Pregled bibliografske jedinice broj: 360995
Utjecaj akumulacije Buška Blata na donji tok rijeke Cetine
Utjecaj akumulacije Buška Blata na donji tok rijeke Cetine // V. znanstveno-stručni skup "Voda i javna vodoopskrba"
Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) ; Županijski zavodi za javno zdravstvo, 2001. str. 151-160 (predavanje, nije recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 360995 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj akumulacije Buška Blata na donji tok rijeke Cetine
(Influence of the Buško Blato reservoir on the Cetina River)
Autori
Štambuk-Giljanović, Nives ; Dumanić, Tina ; Ledić, Milica ; Poljak, Mirjana ; Kristić, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
V. znanstveno-stručni skup "Voda i javna vodoopskrba"
/ - Zagreb : Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) ; Županijski zavodi za javno zdravstvo, 2001, 151-160
Skup
Voda i javna vodoopskrba
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.10.2001. - 06.10.2001
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
akumulacija Buško Blato; stupanj trofije; Carlsonov indeks; ukupni P; nitrati
(The Buško Blato reservoir; the trophic level; Carlson index; total phosphorus; nitrate)
Sažetak
U radu su prikazani rezultati istraživanja kemijskih i mikrobioloških pokazatelja kakvoće u akumulaciji Bušku Blatu u 2000. godini. da bismo istražili stupanj trofije akumulacije odnosno njezin utjecaj na kakvoću vode donjega toka Cetine, njezine pritoke i akumulacije. Ondje se nalaze dva velika područna vodoopskrbna sustava kraj Gata i Zadvarja koji služe za vodoopskrbu Makarskoga primorja, Omiša i otoka Brača, Hvara i Šolte. Akumulacija je sagrađena da bi se iskoristila velika hidroenergetska moć mnogih vodotoka krških polja jugozapadne Bosne ali je znatno utjecala na hidrološke značajke vode donjih razina rijeke Cetine, brojnih pritoka i akumulacija. Ima površinu od 57 km2. Srednja dubina akumulacije je 5 m. Vode s Buška Blata na jugoistoku i retencije Čaprazlija, sa sjeveroistoka Livanjskoga polja, sustavom prokopa dotječu u dotočni bazen Lipu, odatle se prokopom dugim 12 km kroz Kamešnicu odvode do turbina hidroelektrane Orlovca, a potom u rijeku Rudu (pritok Cetine). Ukupna i karbonatna tvrdoća u akumulaciji manja je nego u rijeci Cetini i u uobičajenim krškim vodotocima, budući da u akumulaciju dotječu površinski vodotoci koje čine mnogobrojni izvori s velikim razlikama protoka, bujice i oborine. U akumulaciji su nađene povećane razine nitrata i ukupnoga fosfora u 2000 godini. Stupanj trofije Buška Blata, procijenjen Carlsonovim indeksom svrstava akumulaciju Buška Blata u mezotrofnu vodu. Prema pokazateljima istraživanja voda iz akumulacije Buška Blata ne pogoršava kakvoću vode donjega toka Cetine. Stupanj trofije akumulacije treba pratiti zbog mogućih loših utjecaja povećanih koncentracija dušika i fosfora koji se mogu u akumulaciji pojaviti. Ti čimbenici mogu uzrokovati nastanak alga na vodovodnom vodu u tijeku postupka pročišćivanja rijeke Cetine na vodozahvatima u Gatima i u Zadvarju.
Izvorni jezik
Hrvatski