili stvoreni za pionirske "kolovoe" u takvim prilikama. Had~i je to nadasve bio - inicijatorsko-producentski kolovoa. Bio je to i Walter Neugebauer. On je bio prvi provedbeni "kolovoa", sa sigurnim zaleem svoje stripovsko "fazerske" utemeljenosti, scenarijske narativnosti (brata Norberta) i vjeate diznijevske likovnosti. Neugebauer je bio zanatsko-izumiteljskim u iteljem, predo avateljem koliko se toga mo~e "rekonstruirati" od Disneyja posve samostalnim putem uz visoki ulog vlastite invencije. Treim se, stilski najklju nijim i dugoro no najposljedi nijim, "kolovoom" izbistrio Vukoti. Svojim prvijencima u Duga filmu (Kako se rodio Kio, 1951; Za aranim dvorcem u Dudincima, 1952.) baa i nije postizao one crte~no-animacijske dosege koju su prije njega pokazivali, u posve diznijevskome duhu, braa Neugebauer i Borivoj Dovnikovi. Meutim, upravo je on odigrao odlu nu ulogu u Zagreb filmu. Naime, po osnivanju Zagreb filma, Vukoti, u suradnji s Kostelcom, izrauje gusti niz crtanoreklamnih filmova (1954-55: Novogodianja estitka, Kroz cijeli svijet, Velika trka, Kod zubara, Posjet iz svemira, Dje ja radost i dr. - sve u svemu, trinaestak reklama) koji potom postaju argumentom za osnivanje Studija za crtani film (1956) i njegovim stilskim temeljem, inei grupu oko Vukotia, s njim najutjecajnijim, vodeom u odnosu na ostale novoprimljene crta e, animatore& Naime, crtajui reklame brzo i atedljivo, u Kostel evu stanu, Vukoti i Kostelac geometrizirali su crte~ u i oploanili do prihvatljiva maksimuma, u stilu ondaanjeg modernog grafi kog dizajna prisutnog posvuda, a animaciju skratili koliko je to mogue a da se zadr~i (i podr~i) dinamizam i gegovska atosnost. Reklamni kontekst, rad iz posve drugog vica, oslobodio ih je od diznijevske paradigme daleko djelotvornije nego ato bi ih mogla osloboditi planirana stvarala ka revolucija. Efekt je bio inovativan i dojmljiv, blizak modernisti kim oblikovnim trendovima. Njega je Vukoti, bistrim svojim uvidom, inaugurirao u kanon. Kad se ovako retrospektivno aee po dojmovima, teako je ne projicirati, u ove rane dane, potonju etabliranu li nost Duaana Vukotia, njegov kasniji status. Vukotia je obilje~avala, to se retrospektivno izvrsno vidi, osobita sposobnost da kanonizira domete. U ovom ranom periodu rije  je bila upravo u kanonizaciji inovativnih, "eksperimentalnih" dometa: Vukoti je uspio polazne "eksperimentalne" geometrijsko-redukcijske obrasce u initi kanonskim i za svoje filmove i za filmove ostalih, te je tako uvjetovao kasniju laku percepciju zagreba kih crtia kao "akole" - "zagreba ke akole crtanog filma", kako su zagreba ku produkciju u oduaevljenju krstili Georges Sadoul i Andr Martin (1958/1959). Pritom je uspio i samoga sebe utvrditi kao kanonskog eksperimentatora, a postupno i kao kanonskog umjetnika. Njegova veli ina bila je nepobitno druatvena kao i u svih velikana nekoga podru ja: nema priznate veli ine bez njene druatvene kanonizicije, ili bez njenih druatveno kanonizacijskih posljedica. `to je sve potrebno za kanonizaciju? Friake kanonizacije, prvo, ne mo~e biti ako se stvarala ki obrasci ne pokazuju plodni, tj. sposobni potaknuti na svoje slo~ene i raznovrsne razrade. A najveu plodnost nagovjeauju "joa neiskoriateni" obrasci. Dizneyjevski obrasci crte~a likova (organski, ovalni oblici), pozadina (realisti ko scenski, trodimenzionalno, postavljene scenografije), puna animacija (puna iluzija fizikalnog pokreta) ne samo da su raznovrsno bili razraeni u to vrijeme u obilnoj diznijevskoj proizvodnji kratkih i dugometra~niih crtanih filmova i stripova, nego su utjecali i na ostale izvedenice i varijante tadaanjeg holivudskog crtia. Bili su ve odavna kanonizirani i kanonski razraivani. To nije bio slu aj s geometrizmom, ploanoau i skraenom animacijom. Ovo se potonje kosilo s temeljnim zasadama diznijevskog crtia, ali je na elno otvaralo podru je slobodnoga (likovno inventivnog) grafizma likova i pozadina, grafizma animacije i s njime povezana akcijskog simbolizma, a s time, opet, povezana - intelektualizma. U zagrebfilmskom Studiju crtanog filma filmovi su se po eli raditi, prema uzoru na vukotievska rjeaenja, aestarom i ravnalom, likovi su se po eli vozati po plohi a ne po sceni, a intelektualizam se najbolje iskazivao u parodijsko-~anrovskim postavama dje jih filmova. Drugo, svje~e kanonizacije ne mo~e biti ako inovativni obrazac nije druatveno prihvatljiv po nekome od vladajuih kulturno-normativnih kriterija. Vukotiev je to bio: a kulturno-normativni kriterij naaao je u modernisti kome kontekstu suvremene likovne umjetnosti, osobito onome ato se javljao u tzv. "primjenjenim umjetnostima" - u grafi kome dizajnu (koji je bio u dosluhu s likovnja kom avangardom). Doduae, likovnja ki avagardizam bio je u to vrijeme joa politi ki podozriv ali je nosio jak biljeg "budunosti": inilo se da umjetnost ne mo~e a da ne krene modernisti kim putem. Likovni connossieuri (domai i inozemni osobito; oni koji su zagrebfilmska djela po eli obilno nagraivati po svjetskim festivalima) u vukotievskoj su paradigmi vidjeli modernisti ko "osloboenje", i modernisti ku, dakle budunosnu, alternativu "diznijevatini". Tree, svje~e kanonizacije ne mo~e biti ako inovativni obrazac ipak nije dostatno tradicijski i recepcijski podr~an. Apsolutna inovativnP ` 0 $>$b$$>%N%7>JJJKJQTQTTBVZVVVVVpWxWWW6X@Xkkllllllllllllllllllllmhmu0JmHnHu hO0JjhO0JUjhOUU hO6 hO]hmuhO hO5DR|>&Z&R06BFJA -)wCia!O&-Y/Z/\/]/_/`/b/c/e/f/o/p/q/|/}/~//0000000000000000000I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00I00@0@0I00I00 $$$$$'mlm7m  '!! *0~koij *,4Q]emxTan\iv )8QY   % # .  *8@AM ,o{WcxNXgtbr!+GTep(67AOW\fr{2>Z_`gnv9 E y !$!!!!!""""m#t###&$,$$$e%l%%%& &&&&&1'D'''(*(,(2(4(<(>(D(F(M(O(V(`(j((((())**++--L.S./"/-/5/Z/Z/\/\/]/]/_/`/b/c/e/f/~//()WZ=>@A  ,-()vwBChi`a!!N&O&--X/Z/Z/\/\/]/]/_/`/b/c/e/f/~//Z/Z/\/\/]/]/_/`/b/c/e/f/~//ijZ/Z/\/\/]/]/_/`/b/c/e/f/~//muOZ/\/_/b/e/~//@iil/iid /@@@@@ @$@&@>UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z ArialE& Century Gothic"1hrfdž I(UI(U#4B/B/`HX?mu2Hrvoje TurkovicHrvoje TurkovicOh+'0d   , 8DLT\Hrvoje TurkovicNormalHrvoje Turkovic5Microsoft Office Word@vA@\2O@8I(՜.+,0 hp|  UB/  Title  !"#$%&'()*+,-./012345678:;<=>?@BCDEFGHIJKLMOPQRSTUWXYZ[\]`Root Entry FbData 91TableAWordDocument4pSummaryInformation(NDocumentSummaryInformation8VCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q