Naslov
Je li sv. Jeronim rođen u Lovreću
(Was St. Jerome born in Lovreć)

Autori
Basić, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Dalmatinska zagora – nepoznata zemlja. Galerija Klovićevi dvori, 4. rujna - 21. listopada 2007.

Urednik/ci
Belamarić, Joško ; Grčić, Marko

Izdavač
Galerija Klovićevi dvori

Grad
Zagreb

Godina
2007

Raspon stranica
359-363

ISBN
978-953-271-007-6

Ključne riječi
Sv. Jeronim, rodno mjesto, ubikacija, Lovreć
(St. Jerome, birthplace, ubication, Lovreć)

Sažetak
Sveci bijahu, kako za života tako i nakon smrti, ključni članovi ne samo kršćanske zajednice, već i društvene zajednice u njenoj ukupnosti. Štovanje ljudi koji su postali sveci - cultus - ležalo je u srcu prakse zapadnog kršćanstva od kasne antike do ranoga novog vijeka. Živi su kršćani mogli pomoću molitava svecima i njihovih relikvija tražiti zaštitu i pomoć blaženih mrtvih članova kršćanske zajednice koji su se "preselili"na nebo. U predmodernim društvima svetački kult funkcionirao je poput paladija - svetinje s kojom se u kolektivnoj svijesti identificiralo, oko koje su se okupljale žarišne niti društvenih entiteta: obitelji, roda, staleža, korporacije, grada, sve do pokrajine, regije, pa i države ili etnije. Često je kao zalog kontinuiteta kult sveca bio i jamac sloge. U Dalmaciji je presudnu ulogu imao kult sv. Jeronima, koji se od XIII.-XV. st. sve više poistovjećuje s regionalnim identitetom. Udio u slavnoj parbi oko užeg prisvajanja ovog zaštitnika imala je i Dalmatinska zagora, a procesi koji su se oko te aproprijacije razvili na više su načina paradigmatski. Uz iznimku sv. Augustina, Jeronim je gotovo jedini među crkvenim ocima koji je unutar svoga pisanog opusa zabilježio i nešto autobiografskih podataka. Ti se uglavnom nalaze rasuti po njegovoj obimnoj korespondenciji, kao i u prolozima brojnih komentara biblijskih tekstova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA