ࡱ> z|wxy#` R=bjbj\.\. 8t>D>DmNNN8TNHODPP(PPPQQ Q$hjϳQQQQQϳPPp[][][]QPP[]Q[][]f pPP "@ENSn}Dկ0hK\hh(QQ[]QQQQQϳϳ\dQQQQQQQ$-4$4  ZAVR`NA PUBLIKACIJA ZA PROGRAM Izgradnja institucijskih mehanizama za unaprjeenje kvalitete I.Tema s popisa u priloguII.Sa~etakIII.UvodIV.Opis projektaV.Institucijska strategija za upravljanje kvalitetomVI.Struktura i organizacija institucijskog sustava za QAVII.Razvoj kadrovaVIII.Financiranje sustava za QAIX.Institucijsko upravljanje kvalitetomX.SuradnjaXI.Doprinos ZakladeXII.Osvrt/zaklju akXIII.Bibliografske jedinice NAPOMENA: Molimo Vas da Vaa tekst po poglavljima strukturirate prema temama navedenim u stupcima. Tekst ne smije biti krai od 8 niti du~i od 12 stranica (font: Verdana, veli ina:10, jednostruki prored). Uz tekst, obavezno je poslati najmanje dvije slike voditelja projekta, po mogunosti sliku za osobne dokumente (airine 1200 piksela). Sliku poaaljite kao posebne dokumente, ne umetnute u tekst. Takoer, u tekstu je potrebno crvenom bojom ozna iti 2 citata koja sadr~avaju bit projekta. Naziv projekta: PRAENJE I UNAPRJEENJE KVALITETE STUDIRANJA NA GRAEVINSKOM FAKULTETU SVEU ILI`TA U RIJECI Voditelj (ime, prezime, titula): dr.sc. Aleksandra Deluka-Tibljaa, doc. Institucija voditelja: Graevinski fakultet Sveu iliata u Rijeci1. TEMA SA POPISA U PRILOGU (3-5 stranica) Struktura i organizacija institucijskog sustava za osiguranje kvalitete - opa na ela Organizacija sustava za kvalitetu na Sveu iliatu u Rijeci i na Graevinskom fakultetu u Rijeci Institucijski sustavi za osiguravanje kvalitete mogu se definirati kao infrastruktura za osiguravanje kvalitete unaprijed odreenih podru ja vrednovanja. Infrastruktura bi trebala uklju ivati: Definiranu strukturu i organizaciju (ustroj) sustava za osiguranja kvalitete; Definiranu proceduru za osiguranje kvalitete; Definirane procese za osiguranje kvalitete. Uz navedeno, zaokru~eni sustav za osiguravanje kvalitete morao bi imati definirane i resurse (materijalne, ljudske& ) na koje e se u provedbi oslanjati. Struktura i organizacija sustava za osiguranje kvalitete na institucijama unutar Sveu iliata mora se temeljiti na Sveu ilianoj regulativi vezanoj za sustav kvalitete (Pravilnik o sustavu za kvalitetu) te biti formalizirana kroz institucijske pravne akte  pravilnike. Struktura mora biti usklaena sa definiranim podru jima djelatnosti institucije te sa drugim specifi nostima institucije (broj studenata, broj studija, unutarnji ustroj i drugo), a mo~e biti vezana i sa definiranom strategijom razvoja i/ili razvojnim ciljevima. Struktura sustava mora reflektirati specifi ne potrebe i zahtjeve institucija, odnosno njihovu razli itost. U kona nici treba uzeti u obzir i va~ee ENQA-ne smjernice [1] u kojima stoji da postupci vanjskog osiguranja kvalitete moraju uzeti u obzir u inkovitost postupaka unutarnjeg osiguranja kvalitete ato zna i da institucije imaju punu slobodu u kreiranju vlastitog  puta prema kvaliteti pa tako i vlastite organizacije sustava. Va~an zahtjev svakog sustava jest da ga podr~ava i u njemu aktivnu ulogu ima rukovodstvo institucije, u ovom slu aju fakulteta, odsjeka, zavoda& . Tako npr. prodekan za nastavu kao odgovorna osoba za provoenje svih nastavnih aktivnosti neizostavno je lan ustrojbenih jedinica kojima je zadaa praenje i unaprjeivanje studiranja. Sudjelovanje uprave u svim segmentima procesa osiguravanja kvalitete zna ajno utje e na motiviranost ostalih imbenika (nastavnika, studenata) prvenstveno iz razloga ato garantira provedbu zacrtanih mjera. Neophodno je, meutim, da odgovornost za kvalitetu, pa onda i sudjelovanje u samom sustavu, bude obaveza svih dionika u procesu: nastavnika, studenata i nenastavnog-administrativnog osoblja. Disperzija odgovornosti za praenje i unaprjeenje kvalitete svih segmenata djelovanja na instituciji joa je jedan bitan faktor u motiviranju sudionika u tom procesu. Aktivno sudjelovanje studenata u svim segmentima sustava za kvalitetu zna ajno utje e na njihovu razinu odgovornosti u odnosu na vlastiti rad i doprinos airenju kulture kvalitete uope. Sve navedeno mora biti sadr~ano u institucijskom aktu vezanom za sustav kvalitete. Takav bi pravilnik morao precizno i nedvosmisleno definirati ustrojbene jedinice, sastav tih jedinica, na in imenovanja i potvrivanja lanova, mandat i na in razrjeaenja lanova. Pravilnikom se odreuje i na in rada i u inkovitost pojedine jedinice u sustavu. Navedenom, vrlo preciznom, razradom organizacije sustava osigurava se kvalitetna podloga za njegovo funkcioniranje. Organizacija sustava za kvalitetu na Sveu iliatu u Rijeci ureena je Pravilnikom. Pravilnikom o kvaliteti Sveu iliata u Rijeci [2] ustrojbene jedinice za osiguravanje kvalitete na Sveu iliatu jesu: Odbor za kvalitetu Sveu iliata, Centar za unaprjeenje kvalitete Sveu iliata, Odbori za upravljanje i unaprjeenje kvalitete na sastavnicama Sveu iliata. Pravilnik definira joa i podru ja vrednovanja, javnost, sastav jedinica te njihovu nadle~nost i u inkovitost. Pravilnik o kvaliteti Graevinskog fakulteta Sveu iliata u Rijeci [3] definira institucijsku organizaciju sustava. Pravilnikom se predvia ustrojavanje: Odbora za upravljanje i unaprjeenje kvalitete, Ureda za odnose sa studentima, Ureda za praenja i unaprjeivanje uspjeanosti studiranja. Ustroj je nastao dijelom na temelju Sveu iliane regulative vezane za sustav za kvalitetu, a dijelom kao odraz uo enih potreba i specifi nosti na instituciji. (1) Odbor za kvalitetu ima ukupno pet lanova i to: prodekan za nastavu, predstavnik Uprave Fakulteta; dva predstavnika nastavnika; jedan predstavnik studenata; jedan predstavnik nenastavnog osoblja. Odbor organizira, koordinira i provodi postupke vrednovanja i razvija unutarnje mehanizme osiguravanja i unapreenja kvalitete na razini Fakulteta. Odbor koordinira aktivnosti osiguravanja kvalitete sa Centrom za kvalitetu i odborom za kvalitetu na razini Sveu iliata. (2) Ured za odnose sa studentima ine slijedei lanovi:dva predstavnika nastavnika, od ega jedan predstavnik Uprave te jedan student apsolvent-savjetnik. Va~no je napomenuti da na izbor nastavnika pravo  veta imaju studenti, a na izbor studenta Dekan. Ured odr~ava mjese ne sastanke sa predstavnicima studenata sa svih godina svih studija te organizira orijentacijsko-motivacijski praktikum za studente I godine. (3) Ured za praenje i unaprjeivanje studiranja osniva Fakultetsko vijee te imenuje njegove lanove, kako slijedi: predstavnike nastavnika i to po jedan predstavnik svakog Zavoda, tri predstavnika studenata, na prijedlog Podru~nice studentskog zbora, jednog predstavnika nenastavnog osoblja-slu~benika Referade za studentske poslove. Osnovna zadaa Ureda za praenje i unaprjeivanje studiranja je organiziranje, provoenje i prezentiranje rezultata istra~ivanja vezanih za uspjeanost studiranja. Ured provodi aktivnosti vezane za praenje i unaprjeivanje nastave i studiranja, prezentira Odboru rezultate, predla~e aktivnosti vezane za unaprjeivanje studiranja te predla~e mjere i postupke poticanja unaprjeivanja nastave. 2. SA}ETAK (max. 350 rije i)Projekt Praenje i unaprjeenje kvalitete studiranja na Graevinskom fakultetu Sveu iliata u Rijeci imao je kao glavni cilj zacrtano uspostavljanje mehanizama i sustava za osiguranje kvalitete na instituciji ime se osigurava trajno praenje i unaprjeivanje kvalitete studiranja na Fakultetu. Na Projektu su planirane i ostvarene tri osnovne grupe aktivnosti: unaprjeenje komunikacije sa studentima; provoenje samo-evaluacije i vanjske evaluacije studija i institucije kako bi se dobili mjerljivi pokazatelji kvalitete, educiranje nastavnika i djelatnika, SWOT analiza te definiranje i razrada razvojnih ciljeva; uspostavljanje sustava za kvalitetu definiranjem regulative za osiguravanje kvalitete. Kroz razli ite aktivnosti na Projektu nastojalo se omoguiti razvoj kako komunikacije na relaciji studenti-nastavnici, tako i meu samim nastavnicima. Predstavnici nastavnika i studenata su sudjelovali u provedbi svih aktivnosti, a za razvoj komunikacije klju nim se pokazalo organiziranje radionica na temelju rezultata provedenih istra~ivanja. Samoevaluacija institucije provedena je kroz mjerljivo ispitivanje kvalitete razli itih aspekata djelovanja na instituciji: nastave, nastavnih metoda, stru nih slu~bi, uspjeanosti studiranja te uspjeanosti prilagodbe novim studijskim programima. Vanjska evaluacija je provedena metodom anketiranja poslodavaca i zavraenih studenata. Na temelju unutarnje i vanjske evaluacije studija i/ili institucije provedena je na razini institucije SWOT analiza u koju su bili uklju eni nastavnici (i uprava), studenti i nenastavno osoblje. Definirano i razraeno je pet razvojnih ciljeva: 1. Unaprjeenje uspjeanosti studiranja; 2. Poticanje znanstvene aktivnosti; 3. Zapoaljavanje nastavnog i nenastavnog kadra; 4. Poboljaanje materijalnih uvjeta studiranja 5. Uspostavljanje suradnje sa vanjskim korisnicima Kroz projekt je ostvarena vrlo dobra suradnja unutar Sveu iliata te sa drugim sveu iliatima i AZVO-om. Projekt je rezultirao uspostavljanjem sustava za osiguranje kvalitete i njegovom verifikacijom kroz usvojeni Pravilnik o sustavu za kvalitetu sastavni dio kojeg je i Priru nik za kvalitetu. Pravilnik definira podru ja vrednovanja te ustroj i djelovanje jedinica za kvalitetu. U Priru niku su definirane procedure za istra~ivanja koja mogu osigurati kontinuirano praenje odreenih mjerljivih pokazatelja kvalitete studija i biti temelj za poduzimanje aktivnosti za unaprjeenje.3. Uvod (max. 450 rije i)Osnovni cilj projekta Praenje i unaprjeenje kvalitete studiranja na Graevinskom fakultetu Sveu iliata u Rijeci je bio organiziranje institucijskog sustava za upravljanje i unaprjeenje kvalitete nastave Fakultetu. Odreeni oblici praenja i unaprjeivanja nastavnog procesa su se i prije provedbe Projekta provodili na Fakultetu, samostalno ili u suradnji sa Uredom za kvalitetu Sveu iliata u Rijeci. Kako su na instituciji, temeljem analize rezultata ispitivanja (provedenih od strane Ureda za kvalitetu Sveu iliata u Rijeci), vlastitih promialjanja i studentskih sugestija, uo ene odreene slabosti u nastavnom procesu tijekom akademske godine 2004./05. pokrenuti su mehanizmi kojima se nastojalo poboljaati odreene segmente studiranja: osnovan Ured za odnose sa studentima, uvedeno provoenje evaluacije nastave svih predmeta na tipiziranim obrascima, otvorena e-mail adresa za studentska pitanja i probleme, organizirane radionice za nastavnike i studente na kojima su pojedini nastavnici prezentirali inovativne metode rada sa studentima, organizirana posebna radionica za nastavnike vezana za implementaciju Bolonjskog procesa. Plan aktivnosti na Projektu je predviao da se razli itim aktivnostima i istra~ivanjima utvrdi stanje i uvjeti studiranja na Fakultetu te da se na temelju tih istra~ivanja provede SWOT analiza i definira strategija razvoja. Razli itim metodama evaluacije i samoevaluacije koje su projektom predviene nastojalo se odgovoriti na 4 glavna-strateaka pitanja [4] : 1. `to institucija nastoji initi (u sklopu institucijskog programa evaluacije)? (u originalu: What is the institution trying to do?) 2. Na koje na ine Institucija to ini? (u originalu: How is the institution trying to do it?) 3. Kako Institucija zna da program funkcionira? (u originalu: How does the institution know it works?) 4. Na koji se na in Institucija promijenila u cilju poboljaanja kvalitete? (u originalu: How does the institution changed in order to improve?) Glavni je cilj Projekta bio ustrojavanje sustava za osiguranje kvalitete odnosno Odbora za praenje i unaprjeenje kvalitete na instituciji te izrada opeg akta (Pravilnika/Priru nika) kojim se definira ustroj jedinica za praenje i unaprjeenje kvalitete, metode (postupci) i standardi praenja i unaprjeenja kvalitete. Svi ciljevi postavljeni Projektom su ostvareni: provedena je samoevaluacija i vanjska evaluacija te SWOT analiza, definirani su razvojni ciljevi, sustav za osiguravanje kvalitete je uspostavljen, jedinice funkcioniraju na na in na koji je to definirano kroz Pravilnik i Priru nik te se projekt mo~e smatrati vrlo uspjeano provedenim.  RAZLOZI I CILJEVI PRIJAVE, `TO JE REALIZIRANO KROZ PROJEKT, U KOJOJ MJERI SU USPOSTAVLJENI INSTITUCIJSKI MEHANIZMI OSIGURANJA KVALITETE NA INSTITUCIJI? 4. Opis projektaProjekt Praenje i unaprjeenje kvalitete studiranja na Graevinskom fakultetu Sveu iliata u Rijeci imao je kao glavni cilj zacrtano uspostavljanje mehanizama i sustava za osiguranje kvalitete na instituciji ime se osigurava trajno praenje i unaprjeivanje kvalitete studiranja na Fakultetu. Na Projektu su planirane i ostvarene tri osnovne grupe aktivnosti: (1) Unaprjeenje komunikacije sa studentima; (2) Provoenje samo-evaluacije i vanjske evaluacije studija i institucije kako bi se dobili mjerljivi pokazatelji kvalitete, educiranje nastavnika i djelatnika, SWOT analiza te definiranje i razrada razvojnih ciljeva; (3) Uspostavljanje sustava za kvalitetu definiranjem regulative za osiguravanje kvalitete. (1) Unaprjeenje komunikacije izmeu nastavnika i studenata prepoznato je kao va~na poluga unaprjeenja kvalitete i prije po etka ovog Projekta. Kroz razli ite aktivnosti na Projektu nastojalo se omoguiti razvoj kako komunikacije na relaciji studenti-nastavnici, tako i komunikacije meu samim nastavnicima. Predstavnici nastavnika i studenata su sudjelovali u provedbi svih aktivnosti, a za razvoj komunikacije klju nim se pokazalo organiziranje radionica na temelju rezultata provedenih istra~ivanja. (2) Samoevaluacija institucije je provedena kroz mjerljivo ispitivanje kvalitete razli itih aspekata djelovanja na instituciji: evaluaciju nastave; ispitivanje uspjeanosti studiranja (po godinama studija i na studijima); ispitivanje nastavnika o na inu pou avanja i ispitivanja; ispitivanje kvalitete rada stru nih slu~bi; ispitivanje uspjeanosti provedbe  novih  reformiranih studija. Vanjska evaluacija je provedena metodom anketiranja poslodavaca i zavraenih studenata o osposobljenosti zavraenih studenata za uklju ivanje u praksu. Rezultati oba navedena istra~ivanja su ukazali na one aspekte studija koji zahtijevaju daljnja unaprjeenja. B    $ , . 2 : T V ǰǙkTTT=T=,h|h)5B* CJOJQJ^JaJph!,h|hM5B* CJOJQJ^JaJph!,h|hdDX5B* CJOJQJ^JaJph!,h|hB+5B* CJOJQJ^JaJph!,h|hB+5B*CJOJQJ^JaJph,h|hM5B*CJOJQJ^JaJph,h|hbt5B*CJOJQJ^JaJphh|hB+CJOJQJaJ#h|hB+5CJOJQJ^JaJ7kd$$IflF <<P  t 6@=!    44 lap!ytu~ $=&@#$/Ifgdu~ $$=&@#$/Ifa$gdu~ $$=&@#$/Ifa$gdu~ ;P=   Oskd$$IflF <<P t 6@=    44 laytu~ $=&@#$/Ifgdu~ xx$=&@#$/Ifgdu~ x$=&@#$/Ifgdu~   $ . 0 t^L$=&@#$/Ifgdu~ xx$=&@#$/Ifgdu~ x$=&@#$/7$8$H$Ifgdu~ qkd$$IflF <<P t 6@=    44 laytu~ 0 2 : V X t^L$=&@#$/Ifgdu~ xx$=&@#$/Ifgdu~ x$=&@#$/7$8$H$Ifgdu~ qkd$$IflF <<P t 6@=    44 laytu~ X Z ` t^L$=&@#$/Ifgdu~ xx$=&@#$/Ifgdu~ x$=&@#$/7$8$H$Ifgdu~ qkd[$$IflF <<P t 6@=    44 laytu~ V Z ` < > B L h j n   " & P T ~ ֿֿm[#h|hjS5CJOJQJ^JaJ,h|hhb5B* CJOJQJ^JaJph!#h|hM5CJOJQJ^JaJ#h|hu~ 5CJOJQJ^JaJ,h|hu~ 5B* CJOJQJ^JaJph!,h|hM5B* CJOJQJ^JaJph!,h|h)5B* CJOJQJ^JaJph!#h|h)5CJOJQJ^JaJ > @ t^L$=&@#$/Ifgdu~ xx$=&@#$/Ifgdu~ x$=&@#$/7$8$H$Ifgdu~ qkd'$$IflF <<P t 6@=    44 laytu~ @ B L j l t^L$=&@#$/Ifgdu~ xx$=&@#$/Ifgdu~ x$=&@#$/7$8$H$Ifgdu~ qkd$$IflF <<P t 6@=    44 laytu~ l n z t^L$=&@#$/Ifgdu~ xx$=&@#$/Ifgdu~ x$=&@#$/7$8$H$Ifgdu~ qkd$$IflF <<P t 6@=    44 laytu~    t^L$=&@#$/Ifgdu~ xx$=&@#$/Ifgdu~ x$=&@#$/7$8$H$Ifgdu~ qkd$$IflF <<P t 6@=    44 laytu~   " $ t^L$=&@#$/Ifgdu~ xx$=&@#$/Ifgdu~ x$=&@#$/7$8$H$Ifgdu~ qkdW$$IflF <<P t 6@=    44 laytu~ $ & . P R t^L$=&@#$/IfgdMxx$=&@#$/IfgdMx$=&@#$/7$8$H$IfgdMqkd#$$IflF <<P t 6@=    44 laytu~ R T ^ ~ t^L$=&@#$/IfgdMxx$=&@#$/IfgdMx$=&@#$/7$8$H$IfgdMqkd$$IflF <<P t 6@=    44 laytu~  t^L$=&@#$/IfgdMxx$=&@#$/IfgdMx$=&@#$/7$8$H$IfgdMqkd $$IflF <<P t 6@=    44 laytu~  ` rrrr @$Ifgd @gdgdnAqkd $$IflF <<P t 6@=    44 laytu~ P \ <LNjl\IJێێ|jXێ#h|hB*5CJOJQJ^JaJ#h|hI~5CJOJQJ^JaJ#h|h 5CJOJQJ^JaJ#h|h:L5CJOJQJ^JaJ#h|hf5CJOJQJ^JaJ#h|h15CJOJQJ^JaJ,h|h15B* CJOJQJ^JaJph!#h|h5CJOJQJ^JaJ#h|h5CJOJQJ^JaJ{k^^^ xx$Ifgd3M$$If^a$gdh2gd $7$8$H$gd) @gdjkdS $$Ifll t0644 layt1(<>{d{d{d{MM,h|hB*5B* CJOJQJ^JaJph!,h|hI~5B* CJOJQJ^JaJph!,h|h5B* CJOJQJ^JaJph!,h|h)5B* CJOJQJ^JaJph!,h|hu5B* CJOJQJ^JaJph!,h|h#D5B* CJOJQJ^JaJph!#h|hjS5CJOJQJ^JaJ,j h|hG+75CJOJQJU^JaJC==$IfDkd^K$$Ifl t#q44 layt $IfgdnkdJ$$Ifl0Lb(#  t#44 lapZTXZɷo^M<+M+ h|h.JCJOJQJ^JaJ h|hyCJOJQJ^JaJ h|h!"ZCJOJQJ^JaJ h|haCJOJQJ^JaJ#h|h:5CJOJQJ^JaJ#h|h,5CJOJQJ^JaJ#h|ha5CJOJQJ^JaJ#h|hu5CJOJQJ^JaJ#h|h5CJOJQJ^JaJ#h|ha5CJOJQJ^JaJ#h|h]TI5CJOJQJ^JaJ#h|h5CJOJQJ^JaJ$If  $If XPrrrii $Ifgd.J & F$Ifgdy $IfgdhkdK$$Ifl4,044`  t !#q44 lap !yta $Ifgda$If ZhR$&8<j2T*j&޼veTCT2 h|h}CJOJQJ^JaJ h|h^0CJOJQJ^JaJ h|hmCJOJQJ^JaJ h|hCJOJQJ^JaJ h|h CJOJQJ^JaJ#h|hM+6CJOJQJ^JaJ#h|h!s6CJOJQJ^JaJ h|h!sCJOJQJ^JaJ h|hCCJOJQJ^JaJ h|hyCJOJQJ^JaJ h|h.JCJOJQJ^JaJ h|h!"ZCJOJQJ^JaJ&.JTvZ^`bdn . P CJOJQJ^JaJL2Z2\2|222222233*3h344R5T5V5F6H6J6R6޿ޟqbQ@ h|h^LCJOJQJ^JaJ h|h^LCJOJQJ^JaJh|h^LCJOJQJaJh|hrtCJOJQJaJh|hSCJOJQJaJh|hrt6CJOJQJaJh|hrtCJOJQJaJ h|haKCJOJQJ^JaJhp[CJOJQJ^JaJ h|hCV>CJOJQJ^JaJ h|hp[CJOJQJ^JaJ h|hrtCJOJQJ^JaJR667899999>?@?B?F?L?˺xgUC,,h|ha5B* CJOJQJ^JaJph!#h|ha5CJOJQJ^JaJ#h|h'5CJOJQJ^JaJ h|haCJOJQJ^JaJ#h|h:6CJOJQJ^JaJ h|h:CJOJQJ^JaJ h|haKCJOJQJ^JaJh^LCJOJQJ^JaJ h|h(OCJOJQJ^JaJ h|hSCJOJQJ^JaJ h|h^LCJOJQJ^JaJ#h|h^L6CJOJQJ^JaJ J699@?B?D?F?\??AEGPJllll$xx$If[$\$a$gd3 $$Ifa$gdG+7XkdL$$Ifl4044  t#q44 laytm$If $$Ifa$gdE $Ifgd^L L?Z?\?h?j??PBRBTBEGGGHHHRNNNһ~k\M\M\>\/\h|h|CJOJQJaJh|h3MCJOJQJaJh|h'CJOJQJaJh|h3CJOJQJaJ%h|h\B*CJOJQJaJph%h|h%B*CJOJQJaJph%h|h3B*CJOJQJaJph,h|ha5B* CJOJQJ^JaJph!,h|hu~ 5B* CJOJQJ^JaJph!,h|hSj5B* CJOJQJ^JaJph!,h|hu~ 5B* CJOJQJ^JaJph!PJKMNRRRi` $IfgdokdM$$Ifl0bbU  t#q44 lapyta$xx$If[$\$a$gd|$xx$If[$\$a$gd3NO>PRRRRRRRRRRRѺucQ?. h|huCJOJQJ^JaJ#h|h@q5CJOJQJ^JaJ#h|h@q5CJOJQJ^JaJ#h|heq 5CJOJQJ^JaJ,h|heq 5B*CJOJQJ^JaJph,h|hu~ 5B*CJOJQJ^JaJph,h|hAH5B*CJOJQJ^JaJph,h|ha5B*CJOJQJ^JaJph#h|hSj5CJOJQJ^JaJh|hrCJOJQJaJ h|h3M h|h3 RRRRRrT[A55 $$Ifa$gduRkdhO$$Ifl0JJm t#q44 la $$Ifa$gd~U$x$Ifa$gdSjQkdN$$Ifl  t !#q44 lap !ytu~ RRSSSSZT\TpTT(U6UUXUUVfWWWWWWWX[[[\(\d\\\\\\\T]d]h]j]]^p^t^v^4bRbdbbLcPccc̻̻̻̻̻̻̻̪̪̪̻̙̙̙̙̻̪̻̈ h|hCJOJQJ^JaJ h|h|CJOJQJ^JaJ h|h'CJOJQJ^JaJ h|ha CJOJQJ^JaJ h|huCJOJQJ^JaJ#h|hn$6CJOJQJ^JaJ h|hn$CJOJQJ^JaJ5[j]~^_F`a4bdXgZghh $Ifgd>W $$Ifa$gda $$Ifa$gdn$ $$Ifa$gdu cccdTgVgXgZghhhhhhhͼͩlZC,C,h|hAH5B*CJOJQJ^JaJph,h|ha5B*CJOJQJ^JaJph#h|hwW5CJOJQJ^JaJ,h|hwW5B* CJOJQJ^JaJph%h|haB*CJOJQJaJph%h|haB*CJOJQJaJph%h|hw]B*CJOJQJaJph h|hCJOJQJ^JaJ h|hn$CJOJQJ^JaJ h|ha CJOJQJ^JaJ h|huCJOJQJ^JaJhhhh/SkdP$$Ifl  t !#q44 lap !ytu~ $$Ifa$gd~UokdP$$Ifl0JJm  t#q44 lapytrhhhkkkkkll(m)mnp.pqqrsssssslttuȸyjyy[yLyLyLh|hn$CJOJQJaJh|h|CJOJQJaJh|hGz#CJOJQJaJh|h zCJOJQJaJh|hE~h5CJOJQJaJh|hn$6CJOJQJaJh|h z6CJOJQJaJh|hE~h6CJOJQJaJh|hE~hCJOJQJaJ#h|h5CJOJQJ^JaJ,h|h5B*CJOJQJ^JaJphhkkkl)mqtvB`bd $Ifgdr $Ifgda$xx$If[$\$a$gdE$xx$If[$\$a$gd|$Hxx$If[$\$^Ha$gdn$$ xx$If[$\$a$gdE~h$xx$If[$\$a$gdE~huvvH\bdf嶯~i~R;,h|hSj5B*CJOJQJ^JaJph,h|h15B*CJOJQJ^JaJph(h|ha6B*CJOJQJaJph%h|haB*CJOJQJaJphh|hn$CJOJQJaJh|hGz#CJOJQJaJ h|h zh|h zCJOJQJaJh|hECJOJQJaJh|h.CJOJQJaJUh|hE~hCJOJQJaJhaKCJOJQJaJNa temelju unutarnje i vanjske evaluacije studija i/ili institucije provedena je na razini institucije SWOT analiza u koju su bili uklju eni nastavnici (i uprava), studenti i nenastavno osoblje. Kao prednost i mogunost razvoja istaknut je proces uvoenja novih studija reformiranih na na elima Bolonjskog procesa, joa uvijek nedovoljno iskoriatena mogunost suradnje sa vanjskim korisnicima te meunarodna suradnja. Definirano i razraeno je pet razvojnih ciljeva: 1. Unaprjeenje uspjeanosti studiranja (poveanje postotka prolaznosti, smanjenje postotka studenata koji odustaju od studija) i razvijanje novih studijskih programa; 2. Poticanje znanstvene aktivnosti; 3. Zapoaljavanje nastavnog i nenastavnog kadra; 4. Poboljaanje materijalnih uvjeta studiranja (prostor!); 5. Uspostavljanje suradnje sa vanjskim korisnicima (lokalno, meunarodno, prijavom meunarodnih projekata..) (3) Projekt je rezultirao uspostavljanjem sustava za osiguranje kvalitete i njegovom verifikacijom kroz usvojeni Pravilnik o sustavu za kvalitetu. Pravilnik definira podru ja vrednovanja te ustroj i djelovanje jedinica za kvalitetu. Osim Odbora za kvalitetu, ije je osnivanje inicirano Sveu ilianim Pravilnikom o sustavu za kvalitetu, na Fakultetu su joa kao ustrojbene jedinice formirani i Ured za odnose sa studentima i Ured za praenje i unaprjeivanje kvalitete studiranja. Kao sastavni dio Pravilnika o sustavu za kvalitetu, usvojen je Priru nik za kvalitetu. U Priru niku su definirane procedure za istra~ivanja koja mogu osigurati kontinuirano praenje odreenih mjerljivih pokazatelja kvalitete studija i biti temelj za poduzimanje aktivnosti za njihovo unaprjeenje.KLJU NI SEGMENTI U PROVEDBI PROJEKTA (MILESTONES) 5. Institucijska strategija za upravljanje kvalitetomCILJEVI STRATEGIJE AKTIVNOSTI ZA OSTVARENJE CILJEVIMA VREMENSKO RAZDOBLJE STRATEGIJE (KRATKORO NA? DUGOROR NA? NA KOLIKO GODINA?) MOGUE PREPREKE POTENCIJALNI RIZICI KORI`TENJA TE STRATEGIJEUnutar Projekta Praenje i unaprjeenje kvalitete studiranja na Graevinskom fakultetu Sveu iliata u Rijeci definirani su osnovni razvojni ciljevi (vidi 4. poglavlje) koji uklju uju podizanje kvalitete i uspjeanosti nastavnog i znanstvenog djelovanja te materijalnih uvjeta studiranja (prvenstveno novi prostor u Kampusu) i ja anje veze sa vanjskim korisnicima. Sve navedeno ima za cilj podizanje kvalitete djelovanja na Fakultetu. Strateaki su ciljevi definirani za razdoblje od 5 godina te je za svaki od ciljeva definiran na in provedbe, resursi i odgovorna osoba. Ostvarivanje ciljeva mo~e biti ugro~eno ukoliko se ne budu uspjeli postii materijalni i kadrovski uvjeti neophodni za kvalitetan razvoj institucije. Strategija upravljanja kvalitetom studiranja definirana je kroz Priru nik za kvalitetu unutar kojeg su definirane odreene mjere (postupci) kojima se osigurava kvaliteta studiranja. Za sva istra~ivanja predlo~ena je dinamika provedbe koja bi morala osiguravati u inkovitost propisanih mjera. Priru nik definira i jedinicu unutar sustava za kvalitetu koja je nadle~na za provedbu navedenih istra~ivanja. 6. Struktura i organizacija institucijskog sustava za osiguranje kvaliteteSustav za osiguranje kvalitete na Graevinskom fakultetu u Rijeci ine [3]: - Odbor za upravljanje i unaprjeenje kvalitete, - Ured za odnose sa studentima, - Ured za praenje i unaprjeivanje uspjeanosti studiranja. Odbor za upravljanje i unaprjeenje kvalitete se razvio iz Tima za kvalitetu koji je, na inicijativu Sveu iliata u Rijeci, po eo djelovati joa 2003. godine. Sastav, nadle~nost i u inkovitost Odbora definirani su Sveu ilianim Pravilnikom o sustavu za kvalitetu [2]. Ured za odnose sa studentima nastaje kao posljedica uo enih problema u komunikaciji izmeu nastavnika i studenata tijekom ak.god. 2004./05. U Uredu djeluju dva nastavnika i student-savjetnik nastojei kroz neposredni kontakt sa studentima ukloniti uo ene nepravilnosti na studiju. Sastanci Ureda se organiziraju u pravilu jednom mjese no, a u vrijeme redovitih ispitnih rokova svaka dva tjedna. Nakon dvije godine djelovanja, kroz Ured se uspio rijeaiti itav niz studentskih pitanja u rasponu od problema sa odvijanjem nastave pojedinog predmeta, izostajanja nastavnika sa nastave, preklapanja ispitnih rokova, nedostatka prostora za u enje i drugih nastavnih problema do razli itih izvannastavnih pitanja i zahtjeva. Iskustva pokazuju da studenti imaju veliku potrebu za neposrednim kontaktom sa predstavnicima nastavnika i da se ovakvoj inicijativi rado odazivaju. Djelovanje Ureda je pokazalo i da se efikasnim rjeaavanjem objektivnih studentskih pitanja, za ato je klju na bila i podraka rukovodstva