Pregled bibliografske jedinice broj: 359689
Značajke rizičnog ponašanja u korisnika centara za savjetovanje i testiranje na HIV u Osijeku i Zadru
Značajke rizičnog ponašanja u korisnika centara za savjetovanje i testiranje na HIV u Osijeku i Zadru, 2008., doktorska disertacija, Medicinski fakultet Osijek, Osijek
CROSBI ID: 359689 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Značajke rizičnog ponašanja u korisnika centara za savjetovanje i testiranje na HIV u Osijeku i Zadru
(The Characteristics of Risk Behavior in Clients of Centers for Voluntary HIV Counseling and Testing in Osijek and Zadar)
Autori
Kožul, Karlo
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Medicinski fakultet Osijek
Mjesto
Osijek
Datum
11.06
Godina
2008
Stranica
118
Mentor
Stevanović, Ranko
Ključne riječi
HIV; rizik; obrazovanje; regionalne razlike
(HIV; risk; education; regional differences)
Sažetak
AIDS je danas jedna od najpogubnijih bolesti čovječanstva, te ugrožava stabilnost cijelih regija i naroda, te donosi medicinske, socijalno-ekonomske i političke izazove bez presedana. Na području Centralne Europe, gdje ubrajamo i Hrvatsku, epidemija HIV-a u slabijem je zamahu. Godišnje se registrira manje od 10 novih slučajeva HIV-a na milijun stanovnika. U Hrvatskoj je, od 1985. do kraja 2006. godine, registrirano 608 osoba sa dijagnozom HIV infekcije, te je među njima 258 razvilo AIDS, od kojeg je 137 umrlo. Najugroženija je MSM populacija, za razliku od nekih drugih južnoeuropskih zemalja (Italija, Španjolska), gdje prvo mjesto zauzimaju intravenski narkomani. Jedna od novijih javnozdravstvenih mjera u prevenciji HIV infekcije je sustav dobrovoljnog savjetovanja i testiranja u Centrima za dobrovoljno savjetovanje i testiranje (CST) koja, ne samo HIV pozitivnim osobama omogućava pravodobno liječenje, nego se pokazala učinkovita i u prevenciji same HIV infekcije. Korisnici obično preispitaju svoje vrijednosne stavove o seksualnim i drugim rizičnim aktivnostima i reduciraju svoje rizično ponašanje. Primarni ciljevi ovog istraživanja su analiza i usporedba rizika i pojave HIV bolesti na području Osječko-baranjske i Zadarske županije, spolne i dobne distribucije, stručne spreme, radnog i bračnog statusa korisnika CST-a za HIV u Osijeku i Zadru, te njihovog rizičnog ponašanja za pojavu HIV-a. Sekundarni ciljevi su ukazati na regionalne razlike u socio-demografskim značajkama istraživane populacije i njenih rizičnih ponašanja vezanih uz HIV infekciju, te davanje doprinosa podizanju kvalitete prevencije HIV/AIDS-a u RH. Ključno je pitanje ovog istraživanja postoje li regionalne razlike u odnosu na pojavnost rizika i pojave HIV bolesti, te značajki osoba rizičnog ponašanja u različitim krajevima Hrvatske. Dosadašnji slučajevi obolijevanja od HIV-a prema načinu zaražavanja, pokazuju da bi se takve razlike mogle očekivati. Ukupno je obrađeno 528 korisnika, 281 iz CST-a Osijek prosječne starosti 34, 0 ± ; 12, 5 godina i 247 iz Zadarskog CST-a prosječne starosti 33, 1 ± ; 11, 1 godina. Istraživanje je u potpunosti financirano u sklopu "HIV-2" projekta Global fonda i Ministarstva zdravstva RH. U istraživanju su korišteni podaci dobiveni anketom koja se rabi u svakodnevnom radu CST-a, a podaci su sakupljani od ožujka 2005. do prosinca 2006. godine. Uspoređeni su podaci i rezultati između CST-a Osijek i Zadar, a distribucije varijabli prikazane grafički i tablično. Testirana je povezanost pojedinih čimbenika rizika za pojavnost HIV-a, sa stupnjem edukacije spolom, dobi i zanimanjem, između CST-a Osijek i Zadar. Razlike između ispitivanih grupa utvrdili smo χ 2  testom, a statistička značajnost određena je na razini p<0, 05. Za testiranje jakosti povezanosti i testiranje postavljene hipoteze korišten je test bivarijantne i multiple logičke regresije. Na osnovu rezultata zaključio sam da su čimbenici rizika za infekciju HIV-om, i.v. ovisnost i konzumiranje droge češće zabilježeni kod korisnika CST-a Zadar nego u CST-u Osijek. Promiskuitetno ponašanje češće je zabilježeno kod korisnika CST-a Osijek, nego u CST-u, kao i homoseksualni kontakt. Znatno je više korisnika sa homoseksualnim kontaktom iz CST-a Zadar koji su u braku, u odnosu na Osijek. Bivarijantna analiza razlika u korisnika iz Osijeka i Zadra pokazala je statistički značajnu razliku kod varijabli spol, stručna sprema, broja korisnika CST-a koji i.v. koriste drogu, promiskuitetnog ponašanja, broja homoseksualnih korisnika, načina dobivanja informacija o CST-u, bračnog i intimnog statusa, postojanja potomstva, sklonosti homoseksualnim i biseksualnim odnosima, glavnom razlogu nekorištenja kondoma, korištenju tuđe igle ili pribora kod IV ovisnika, i pojavi hepatitis C bolesti. Multipla logističko-regresijska analiza pokazuje da je u Osijeku savjetovano i testirano značajno više osoba muškog spola, Hepatitis C pozitivnih korisnika značajno je manje, a promiskuitet kao faktor rizika značajno je češći u Osijeku. Značajno više osječkih korisnika je u "stalnoj vezi". Uvtrđene razlike ukazuju na potrebu regionalnog pristupa u prevenciji HIV/AIDS-a. Iako relativno mala zemlja, Hrvatska ima puno regionalnih i lokalnih posebitosti koje treba uvažavati kod razvijanja pojedinih preventivnih programa i akivnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Projekti:
005-1080315-0303 - Odrednice jednakosti i pravičnosti u zdravlju i zdravstvenoj zaštiti u Hrvatskoj (Stevanović, Ranko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo,
Medicinski fakultet, Osijek