Naslov
Romi u popisima stanovništva iz 1921. i 1931. na području Hrvatske.
(Roma in the population censuses of 1921 and 1931 on the territory of Croatia)

Autori
Vojak, Danijel

Izvornik
Migracijske i etničke teme (1333-2546) 20 (2004), 4; 447-475

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Romi; Cigani; Hrvatska; demografska struktura; popis stanovništva
(Roma; Gypsy; Croatia; demografic structure; population census)

Sažetak
Cilj autorova istraživanja u ovome radu bio je analiza demografske strukture romskoga stanovništva na području Hrvatske, Slavonije i Međimurja u razdoblju između dva svjetska rata. Primijenio je metode statističke analize podatka kojim je prikazao dobnu, spolnu, obrazovnu i vjersku strukturu romskog stanovništva u Hrvatskoj. Romi na području Hrvatske u razdoblju između dva svjetska rata kretalo se između 6.000 i 15.000 stanovnika, pritom je veći dio Roma bio stalno naseljen, a tek njihov manji dio održavao je nomadski karakter života. Prema analiziranim podacima romsko stanovništvo bilo je najgušće naseljeno na prostoru Istočne Slavonije i Podravine, dok su područja Dalmacije, Hrvatskoga Primorja, Like i Krbave slabije naseljena tim manjinskim stanovništvom. Romsko stanovništvo je većinom živjelo na ruralnim područjima, a tek manji dio njih živio je u područjima gradova Zagreba, Karlovca i Varaždina. Autor ističe ravnomjernu raspodjelu između muškog i ženskog dijela romske populacije, a pritom je njihova dobna struktura vrlo mlada. Većina romskog stanovništvo prihvaćalo je dominantnu vjeru stanovništva na području u kojem je ono živjelo, a u skladu s time većina romskog stanovništva izjasnilo se kao pripadnici rimokatoličke, a tek manjina kao pripadnici pravoslavne vjeroispovijesti. Autor napominje kako je najveći dio Roma bio nepismen, a tek manji dio njih bio je potpuno ili djelomično pismen. U radu autor ističe kako se samo 1/3 Roma izjasnilo kao pripadnici ciganske narodnosti što upućuje na nisku razinu međusobne povezanosti i uznapredovali proces asimilacije. Autor zaključuje na temelju analize popisa stanovništva 1921. i 1931. kako se romsko stanovništvo kao mlado, nepismeno i međusobno nepovezano stanovništvo nalazilo na marginama hrvatskoga društva, a upravo njihova društvena marginalnost biti će na udaru asimilacijske politike vlasti Nezavisne Države Hrvatske.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Rad napisan izvan projekta MZOS

POVEZANOST RADA