Naslov
Siitni glodavci šumskih ekosustava kao rezervoari zoonoza
(Small rodents of forest ecosystems as reservoirs of zoonoses)

Autori
Margaletić, Josip ; Grubešić, Marijan ; Pernar, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova sa 4. međunarodnog znanstveno-stručnog skupa o naftnom gospodarstvu / Zelić, Mirko - Zagreb : Hrvatska udruga naftnih inženjera i geologa (HUNIG), 2007, 33-42

Skup
Energenti koji će omogućiti tehnološki i gospodarski razvoj u 21. stoljeću

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 02.10.2007. - 05.10.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Šumski ekosustavi; Sitni glodavci; Dinamika populacije; Zoonoze
(forest ecosystems; small rodents; population dynamics; zoonoses)

Sažetak
Sitni glodavci su rezervoari i prijenosnici većeg broja uzročnika zoonoza. Za kvalitetnije sagledavanje uloge glodavaca u šumskim ekosustavima potrebno je detaljno istražiti njihovu strukturu populacija po vrstama, brojnost vrsta, te mjere zaštite protiv istih. Brojnost populacija sitnih glodavaca je pod direktnim utjecajem abiotskih i biotskih čimbenika. U godini u kojoj je utjecaj spomenutih čimbenika povoljan pretpostavka je da će brojnost vrsta znatno porasti. Redovito praćenje brojnosti sitnih glodavaca kao rezervoara zoonoza je važno u predviđanjima pojave epidemija. Na dinamiku i brojnost populacija ovih sisavaca utječu promjene stanišnih elemenata, omjer spolova i starost jedinki, a što posredno utječe na periodičnost pojave epidemija. Ukoliko je masa gonada veća, te povećan udjel gravidnih jedinki tada nastupa porast brojnosti populacije sitnih glodavaca. Nasuprot tome pri smanjenom fertilitetu opaža se smanjenje gustoće populacije. Istraživanja leptospira i hantavirusa u zadnjih deset godina su pokazala da je veći dio Hrvatske, osim otoka i priobalja endemsko područje za ove uzročnike. Ovi uzročnici predstavljaju globalni zdravstveni problem, a neki od uzročnika mogu se koristiti u bioterorističke svrhe. Sporadične infekcije u ljudi se javljaju svake godine, a epidemije se pojavljuju ciklično u razdobljima od 5-7 godina. Podaci koji postoje uglavnom se baziraju na ograničenim sero-epidemiološkim istraživanjima u ljudi i nekih populacija sitnih glodavaca. Unutar uspostavljenog GIS modela, kojega čine različiti kartografski slojevi i atributni podaci koji su georeferencirani (GPS) moguće su razne prostorne analize: veza između brojnosti glodavaca i nekih čimbenika okoliša (uvjeti staništa, klimatska obilježja, itd.), visinska rasprostranjenost jedinki po vrstama, pridolazak vrsta prema biljnim zajednicama ili tipovima tala, prostorni raspored uzorkovanih jedinki prema starosti ili spolnoj determinaciji, prostorni raspored različitih vrsta sitnih glodavaca kao rezervoara zoonoza, itd. Uspostavljanjem GIS modela omogućeno je objedinjavanje svih prikupljenih podataka na istraživanom području na jednom mjestu i u obliku da ti podaci budu međusobno usporedivi. To omogućuje provođenje analiza kakve do sada nisu bile moguće, što unapređuje i proučavanje rizičnih čimbenika za prokuženost ljudi i životinja. Važnost ovih spoznaja ogleda se u ustanovljavanju zaraze, njenom praćenju prostiranja, te smjera napredovanja, kao i uzroka prokuženosti na temelju kojih stručnjaci propisuju odgovarajuće mjere zaštite koje je potrebno provesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA