Naslov
Američko društvo u doba prohibicije od 1919. do 1929.
(The American society in the perod of prochibition 1919 -1929)

Autori
Palijan, Bojana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad

Fakultet
Filozofski fakultet

Mjesto
Rijeka

Datum
27.06

Godina
2008

Stranica
74

Mentor
Dukovski, Darko

Ključne riječi
Američko društvo; prohibicija
(American society; prochibition)

Sažetak
Pogledavši unatrag, desetljeće između 1920. i 1930. godine izgleda kao da je bilo zlatno doba. Međutim, u Sjedinjenim Američkim Državama događale su se stvari koje očigledno nisu bile na mjestu. Nakon gotovo stoljetnog agitiranja, 1919. godine zabranjena je proizvodnja, prodaja i prijevoz alkoholnih pića. Bila je to mjera kojom su prohibicionisti htjeli stati na kraj nemoralu, siromaštvu i urbanim porocima svake vrste. Kada je prohibicija stupila na snagu njeni branitelji su optimistično proricali da sljedeća generacija Amerikanaca neće ni znati za alkohol. Manjina nije nikada prihvatila teoriju da je trovanje alkoholom stvarno štetno i smatrala je 18. amandman neopravdanim gaženjem osobne slobode. Prohibicije su se pošteno pridržavali u manjim gradovima i seoskim područjima, gdje je ona imala podršku javnog mnijenja, ali izvan seoskih područja, svaki Amerikanac koji je želio popiti gutljaj alkoholnoga pića obično je do njega lako dolazio. Najozbiljnija prijetnja liberalnim tradicijama bilo je širenje organiziranih pokreta netrpeljivosti. Histerija koja se razbuktala za vrijeme rata izgleda da je nanijela trajnu štetu američkoj tradiciji intelektualne slobode. Wilsonov rat koji je trebao „ učiniti svijet sigurnim za demokraciju“ završio je s gorčinom i cinizmom. Američki saveznici poigrali su se s Wilsonovom idejom o samoodređenju za sve narode. Versajski je sporazum, u proturječju s ovako visokim očekivanjima, ostavio Ameriku začuđenu i frustriranu. Pojavile su se sumnje u vlastitu ulogu u stvaranju povijesti i sumnje u sebe same. Mnogi se počinju okretati protiv svojih susjeda i protiv tradicije gostoprimljivosti, idealizma i tolerancije. Nastupila je politika izolacionizma. Raslo je i nepovjerenje kod kuće, a s njim i osjećaj ugroženosti. Postalo je vrlo rasprostranjeno neprijateljstvo prema strancima i svim stranim idejama. Amerikanci su počeli strahovati za svoju rasnu i civilizacijsku supremaciju. U gradovima su živjele horde imigranata koji su se po vjeri i navikama uvelike razlikovali od Amerikanaca. Imigranti postaju prijetnja za bijelog anglosaksonskog protestanta pa imigracija postaje pitanje nacionalne sigurnosti i opstanka čiste američke rase. Eugenika, koja doživljava procvat, otvara pitanje reprodukcije „ inferiornih vrsta“ . Prvi put u američkoj povijesti ograničeno je useljavanje. Već nekoliko godina razne organizacije su zabrinuto ukazivale na pojačano doseljavanje iz zaostalih zemalja južne i istočne Europe. Zahtjeve za ograničenjem sada su postavile i radničke organizacije iz straha od konkurencije jeftine doseljeničke radne snage. Za neke azijske zemlje, uključujući Japan i Kinu, nisu bile predviđene kvote već je bio potpuno zabranjen ulazak doseljenika. Amerika je zahvaćena još jednim kolektivnim strahom. „ Crvenom panikom“ označena je uznemirenost zbog Ruske revolucije i sve prisutnije komunističke ideologije. Kao posljedica općeg straha od revolucije, stavljeni su pod sumnju radikali svih boja, uključujući mnoge koji nisu pokazivali nikakve simpatije prema komunizmu. Na trenutak je zavladala prava histerija. Američka demokracija pokazala je svoju tamnu stranu. Vladinom odlukom uz podršku sudova diljem zemlje i uz pomoć policijskih snaga uvelike su se kršile individualne slobode. Disidenti su zatvarani, a mnogi stranci prisiljeni napustiti zemlju. Najstrašniji od pokreta netrpeljivosti bio je novi Ku Klux Klan. Sa maskama na licu i u bijeloj odjeći, članovi klana napadali su katolike, Židove, crnce, nekonformiste i sve one za koje su smatrali da nisu Amerikanci. Kao i u prošlosti pokazalo se da je cijena socijalnih promjena visoka. Američko društvo našlo se rastrgano između tradicionalnih vrijednosti i novih standarda koje je krojila nova, mlada generacije. Sada više nego ikada, znanost je preuzela ulogu religije i počela nuditi odgovore na raznorazna životna pitanja. S posrnulom vjerom formirao se jedan potpuno novi moralni kodeks koji je uvelike promijenio međuljudske, a posebno međuspolne odnose. Životi žena radikalno su promijenjeni dvadesetih godina. Na stranu kratke suknje i bubi frizure, važnije od toga jest da su se žene izborile za svoja građanska prava te uopće za bolju poziciju u muškom svijetu. Obitelj doživljava transformaciju utoliko što njeni članovi imaju veće zahtjeve za samostalnošću. Što se tiče seksualnosti, i muškarci i žene eksperimentiraju s novim stavovima koji na seksualni užitak gledaju prije svega kao na preduvjet osobnog zadovoljstva, a ne kao na bračnu ili reprodukcijsku dužnost. Tome možemo zahvaliti Sigmundu Freudu i njegovu doprinosu na području psihologije. Društvo se mijenjalo brže nego ikada, a sraz između starog i novog načina života značio je sukob sve urbanijeg svjetovnog društva i ruralne tradicije. Liberalizam je ugrožen široko rasprostranjenom tendencijom da se zakonom nametne intelektualno i moralno učenje. Mnoge knjige, filmovi i kazališni komadi za koje se smatralo da su nemoralni bili su cenzurirani. Fundamentalistički propovjednici poput Billya Sundaya, profesionalnog igrača bejzbola koji je postao evangelist, pružali su izlaz svima koji su žudjeli za povratkom jednostavnije prošlosti. Možda najdramatičniji primjer te žudnje bio je fundamentalistički pohod koji je biblijsku interpretaciju suprotstavljao Darwinovoj teoriji biološke revolucije. Pojedine savezne vlade zabranile su Darwinovo učenje misleći da tako zadaju udarac znanosti i modernizmu koji su prijetnja „ staroj religiji“ .

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA