Pregled bibliografske jedinice broj: 357455
Jezično planiranje i/ili planiranje prestiža
Jezično planiranje i/ili planiranje prestiža // Primijenjena lingvistika - izazovi na početku XXI. stoljeća / Stolac, Diana ; Ivanetić, Nada ; Pritchard, Boris (ur.).
Rijeka: Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2002. str. 427-434 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 357455 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Jezično planiranje i/ili planiranje prestiža
(Language planning and/or prestige planning)
Autori
Peti-Stantić, Anita ; Langston, Keith
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Primijenjena lingvistika - izazovi na početku XXI. stoljeća
/ Stolac, Diana ; Ivanetić, Nada ; Pritchard, Boris - Rijeka : Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2002, 427-434
Skup
Godišnje savjetovanje Društva za primijenjenu lingvistiku: Primienjena lingvistika - izazovi na početku XXI. stoljeća
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 02.03.2000. - 04.03.2000
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
jezično planiranje ; planiranje prestiža
(language planning ; prestige planning)
Sažetak
U referatu se raspravlja o suodnosu jezičnih navika i jezične reforme. Taj odnos nije jednostran, nego odražava uzajamnost, jer se službena jezična politika može formirati kao odgovor na postojeće socijalne navike, ali može biti usmjerena i prema mijenjanju uvriježenih stavova o jeziku. Čak i bez izravnih pokušaja u tom smjeru, nužnost proslijeđivanja informacija vezanih uz promjene u uporabi koje se preporučuju ili zahtijevaju vodi do određenog stupnja svijesti o jezičnoj reformi koja može, do određene mjere, utjecati na javne stavove. Kako su jezično čistunstvo i napori oko čvršćega razlikovanja standardnoga hrvatskoga jezika od srpskoga bili u središtu mnogih rasprava u posljednjih deset godina (i u stručnim krugovima i u medijima), a svaki ozbiljniji napor oko uspostavljanja standarda jezične uporabe nužno se u velikom dijelu oslanja na školski sustav, u radu se izlaže dio rezultata istraživanja upotrebe leksika koje smo u 2000. godini proveli na uzorku od 400 osnovnoškolskih učitelja iz svih županije Republike Hrvatske. Obrađeni rezultati prije svega svjedoče o visokom stupnju nesigurnosti vezanom uz standardnost statusa pojedinih oblika. Premda većina ispitanika tvrdi kako u školskom sustavu treba upotrebljavati čisti hrvatski jezik, ne postavljajući pri tome pitanje o smislu te sintagme, mehanički pristup zamjeni pojedinih leksema drugima (nerijetko nametnutima iz stila visoke, ne uvijek dobro jezično obrazovane administracije) koji se očitava iz odgovora, upućuje na otklon od vlastite jezične kompetencije i priklanjanje autoritetima. Već je samo takvo razumijevanje jezičnog prestiža, kakvo se očito u zadnje vrijeme uvriježilo u nas, nespojivo sa shvaćanjem standardnoga jezika i razvedenosti njegovih izražajnih mogućnosti. Taj problem smatramo i sociolingvistički i pragmatički važnim vidom razumijevanja suvremenoga hrvatskoga standarda i načina njegova funkcioniranja.
Izvorni jezik
Hrvatski