Fakulteta, uspjeano podi~e razina povjerenja i odgovornosti od strane studenata. Ured za praenje i unaprjeivanje uspjeanosti studiranja predstavlja relativnu novinu u sustavu za kvalitetu. Osnovan je sa ciljem disperziranja odgovornosti i pronala~enja optimalnih rjeaenja za podizanje razine uspjeanosti studiranja. U Ured su uklju eni nastavnici sa svih Zavoda te studenti sa svih studija kao bi se problemi i inicijative za njihovo rjeaavanje donosili dogovorno i uz uva~avanje razli itih pogleda na odreeno pitanje. ORGANIZACIJSKE ILI USTROJBENE JEDINICE ZA OSIGURANJE KVALITETE NA INI PROVOENJA SAMOEVALUACIJSKIH I EVALUACISJKIH POSTUPAKA ISTRA}IVANJE UZROKA NEUSPJE`NOG STUDIRANJA NA IN PRAENJA REALIZACIJE STUDIJSKOG PROGRAMA, INDIKATORI USPJE`NOSTI EVALUACIJA ISPITA UNAPRJENJE KVALITETE RADA STRU NIH SLU}BI UKLJU ENOST STUDENATA7.Razvoj kadrova Uvoenje novih studijskih programa zna ajno je promijenilo dugogodianju prevladavajuu praksu djelovanja i rada nastavnog i nenastavnog osoblja na Fakultetu. Nastavni proces u kojem se uva~avaju na ela Bolonjskog procesa i u kojem studentske obaveze postaju mjera optereenja u nastavi mijenja isto tako i polo~aj i obaveze studenata. U opisanim, novim okvirima djelovanja unaprjeenje kvalitete usko je povezano i sa razvojem kompetencija nastavnog i nenastavnog osoblja te organizacijom potrebnih programa za studente koji bi im mogli pomoi u prilagodbi novim uvjetima studiranja. U sklopu Projekta je, u suradnji sa udrugom za razvoj visokog akolstva Universitas, organiziran program za inicijalno osposobljavanje nastavnika za rad u nastavi (INIOS). Program INIOS polazi od pretpostavke da mnogi visokoakolski nastavnici imaju dragocjena iskustva koja trebaju osmisliti, razmijeniti s kolegama i povezati s teorijom kako bi njihov rad sa studentima bio ato kvalitetniji. Program, u kojem je glavni dio posveen razvoju suradni kih metoda pou avanja, je sa uspjehom zavrailo 10 znanstvenih novaka i novakinja zaposlenih na Fakultetu.CILJANA IZOBRAZBA STUDENATA, NASTAVNIKA, ZNANSTVENIKA I ADMINISTRATIVNOG OSOBLJA8. Financiranje institucijskog sustava za unaprjeenje kvalitete Financijska potpora NZZ bila je klju na pomo u uspostavljanju sustava za kvalitetu na Fakultetu. Daljnje financiranje sustava je predvieno kroz Pravilnik o raspodjeli vlastitih sredstava. Iz sredstava akolarina u dijelu u kojem se navedeni Pravilnik odnosi na financiranje izvedbe nastave sastavni dio ega je, prema va~eem studijskom programu, sustav za kvalitetu svakog programa. Po zavraetku Projekta nastavljeno je sa financiranjem odreenih aktivnosti vezanih za osiguravanje kvalitete pa se tako financijski podupire rad Ureda za odnose sa studentima te provedba evaluacije nastave i nastavnika na razini Fakulteta. Iskustvo provedbe Projekta je ukazalo na to da sustav za kvalitetu zahtjeva administrativno-tehni ku i stru nu potporu te je namjera Fakulteta kroz Pravilnik o ustroju predvidjeti radno mjesto sa navedenim zadacima. U meuvremenu su poslovi stru nog voenja sustava za kvalitetu usmjereni na prodekana za nastavu i ustrojene jedinice za kvalitetu dok se administrativni dio posla usmjerava na Referadu za studentske poslove. FINANCIJSKI PLAN ZAPO`LJAVANJE KADRA ZA POSLOVE U VEZI OSIGURANJA KVALITETE IZVORI FINANCIRANJA ZA PROVEDBU VANJSKIH I/ILI MEUNARODNIH EVALUCIJA MOGUE PREPREKE 9. Institucijsko upravljanje kvalitetom Jedno od usvojenih na ela u osiguravanju kvalitete na razini institucije jest da uprava Fakulteta (dekan i prodekani) preuzimaju odgovornost za kvalitetno funkcioniranje pojedinih podru ja djelovanja. Pravilnikom o sustavu za kvalitetu je ovo na elo potvreno kroz sudjelovanje Prodekana za nastavu u radu svih jedinica vezanih za osiguravanje kvalitete studiranja. Nepravilnosti i nedostatna kvaliteta se detektira kroz kontinuirani neposredni kontakt sa studentskim predstavnicima preko Ureda za odnose sa studentima. Prodekan za nastavu i nastavnik koji sudjeluje u radu ovog Ureda otvorena pitanja i probleme rjeaavaju u neposrednom razgovoru sa nastavnicima. Povremeno se organiziraju i susreti (radionice) nastavnika pojedinih godiata na kojima se raspravlja o problemima u izvoenju nastave (kao npr. loaa prolaznost na kolokvijima ili ispitima, ECTS bodovi i drugo) i nastoje pronai rjeaenja (kroz npr. efikasniju organizaciju nastave i drugih studentskih obaveza, primjerenije optereivanje studenata i drugo). ZNA AJ INSTITUCIJE U OSIGURANJU KVALITETE PODJELA ODGOVORNOSTI I AKTIVNOSTI UNUTAR INSTITUCIJE AKTIVNOSTI KOJE SE PODUZIMAJU KADA SE UO E NEPRAVILNOSTI I NEDOSTATNA KVALITETA (NA INDIVIDUALNOJ I INSTITUCIJSKOJ RAZINI) 10. SuradnjaKroz Projekt je ostvarena vrlo dobra suradnja sa Centrom i Odborom za kvalitetu Sveu iliata u Rijeci te drugim institucijama unutar Sveu iliata koje su paralelno provodile projekte vezane za osiguravanje kvalitete uz potporu NZZ (Filozofski fakultet, Tehni ki fakultet) te sa Agencijom za znanost i visoko obrazovanje. Uspostavljena je suradnja i sa Sveu iliatem u Osijeku i Graevinskim fakultetom u Mariboru. Projekt je prezentiran u sklopu Tempus projekta vezanog za reformu studijskih programa graevinarstva. Ispitivanjem poslodavaca i zavraenih studenata te uklju ivanjem predstavnika ovih grupacija u diskusiju rezultata analize osposobljenosti studenata za rad rezultiralo je unaprjeenjem partnerskih odnosa sa vanjskim korisnicima-poslodavcima.SURADNJA UNUTAR MATI NOG SVEU ILI`TA SURADNJA IVAN MATI NOG SVEU ILI`TA SURADNJA S DRUGIM INSTITUCIJAMA SURADNJA S JAVNIM SEKTOROM PARTNERSVTO S INDUSTRIJOM I POSLOVNIM SKETOROM11. Osvrt/zaklju akProjektom Praenje i unaprjeenje kvalitete studiranja pokrenute su brojne aktivnosti na Graevinskom fakultetu koje su rezultirale time da sudionici u procesu studiranja te~e postizanju vee kvalitete, uspjeanosti i suradnje. Sve aktivnosti su formalizirane kroz definiranje institucijskih mehanizama za unaprjeenje kvalitete ato garantira kontinuitet u ovim nastojanjima. Sudionici projekta su kao najzna ajnije rezultate Projekta istaknuli poboljaanje komunikacije izmeu nastavnika i studenata, poticanje preispitivanja kvalitete vlastitog rada, stvaranje baze podataka mjerljivih pokazatelja kvalitete i uspjeanosti studiranja, uklju ivanje vanjskih korisnika u sustav kvalitete te visoku razinu informiranosti o Projektu. Kroz Projekt je uspjeano potaknut interes nastavnika, studenata i nenastavnog osoblja za pitanja kvalitete prvenstveno otvaranjem nekih novih pitanja vezanih za kvalitetu studiranja. Cilj je omoguiti nastavak aktivnosti kroz provoenje zacrtanih mjera i postupaka (temeljenih na usvojenom Pravilniku i Priru niku za kvalitetu) te omoguiti nove inicijative na podru ju osiguranja kvalitete. Praenje provedbe studijskih programa temeljenih na na elima Bolonjskog procesa kroz razli ita istra~ivanja (evaluacija nastave, prolaznost po predmetima i godinama studija, primjerenost ECTS-a) jedna je od aktivnosti koju i dalje treba razvijati. Daljnji ciljevi uklju uju i stalni razvoj kadrova kroz omoguavanje dodatne edukacije za rad u nastavi i/ili rad sa studentima openito. Nastojat e se odr~ati postignuta razina komunikacije sa studentima jer je upravo ona prepoznata kao zna ajna poluga za unaprjeenje kvalitete studiranja. Postavljeni sustav zahtjeva odreene resurse kako materijalne tako i ljudske koji su za trajanja Projekta bili osigurani od NZZ. Po zavraetku Projekta neophodni se resursi osiguravaju od strane Fakulteta kroz financiranje materijalnih troakova i troakova sudjelovanja studenata. Rad nastavnika i djelatnika na poslovima vezanim za sustav za kvalitetu je dobrovoljan. Za osiguranje trajnog funkcioniranja sustava neophodno je da se regulativom rijeai njegovo financiranje te da se za administrativno-tehni ke poslove zaposli djelatnik koji e, najmanje u dijelu radnog vremena, obavljati ovu vrstu poslova. Nastavni ki anga~man bi pak trebalo vrednovati kroz uvjete za napredovanje jer kvalitetan rad na osiguranju kvalitete tra~i anga~man koji trenutno nije prepoznat u sustavu visokog akolstva iako bi zbog svoje va~nosti trebao biti.  DOBRE STRANE USPOSTAVE INSTITUCIJSKIH MEHANIZAMA ZA UNAPRJEENJE KVALITETE JAKE STRANE REALIZIRANOG PROJEKTA NERIJE`ENI PROBLEMI DALJNI CILJEVI ASPEKTI OSIGURANJA KVALITETE KOJE SMATRATE IZRAZITO KORISNIMA ASPEKTI OSIGURANJA KVALITETE KOJE SMATRATE NEBITNIMA POTENCIJALNE OPASNOSTI PRILIKOM REALIZACIJE SUSTAVA  12.Bibliografske jedinice (literatura, www resursi) (molimo Vas umetnite koliko god redova je potrebno da biste unijeli sve podatke) 1. Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Education area, European Association fo Quality Assuirance in Higher Education-ENQUA, Helsinki, Finland, 2005. 2. Pravilnik o sustavu za kvalitetu Sveu iliata u Rijeci, Sveu iliate u Rijeci, Rijeka, 2006. 3. Pravilnik o sustavu za kvalitetu Graevinskog fakulteta u Rijeci, Sveu iliate u Rijeci Graevinski fakultet, Rijeka, 2006. 4. Hofman, S., 10 years on: Lessons Learned from the Insitutional Evaluation Programme, European University Association, Brussels-Belgium, 2005.     Praenje i unaprjeenje kvalitete studiranja nanja na Graevinskom fakultetu u Rijeci Izgradnja institucijskih mehanizama za unaprjeenje kvalitete PAGE 12 PAGE 13 df1( $IfgdaQkdwR$$Ifl  t !#q44 lap !ytu~ $$Ifa$gd~UokdQ$$Ifl0JJm  t#q44 lapytrfhjlXZZ<Pxһ餒reXKXKX>K1Kh|h|OJQJaJh|hrOJQJaJh|h*OJQJaJh|h.OJQJaJh|hQwOJQJaJh|h&OJQJaJ%h|haB*CJOJQJaJph#h|h5CJOJQJ^JaJ,h|h5B*CJOJQJ^JaJph,h|hu~ 5B*CJOJQJ^JaJph,h|hAH5B*CJOJQJ^JaJph,h|ha5B*CJOJQJ^JaJphBDZ "{o $$Ifa$gd&dkdS$$Ifl0  t #q44 lap ytW x$Ifgdm x$Ifgdr $Ifgda x`dr<> "FNRnʽʰ|l]N]= h|h(OCJOJQJ^JaJh|h/r,CJOJQJaJh|h(OCJOJQJaJh|ha5CJOJQJaJ(h|ha5B*CJOJQJaJph#h|hr5CJOJQJ^JaJh|h&OJQJaJh|h^nOJQJaJh|h/r,OJQJaJh|hEOJQJaJh|h|OJQJaJh|h*OJQJaJh|h*6OJQJaJRnpr}wnn $Ifgda$If$$-DIfM a$gd& h$If^hgd(O $$Ifa$gd(OSkdS$$Ifl,  t !#q44 lap !ytm n`bt|n|nnpr޿ްϰퟎ}hXE%h|haB*CJOJQJaJphh|h&5CJOJQJaJ(h|h&5B*CJOJQJaJph h|h/r,CJOJQJ^JaJ h|h:CJOJQJ^JaJ h|h(OCJOJQJ^JaJh|hECJOJQJaJh|h(O6CJOJQJaJh|h/r,CJOJQJaJh|h(OCJOJQJaJ#h|h(O6CJOJQJ^JaJnpXZ~qkdT$$Ifl 0  t#q44 lapytW $Ifgda  &(8*PdXv ɴɐrrcTTEh|h^nCJOJQJaJh|h|CJOJQJaJh|hp[CJOJQJaJh|h/r,CJOJQJaJh|hLCJOJQJaJh|h zCJOJQJaJ(h|h&5B*CJOJQJaJph(h|hw]5B*CJOJQJaJphh|h&5CJOJQJaJ%h|haB*CJOJQJaJph%h|hw]B*CJOJQJaJph(4j  lWN $Ifgdw]$$-DIfM !a$gd#DqkdU$$Ifl 0  t#q44 lapytW $$Ifa$gdUL$$-DIfM !a$gd&(Xdfh  ѻqbqbbSbD1%h|hw]B*CJOJQJaJphh|hw]CJOJQJaJh|h/r,CJOJQJaJh|h:CJOJQJaJh|hECJOJQJaJh|hLCJOJQJaJ*h|hrt0J5CJOJQJ\^JaJ*h|h/r,0J5CJOJQJ\^JaJ*h|h^n0J5CJOJQJ\^JaJ-h|h/r,0J5CJOJQJ\]^JaJ-h|h^n0J5CJOJQJ\]^JaJ2468p4b     n p h j ƱۢufufuWWGh|ho5CJOJQJaJh|h1@CJOJQJaJh|h5CJOJQJaJh|hp[CJOJQJaJh|h|CJOJQJaJh|hoCJOJQJaJh|hvCJOJQJaJ(h|h&5B*CJOJQJaJph(h|hw]5B*CJOJQJaJphh|h&5CJOJQJaJ(h|h&5B*CJOJQJaJph   xcW $$Ifa$gdUL$$-DIfM !a$gd#DqkdV$$Ifl 0  t#q44 lapytHR $$Ifa$gd& $Ifgdw] j  <> Dzǎppppp]DzMh|hw]5CJOJQJaJ%h|hQwB*CJOJQJaJphh|hQwCJOJQJaJh|h&CJOJQJaJh|h5CJOJQJaJ(h|h&5B*CJOJQJaJph(h|hw]5B*CJOJQJaJphh|h&5CJOJQJaJ(h|h&5B*CJOJQJaJph%h|hw]B*CJOJQJaJph> ^`fqkdW$$Ifl0  t#q44 lapyt1@ $$Ifa$gd& $Ifgdw]$If $$Ifa$gdUL \^ullllllll $Ifgdw]qkdX$$Ifl0  t!!#q44 lap!!ytw] $$Ifa$gd& $$Ifa$gdUL FHX4 6 8 ĵĵĵĦĦq\Lh|hw]5CJOJQJaJ(h|hw]5B*CJOJQJaJph%h|hQB*CJOJQJaJph%h|hw]B*CJOJQJaJphh|hw]CJOJQJaJh|huCJOJQJaJh|h1@CJOJQJaJh|h# jCJOJQJaJh|h/r,CJOJQJaJh|hE~hCJOJQJaJh|hjxCJOJQJaJ6 8 ` b xo $Ifgd& $IfgdULqkdY$$Ifl,0  t#q44 lapytw] $$Ifa$gdw]8 < b d x    !2!P#R#&"&6&X&&'Z((+ȳyiyYyiI7I"hhc:6CJOJQJ\aJhhc:CJOJQJ\aJhh|CJOJQJ\aJhhv)CJOJQJ\aJhh 3CJOJQJ\aJ(hh&B*CJOJQJ\aJph(hh 3B*CJOJQJ\aJph(hhd 4B*CJOJQJ\aJph#h|h&5CJOJQJ^JaJ$h|h&5B*OJQJaJph$h|h*5B*OJQJaJphb d R#&^-3333344||||vvvkbb $IfgdR x$Ifgd&$If$xx$If[$\$a$gdE~hokdZ$$Ifl0  t!!#q44 lap!!ytHR ++++++$,---P.T.//080111111333333￲ύ{eS"h|h&5CJOJQJ\aJ+h|h&CJOJQJ\^JaJnH tH "h|h 35CJOJQJ\aJ(hh1@B*CJOJQJ\aJphhh1@CJOJQJ\aJhCJOJQJ\aJhh#CJOJQJ\aJhh|CJOJQJ\aJhhc:CJOJQJ\aJhh!CJOJQJ\aJ444445555566n6p6 $Ifgdyh $IfgdR 3n6p6r6t6v6x6z66666νxaJ3,h|hc5B*CJOJQJ^JaJph,h|h#D5B*CJOJQJ^JaJph,h|hr5B*CJOJQJ^JaJph,h|h:L5B*CJOJQJ^JaJph,h|h*5B*CJOJQJ^JaJph,h|h15B*CJOJQJ^JaJph h|hZCJOJQJ^JaJh|h&5CJOJQJaJh|h&5OJQJaJ%h|hRB*CJOJQJaJph p6r6t66789:;|wj]PPPP h^h`gda -DM gd& -DM !gd1$a$kd[$$IflFJ~m  t#q    44 lapytHR66770727|7~77778899::Z;;;;;;;;;;黩veveSKGKGKGKGh"Tjh"TU#ha*ha 6CJOJQJ^JaJ ha*h3MCJOJQJ^JaJ ha*h'CJOJQJ^JaJ ha*h-dCJOJQJ^JaJ ha*ha CJOJQJ^JaJ#h|ha 5CJOJQJ^JaJ,h|h&5B*CJOJQJ^JaJph,h|h:L5B*CJOJQJ^JaJph,h|hI~5B*CJOJQJ^JaJph;;;;;;;;;<<<===.=0=2=J=h]hgdn &`#$gdUEh`hgdH$&#$]a$gdsL`LgdH$ h &#$]a$gd)gdCa;<<<<====$=&=*=,=.=2=4=@=B=F=H=J=N=P=R=йЈwЈlhW ha*ha CJOJQJ^JaJh"ThqA0JmHnHuh0JmHnHu h0Jjh0JU)hu~ h0JB* CJOJQJaJph!#h0JB* CJOJQJaJph!,j\hph5CJOJQJU^JaJh-hHh0JB*CJOJQJ^JaJph'h0JB*CJOJQJ^JaJphJ=L=N=P=R= h^h`gda h]hgdn6&P1h:ph2p# (5!"#$% $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl  t 6@=!05<5P5p!ytu~ $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl t 6@=05<5P5/ ytu~ $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl t 6@=05<5P5/ ytu~ $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl t 6@=05<5P5/ ytu~ $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl t 6@=05<5P5/ ytu~ $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl t 6@=05<5P5/ ytu~ $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl t 6@=05<5P5/ ytu~ $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl t 6@=05<5P5/ ytu~ $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl t 6@=05<5P5/ ytu~ $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl t 6@=05<5P5/ ytu~ $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl t 6@=05<5P5/ ytu~ $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl t 6@=05<5P5/ ytu~ $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl t 6@=05<5P5/ ytu~ $$If!vh5<5P5#v<#vP#v:Vl t 6@=05<5P5/ ytu~ M$$If!vh5#v:Vl t65yt1>Dde*)F  C "A nzz1bU>Nw Z1> n)>Nw ZPNG  IHDRRKgAMA aPLTEKB?k("fb_~|wtr$%%& IDATx]c0Me/WmPyf}sɈcIVSx|_?9VNP_ʽAlCRU-mUxFz%\cFn?&nA2 cLGꈵZ|4XL / *|}*˂񳝿&ȗ @ǹ&4jGNPh**icTX2DQ72Ƃ tDB/3(bD9=_FG@TJ+?~٣R1>( U("ōP[D$جE} آ¤Aldi3Zr^|;<3~u"\B69Trj0 rҁ9h816b37.EP*^@ lʈ$H ÑXp'FvGS{&+3gP*" #C}I҇13+ ʀ-IDUi|rDdh ϔMl#,filt}(-TUEZOv#ѤgK Oϡ4)xWh場K+_Ox7Bm\+E篝'L}듂xPZ=ERE_ڼ IE:% b9Q䑜q$.ៀV]D.} .eO"P«L +X\v*VDQUo)  kHPj(Tv޺hўͻ)(D`9UQ*$Ȳ0>R JR_Ӳ&B*BPs *ȑ1JXܺ,Pw*"Jov? clDhP!|T,N!Q85UJ"]DA:!4IbY1 |7߈1:6Q}J%G ,ʧ(ẄM4s? B#)m`u,<9~Hp+ޞ?K$^mk{B۾!-@5chDڥ@%Jwo^`}?Y. JڦzQنىIͶn'Wky;B QufHC[?r7 ԒU)d\CyzE5bA' +=nCNk=CqDD#jmgCZGp|e? Ah?r's!J51eCdT viO:=W#bUC .Qh__TT"l߳Aź+|=J;LRe:1)I@O({ǛbtxV>g;鏑U8Ug!.\|cywFqǟVbdv0>>enNJ%msE3G>Eԁ RVĠwܯJs>!'`g匑4bTUu_.+(͗)_6 JjegIӽsd(Z69HUyzjpP$˫ݛ8Te%C{V|%JJ? _"9x*FVH܎#jHc QMz:xw:}7efI= J%'l(\4Z |7yn߿'(m =$Il07Pq(JFz@ҧ.B \\YuR<忛:WN.1 fC'Cc7":N_\(׭JZ+lM(ܦש6=4Jd{xmDEJ씗|$׃{#%4ӎ0oXŧ7sQsvc,J{'ZYkxBiaά?"wFfK{8INnfn`!jZ:Eӛvp\ERcXD4se!E_ԡSYkf&CƣUT#;A)J|el<-_4OGJfAh4b>ҵz,Ӧ8f;sV-?Yiʏ<;F|]oS$Eסy\#)(s|FPSsq1z$Q $&Rݳ߾0b_0VD, ʩ_TG>w䥠r7$%4Ƙ:Y1-i=&^ J"}Uq,D+QE eaxU\P^^vd0bRH%)+~4TQQ3MeJX%E< ([QRrYK]ƄNʒhTyn6hikZCDŐeE)c[֏8QyMY(EnڛoXrL/ "8B4@R$)N<=0}&V=.UzNS;!.w M|PS,s'*,[tQ2/a#DD4F9`B.KdžKPhi>݌l{:h3hRS |k,Y==')b QlUEILs^3{a2 >- A;OFtpJJ;y᫭`:jJY?LKئv7^a5%:70czm Y f!BTƂ((ET&?3J[V-w*s4ҡ~ h<,pAP|!`b4pe=qdD,1œJ. I=xАJ ]P9$zO^29h_j'7Ho"=z}CDQVƻINc/AO}`2f3bA[BZ(*RL "kxxRH c'^q trùG4f8 4!3ݥCMT!KL$Oi{/,p1|<K>|Jc'2RdpOL5eǖ#PVVzcs.1$ P-BR@R˲!^J)0^pĤ QwsRAE{YF~${Q:׉<"1\d?N@)V#m!%kTJ7#yœ5(^k0=+ ߶~'djߍ>V_i L4\b'UCUnb2UdͰZ,\pa !l}NRT/[VGU!TD%-lmSH`*z=٘㚧0/YԂy#fԢ1uQsR:"}+DOF)wRie$ސ/R2"7a Hم () O瘦m:D)(%YhOsڼ(-U$ƯaEQ>ЫѰA߻Rnd(GsQ:A!mskIw(ɾL5cE}4pCye.J74/ZV:ڀ;Ja[E>ʓh`,|}OL6~z'ferI!"xYW*1P0cgjNia"<_L7҃hF)ctJ%Η81~U{bo.6AwdNboN>z  (]Dxb,f\4|UxY|w讧Xj 2f[UQi֑I &(Pc@ُT%ӤhQ{^cЦ&ҪE1²_P) MmM*wnA>@ U 1 R%wqQy͡|qDpH/w-$֭BPHi]ڀ!XN; "j96EYӰa/O먟Rcxgm=LS諂l7˹waHB)5bvFVAiuSLWl2h( clTo \2ui+>-Fim"jqJpLJuMp7Q脹K7{ÆPlYkl(iQ xS '_y h_FB'ˡ?aҖ׳O;"#Iϖ6&:&Y+XqȡѺdR;J R0] .F o`˯4+Ϣ i=6JBa4jez{)P:GKQMRhNP=_2uS{^C)?HLL,O>4QS<ߌR\)J 9"ei5'"o@i! fO4ט] g)m|T\qDlҋABu@s?X\i=G=;XIM ä%-p)|GI[ v}]hD!` rʭz(=\>){ IDATzy\Y0_&q7&.KNɋ7035ʘ Ϫr<$ݣRX^,%@wθ@-ߎR"r 9Yۈϰ HS9`!>J.XYCv-I17? NYYƉD }B$EE5*^Q2 QR9{E_tDfEВ)^ ,b7JufJmߜoG)1*ԗ'vlQ(eA U آtVsٿi^j>9nzESL^aNhy0H;-@xamn~phR9?P]Wo&DvU JxG,;\4Ì&P9ќ֫$XHqa;ZOA) 64f5)x`g$-Z_Qz_{-H`'PP E#vnՅ@4|DBRhSVӈ][,٥ӣ נQ~m]E~ 1v#ofa6Cm(Ŗ/'U΢>a01vMjOl^-NOjzx2}) 4X$J/N%7BԠVK ף(beߡ~uJx/J[*?K~J?!E)&Xꗕ=j˻j;prtzMC!+U AgM1y3vl vP8aFn+Z S6fqn&SE l8<_jDU7z T\I'-C眺4Jn x6(ԯ {?C9$aC)K0@gxʯJ10'jM2i~/~I:b|sH904z3 iύ @ EUTL,[]nҟͷ(.)(o0 Xd(+JIEa"%wx¨Ԇd~ U T2"zX ,<`E!]\$*ךM$Vã(6ь'iQEw=8hFH'8wikFg밃2Otbw,Y?ި ^g,AGU~&@#}wpqR>_۷qTJfh3"EҠrLGml[,ՙ%c HzoFm5i٪C J Z&r/Ȳ0=6m.RƖ|?e=%ÀJu7oR,բ5QGaŏګte.W@Aӛ"9 ڂ~B>a#Ybʏrоa<,~@Z^aYdN,Q6QʧC(_p}0dRꨋؐP}%>nnpT:vʼ,*6V+Q:z({X7bW.Gѽn޳M MyR|aNi$ֺ;Ҭ2٢ZVc,{0rq|D el~`a/@)1Դ0}WXg*ƓTr:~rmPvT*)Nۤ.nviCPm(7(` Ѷe}nP*RE* 5]Dgͳ~i(EkajEA)E46Gر=fЧϠӻ{:ik埳[oZ(@Ŷf+HD˺cqXLGb{WvA蹷tppBdɩ{Cˑ7A)ex1]H}*ŲǖjUUc֜*> gȝ2+xM_ R8(ڞlShdL83(2?BGQ ՚AaEvAD$|Q:(=tj3(,uƎZ ]~$\]+&lQ_?&x~ESrz*yY`B_A)fL0P]wyOM E)x~92rbx)S^(}ҍ!=hao~y(Jq]H$jD[{&Jn@fY O\(jVfG:*UQ rhSbЈRj0u/E8K}6* TBqrWSA u+ t{J&??FW\(=KMfj.b qS97Icy/~%=K&.9fz]@zm˪Pư:lyWm`W]xjQ/>KmugF^*csS<)WN3,HF/>KYpa;?Q)VAgc ׻w]*ᾫլ?oGP*Zƕ(5߳>Bw(ư*GPZf (W>ݒBûV!.ՅM} sn77-̡5P.CJ/, VO'`a߀RQoB魽ԡ<قGk~l (꣛Q| eӅGcKrZuQ,ԣ[(]&~wZ&i~!'WQJ5z{-{tF| .T7Y=wQ-*"C `cWjB3wQEkD&cF"쩗0TP]TQ834̿?RC_!4c[Q/[M,; :(5PJrU6>?Yk/.Q]N8?Bҏ^Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \BώOB@IENDB`$$If!vh55#v#v:Vl  t0#55ap$$Ifl!vh5#v:Vl t0#q5/ ayt$$Ifl!vh545#v4#v:Vl4,  t !0#q+545/ / / / ap !yta$$Ifl!vh545#v4#v:Vl4 t0#q+545/ / / aytm$$Ifl!vh5b5U#vb#vU:Vl  t0#q5b5U/ / apyta$$Ifl!vh5#v:Vl  t !0#q5ap !ytu~ $$Ifl!vh5J5m#vJ#vm:Vl t0#q5J5m/ a$$Ifl!vh5J5m#vJ#vm:Vl  t0#q5J5m/ apytr$$Ifl!vh5#v:Vl  t !0#q5ap !ytu~ $$Ifl!vh5J5m#vJ#vm:Vl  t0#q,5J5mapytr$$Ifl!vh5#v:Vl  t !0#q5ap !ytu~ $$Ifl!vh55#v#v:Vl  t 0#q55/ / ap ytW$$Ifl!vh5#v:Vl,  t !0#q5/ ap !ytm$$Ifl!vh55#v#v:Vl  t0#q55/ / / apytW$$Ifl!vh55#v#v:Vl   t0#q55/ / / apytW$$Ifl!vh55#v#v:Vl   t0#q55/ / / apytHR$$Ifl!vh55#v#v:Vl  t0#q55/ / / / apyt1@$$Ifl!vh55#v#v:Vl  t!!0#q55/ / / / ap!!ytw]$$Ifl!vh55#v#v:Vl,  t0#q55/ / / / apytw]$$Ifl!vh55#v#v:Vl  t!!0#q55/ / ap!!ytHR$$Ifl!vh55~5m#v#v~#vm:Vl  t0#q55~5mapytHR>DdeF  C "A nzz1bU>Nw Z1>]n)>Nw ZPNG  IHDRRKgAMA aPLTEKB?k("fb_~|wtr$%%& IDATx]c0Me/WmPyf}sɈcIVSx|_?9VNP_ʽAlCRU-mUxFz%\cFn?&nA2 cLGꈵZ|4XL / *|}*˂񳝿&ȗ @ǹ&4jGNPh**icTX2DQ72Ƃ tDB/3(bD9=_FG@TJ+?~٣R1>( U("ōP[D$جE} آ¤Aldi3Zr^|;<3~u"\B69Trj0 rҁ9h816b37.EP*^@ lʈ$H ÑXp'FvGS{&+3gP*" #C}I҇13+ ʀ-IDUi|rDdh ϔMl#,filt}(-TUEZOv#ѤgK Oϡ4)xWh場K+_Ox7Bm\+E篝'L}듂xPZ=ERE_ڼ IE:% b9Q䑜q$.ៀV]D.} .eO"P«L +X\v*VDQUo)  kHPj(Tv޺hўͻ)(D`9UQ*$Ȳ0>R JR_Ӳ&B*BPs *ȑ1JXܺ,Pw*"Jov? clDhP!|T,N!Q85UJ"]DA:!4IbY1 |7߈1:6Q}J%G ,ʧ(ẄM4s? B#)m`u,<9~Hp+ޞ?K$^mk{B۾!-@5chDڥ@%Jwo^`}?Y. JڦzQنىIͶn'Wky;B QufHC[?r7 ԒU)d\CyzE5bA' +=nCNk=CqDD#jmgCZGp|e? Ah?r's!J51eCdT viO:=W#bUC .Qh__TT"l߳Aź+|=J;LRe:1)I@O({ǛbtxV>g;鏑U8Ug!.\|cywFqǟVbdv0>>enNJ%msE3G>Eԁ RVĠwܯJs>!'`g匑4bTUu_.+(͗)_6 JjegIӽsd(Z69HUyzjpP$˫ݛ8Te%C{V|%JJ? _"9x*FVH܎#jHc QMz:xw:}7efI= J%'l(\4Z |7yn߿'(m =$Il07Pq(JFz@ҧ.B \\YuR<忛:WN.1 fC'Cc7":N_\(׭JZ+lM(ܦש6=4Jd{xmDEJ씗|$׃{#%4ӎ0oXŧ7sQsvc,J{'ZYkxBiaά?"wFfK{8INnfn`!jZ:Eӛvp\ERcXD4se!E_ԡSYkf&CƣUT#;A)J|el<-_4OGJfAh4b>ҵz,Ӧ8f;sV-?Yiʏ<;F|]oS$Eסy\#)(s|FPSsq1z$Q $&Rݳ߾0b_0VD, ʩ_TG>w䥠r7$%4Ƙ:Y1-i=&^ J"}Uq,D+QE eaxU\P^^vd0bRH%)+~4TQQ3MeJX%E< ([QRrYK]ƄNʒhTyn6hikZCDŐeE)c[֏8QyMY(EnڛoXrL/ "8B4@R$)N<=0}&V=.UzNS;!.w M|PS,s'*,[tQ2/a#DD4F9`B.KdžKPhi>݌l{:h3hRS |k,Y==')b QlUEILs^3{a2 >- A;OFtpJJ;y᫭`:jJY?LKئv7^a5%:70czm Y f!BTƂ((ET&?3J[V-w*s4ҡ~ h<,pAP|!`b4pe=qdD,1œJ. I=xАJ ]P9$zO^29h_j'7Ho"=z}CDQVƻINc/AO}`2f3bA[BZ(*RL "kxxRH c'^q trùG4f8 4!3ݥCMT!KL$Oi{/,p1|<K>|Jc'2RdpOL5eǖ#PVVzcs.1$ P-BR@R˲!^J)0^pĤ QwsRAE{YF~${Q:׉<"1\d?N@)V#m!%kTJ7#yœ5(^k0=+ ߶~'djߍ>V_i L4\b'UCUnb2UdͰZ,\pa !l}NRT/[VGU!TD%-lmSH`*z=٘㚧0/YԂy#fԢ1uQsR:"}+DOF)wRie$ސ/R2"7a Hم () O瘦m:D)(%YhOsڼ(-U$ƯaEQ>ЫѰA߻Rnd(GsQ:A!mskIw(ɾL5cE}4pCye.J74/ZV:ڀ;Ja[E>ʓh`,|}OL6~z'ferI!"xYW*1P0cgjNia"<_L7҃hF)ctJ%Η81~U{bo.6AwdNboN>z  (]Dxb,f\4|UxY|w讧Xj 2f[UQi֑I &(Pc@ُT%ӤhQ{^cЦ&ҪE1²_P) MmM*wnA>@ U 1 R%wqQy͡|qDpH/w-$֭BPHi]ڀ!XN; "j96EYӰa/O먟Rcxgm=LS諂l7˹waHB)5bvFVAiuSLWl2h( clTo \2ui+>-Fim"jqJpLJuMp7Q脹K7{ÆPlYkl(iQ xS '_y h_FB'ˡ?aҖ׳O;"#Iϖ6&:&Y+XqȡѺdR;J R0] .F o`˯4+Ϣ i=6JBa4jez{)P:GKQMRhNP=_2uS{^C)?HLL,O>4QS<ߌR\)J 9"ei5'"o@i! fO4ט] g)m|T\qDlҋABu@s?X\i=G=;XIM ä%-p)|GI[ v}]hD!` rʭz(=\>){ IDATzy\Y0_&q7&.KNɋ7035ʘ Ϫr<$ݣRX^,%@wθ@-ߎR"r 9Yۈϰ HS9`!>J.XYCv-I17? NYYƉD }B$EE5*^Q2 QR9{E_tDfEВ)^ ,b7JufJmߜoG)1*ԗ'vlQ(eA U آtVsٿi^j>9nzESL^aNhy0H;-@xamn~phR9?P]Wo&DvU JxG,;\4Ì&P9ќ֫$XHqa;ZOA) 64f5)x`g$-Z_Qz_{-H`'PP E#vnՅ@4|DBRhSVӈ][,٥ӣ נQ~m]E~ 1v#ofa6Cm(Ŗ/'U΢>a01vMjOl^-NOjzx2}) 4X$J/N%7BԠVK ף(beߡ~uJx/J[*?K~J?!E)&Xꗕ=j˻j;prtzMC!+U AgM1y3vl vP8aFn+Z S6fqn&SE l8<_jDU7z T\I'-C眺4Jn x6(ԯ {?C9$aC)K0@gxʯJ10'jM2i~/~I:b|sH904z3 iύ @ EUTL,[]nҟͷ(.)(o0 Xd(+JIEa"%wx¨Ԇd~ U T2"zX ,<`E!]\$*ךM$Vã(6ь'iQEw=8hFH'8wikFg밃2Otbw,Y?ި ^g,AGU~&@#}wpqR>_۷qTJfh3"EҠrLGml[,ՙ%c HzoFm5i٪C J Z&r/Ȳ0=6m.RƖ|?e=%ÀJu7oR,բ5QGaŏګte.W@Aӛ"9 ڂ~B>a#Ybʏrоa<,~@Z^aYdN,Q6QʧC(_p}0dRꨋؐP}%>nnpT:vʼ,*6V+Q:z({X7bW.Gѽn޳M MyR|aNi$ֺ;Ҭ2٢ZVc,{0rq|D el~`a/@)1Դ0}WXg*ƓTr:~rmPvT*)Nۤ.nviCPm(7(` Ѷe}nP*RE* 5]Dgͳ~i(EkajEA)E46Gر=fЧϠӻ{:ik埳[oZ(@Ŷf+HD˺cqXLGb{WvA蹷tppBdɩ{Cˑ7A)ex1]H}*ŲǖjUUc֜*> gȝ2+xM_ R8(ڞlShdL83(2?BGQ ՚AaEvAD$|Q:(=tj3(,uƎZ ]~$\]+&lQ_?&x~ESrz*yY`B_A)fL0P]wyOM E)x~92rbx)S^(}ҍ!=hao~y(Jq]H$jD[{&Jn@fY O\(jVfG:*UQ rhSbЈRj0u/E8K}6* TBqrWSA u+ t{J&??FW\(=KMfj.b qS97Icy/~%=K&.9fz]@zm˪Pư:lyWm`W]xjQ/>KmugF^*csS<)WN3,HF/>KYpa;?Q)VAgc ׻w]*ᾫլ?oGP*Zƕ(5߳>Bw(ư*GPZf (W>ݒBûV!.ՅM} sn77-̡5P.CJ/, VO'`a߀RQoB魽ԡ<قGk~l (꣛Q| eӅGcKrZuQ,ԣ[(]&~wZ&i~!'WQJ5z{-{tF| .T7Y=wQ-*"C `cWjB3wQEkD&cF"쩗0TP]TQ834̿?RC_!4c[Q/[M,; :(5PJrU6>?Yk/.Q]N8?Bҏ^Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \Bώ \BώOB@IENDB`@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHZ@Z Heading 3$$@&a$ 5B*OJQJ^JaJphtH R@R Heading 7$@&5>*CJOJQJ\^JtH DA@D Default Paragraph FontVi@V  Table Normal :V 44 la (k@(No List DB@D Body Text$a$CJOJQJ^JRP@R Body Text 2$a$B*CJOJQJ^Jph.)@. Page NumberO" Style1V$d!%d!&d!'d!5$7$8$9DH$N!O!P!Q!CJaJPQ@2P Body Text 3$a$5CJOJQJ^JtH *W@A* YStrong5\j@Sj jS Table Grid7:V04@b4 HHeader  !4 @r4 HFooter  !HH x Balloon TextCJOJQJ^JaJ6U@6 a Hyperlink >*B*phB^@B E~h Normal (Web)dd[$\$Qn t `abe}~ !&567=XYZ^FsABPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~(T %VuNO$%(!!"b#A%B%\%]%^%_%`%9&)*?++#,,-].//F0G0H0Y0Z01112)3!567I9{9;&>X>Y>Z>[>>>>>>>??'?(?U?$BCCDDQDDDDEG'JKK L!L_L`LLLLLLLMM*M+MX>Y>Z>[>>>>>>>??'?(?U?$BCCDKK L!L_L`LLLLLLLMM*M+M!!8@0(  B S  ? OLE_LINK1RnRn,-- ---@@OO]]gglkukzkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkkklllmmmmm m!m(m)m-m2m>m?mImJmSmUm]m^mhmimtmvm~mmmmmmmmmmmmmmmmmOnRn_bde|!%&47<=WZ]^EFrs@AABO'(ST $%UVtuMO#%'!(!!!""a#b#@%B%[%`%8&9&))**>+?+++",#,,,--\.].//E0H0X0Z011111122(3)3 5!56677H9I9z9{9;;%>&>W>[>>>>>>>??&?(?T?U?#B$BCCDDPDQDDDDDDDEEGG&J'JKKL!L^L`LLLLLLLMM)M+M;Mn?nLnMnOnRnM#6:7Wfghlk!lmmmmmmmmmmmmmOnRnggmmmmmmmmmmmmOnRn^@ R VS ,hd U!:i .c  `KdnVxC8 ]L#XJ$ WH&6vn)3:xvg\R ]eI+H-d*MSpI~6 z9U:x"k#Gz#Y%Q%h'(%<(m:)v)B*a*B+M+/r,|S-HV2Mp23d 455R5Tq5G+7W8*:5:c:"=>CV>?2@nAqA=BzBCWC#D/DX#GSGAH%DI]TIBJ/J.J^L@N(OJOrObR` SjS~U/V#nV7WwWdDX Y!"Z\d\F]BK]=^f^hHabhb0hE~hgi# jSj0l<n^n`q!s/ntrtvujwjxy {j{ r|8f1>WH.w] 1@o'fr_bt4RqE 3rp?m HRp[h*u,gp r:LUL*cn$"T3Mc? m h#cAy5r>)9r^?9v!xI(h2?arN&_R3Ma C h%Ca#>4i#Q**| vnyhZ6NMUELd}^0@qcZ. :QFYu07Qw1DWps`abe}~ !&567=XYZ^A%B%\%]%^%_%`%/G0H0Y0Z0&>Z>[>>>U?CCDDK*M+MQRR]VWW,[ \ \\\\ ______iijjlmRn@ ggDxgg@{  !#'()*+,-02-3-47Qn  "$&,4BDHJNVXZ\^`bh@npUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial7&  Verdana5& zaTahoma?& Arial Black?5 z Courier New;Wingdings#1fff Y5]7Y5]7!4dWmWm2qHX?I2templateZakladaaleksandra.deluka                          Oh+'0 $ D P \ ht| templateZaklada Normal.dotaleksandra.deluka10Microsoft Office Word@G@E@v<@E@@EY5]՜.+,0 hp   Ptologija7Wm  template Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~     !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefhijklmnpqrstuv{Root Entry Fyˋ@E}Data 1Table WordDocument8tSummaryInformation(gDocumentSummaryInformation8oCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q