Pregled bibliografske jedinice broj: 357836
Utjecaj dojenja na metabolički sindrom.
Utjecaj dojenja na metabolički sindrom. // Zbornik radova XIV. Kongres obiteljske medicine / Rumboldt, Mirjana ; Petric Dragomir (ur.).
Zagreb: Hrvatska udružba obiteljske medicine (HUOM), 2007. str. 44-49 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), stručni)
CROSBI ID: 357836 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj dojenja na metabolički sindrom.
(The Influence of Breastfeeding on Metabolic Syndrome)
Autori
Zakarija-Grković, Irena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), stručni
Izvornik
Zbornik radova XIV. Kongres obiteljske medicine
/ Rumboldt, Mirjana ; Petric Dragomir - Zagreb : Hrvatska udružba obiteljske medicine (HUOM), 2007, 44-49
ISBN
978-953-7255-02-2
Skup
Endokrinološke bolesti. Metabolički sindrom.
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 03.05.2007. - 05.05.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
dojenje; metabolički sindrom; prevencija
(breastfeeding; metabolic sindrom; prevention)
Sažetak
Rastući troškovi liječenja metaboličkog sindroma i njegovih poslijedica dovelo je do sve većeg interesa u nastanku tih pojava i kako ih spriječiti. Dojenje predstavlja jasno definirane prednosti za zdravlje djeteta, prvenstveno u spriječavanju zaraznih bolesti. Zbog toga SZO i UNICEF preporučuju da se svo djeci daje isključivo majčino mlijeko tijekom prvih šest mjeseci života sa nastavkom dojenja do druge godine života ili dulje. Raspoloživa istraživanja sugeriraju da dojenje pruža i dugoročne prednosti. Nedavne analize literature pokazuju povezanost dojenih osoba sa nižim prosječnim tlakom, nižim ukupnim kolesterolom, rjeđom pojavom pretilosti/gojaznosti i šećerne bolesti tipa 2. Nekih od predloženih bioloških mehanizama za ovu povezanost su svojstvena samokontrola unosa hrane kod dojene djece, niži unos bjelančevina, masti i ugljikohidrata kod dojene djece, viša razina leptina i niža razina grelina i inzulinu sličan čimbenik rasta (IGF-I) kod dojene djece u usporedbi sa umjetno hranjenom djecom, i viša razina dugo lančanih višezasićenih masnih kiselina (LC-PUFA). Nove( 2006) tablice rasta SZO, napravljene na velikom uzorku dojene djece kao normativni model rasta i razvoja, predstavljaju korak u borbi protiv dječje pretilosti. Ulaganjem sredstva u promociji i zaštiti dojenja ulažemo u prevenciji ovih ozbiljnih i skupih kroničnih bolesti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
