Naslov
Sveto trodnevlje u duhovnoj baštini bosansko- hercegovačkih Hrvata, Pasionska baština Bosne i Hercegovine
(The Holy Three Days in the Spiritual Heritage of Croats in Bosnia and Herzegovina, Passion Heritage of Bosnia and Herzegovina)

Autori
Dragić, Marko

Izvornik
Muka kao nepresušno nadahnuće kulture, Passion as an Inexhaustable Source of Inspiration for Culture, br. VI., Zagreb. (1334-8264) VI. (2010); 212-249

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Veliki četvrtak ; Veliki petak ; Velika subota ; molitva ; obredi ; post ; pomoć bolesnima i siromašnima
(Maunday Thursday ; Good Friday ; Holy Saturday ; prayer ; rites ; fast ; aid to the infirm and orphans)

Sažetak
Temeljem iznimno malobrojne relevantne literature i izvornih suvremenih terenskih snimaka autora i njegovih studenata s filozofskih fakulteta iz Mostara i Splita piše o Velikom trodnevlju: Velikom četvrtku, Velikom petku i Velikoj suboti. Sveto trodnevlje karakteriziraju: muk zavezanih crkvenih zvona, obredi, pobožnost, pokora, post, pomaganje bolesnima, nemoćnima i siromašnima, molitve, lamentacije, čuvanje Isusovoga groba. U tim danima ne zvone crkvena zvona, a ponegdje, primjerice, Lepeničko-lašvanskom kraju, zamjenjuju ih kreka i klepetala. Za vrijeme pjevanja lamentacije djeca u crkvi čine kucanju, kucaju-lupaju od pod šipkom, simbolizirajući da tuku Judu jer je izdao Isusa. Svaki od Velikih dana ima svoje posebne značajke. Veliki četvrtak karakterizira biskupovo i župnikovo pranje nogu svećenicima, ministrantima ili najsiromašnijim starcima. U znak sjećanja na večeru koju je Blažena Djevica Marija spremila svome sinu Isusu i danas se za večeru objeduje zelje. Radi toga je u narodu taj blagdan poznat i kao Zeljavi četvrtak. Značajke su Velikoga petka, pored navedenoga, i Put križa i ljubljenje križa. Na Veliku subotu sve se čisti te je taj blagdan u narodu poznat i kao Bila subota. Na taj blagdan domaćice pripravljaju hranu, boje jaja ; svećenici vrše obred blagoslova vatre, vode za krštenje i hrane. Nekoć su djeca činila ophode i za to bila darivana jajima. Nekoć je, u korizmi i Velikom trodnevlju, najznačajnija pjesma bila « Gospin plač» , a danas je vrlo rijetki znaju. Ta je pjesma u ovom radu. Antologijske su vrijednosti i druge vjerske usmene lirske pjesme – molitve koje se izgovaraju u Velikome trodnevlju. One, s vjerskim običajima i drugim pjesmama, predstavljaju duhovnu vertikalu bosansko-hercegovačkih Hrvata. U radu ih je navedeno i interpretirano jedanaest i dvanaest ih je u Prilozima. Sve su izvorno snimljene, a njih dvadeset prvi put se sada publicira.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija, Filologija, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA