ࡱ> q`bjbjqPqP 4::7V%,8dP,%xx"$$$$$$$$&h7)L$$% " " "$ "$ " " "l :~ "$%0% "): r) ") " "$$!^%,,, ,,, ,,,  }ELJKO POTO NJAK (ur.): RADNI ODNOSI U REPUBLICI HRVATSKOJ Pravni fakultet u Zagrebu i Organizator, 2007., 1017 str. Knjiga, uz predgovor i popis kratica, sadr~i 21 poglavlje u kojima se obrauju najva~nija pitanja radnih odnosa. Bogatoj opremi knjige doprinosi i usporedni pregled broj anih oznaka lanaka izvornog i pro iaenog teksta Zakona o radu te osobito opse~no pojmovno kazalo. Urednik knjige u predgovoru pojaanjava motive objave tako opse~ne knjige. Pratei razvoj sudske prakse u posljednjih jedanaest godina od po etka primjene Zakona o radu, urednik knjige zaklju uje da su radni odnosi u Republici Hrvatskoj uali u fazu relativno stabilnog pravnog ureenja. Radni sporovi su i dalje brojni, ali je te~iate sporenja preba eno s individualnih na kolektivne radne sporove, te radne odnose dr~avnih i javnih slu~benika. Sudska praksa, meutim, joa tra~i odgovore na novouvedene institute radnog prava, unesene posljednjih godina u Zakon o radu pod utjecajem prava Europske unije u cilju pridru~ivanja Hrvatske Europskoj uniji. Otud potreba za objavom knjige o radnim odnosima u Republici Hrvatskoj. Autori su knjigu namijenili dvjema skupinama itatelja, pravnicima i ostalim stru njacima koji se u svom radu susreu sa pitanjima vezanim uz radne odnose te studentima prava kojima bi ova knjiga trebala poslu~iti kao uvid u hrvatsko radno zakonodavstvo i praksu, budui je u stvaranju ove knjige koriaten kriti ki, komparativan i interdisciplinaran pristup. Iz naslova je knjige razvidno da je te~iate stavljeno na radne odnose u Republici Hrvatskoj. No to ne zna i da u metodoloakom smislu nije rabljen komparativan, ali isto tako i interdisciplinaran pristup. Radi potpunog, sveobuhvatnog uvida u stanje na podru ju radnih odnosa u Republici Hrvatskoj osim pravnog pozitivizma u knjizi su dana i odreena teorijska promialjanja. Sinergija teorijskog i pozitivnopravnog pristupa, osim metodoloaki, ostvarena je i odabirom autora koji su sudjelovali u kreiranju ove knjige. Naime, osim znanstvenika Pravnog fakulteta u Zagrebu doprinos u nastanku ove knjige dali su i suci Vrhovnog i Opinskog suda u Zagrebu, pravnici iz dr~avne uprave i sindikata, udruge poslodavaca, urednici asopisa koji se bavi tematikom radnopravnih odnosa te odvjetnici, ukupno sedamnaest autora. Knjigu otvara predgovor prof. dr. sc. }eljka Poto njaka, a potom u prvom poglavlju autorica dr. sc. Ivane Grgurev, viaa asistentica Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu objaanjava institut ugovora o radu. Autorica naglaaava proces transformacije individualnog radnog odnosa na na in da tradicionalni oblik ugovora o radu na neodreeno vrijeme s punim radnim vremenom sve viae ustupa mjesto ugovoru o radu na odreeno vrijeme i s nepunim radnim vremenom. Takoer, isti e da je element subordinacije, kao bitni element radnog odnosa koji je ujedno i razlikovni kriterij prema drugim pravnim odnosima koji za svoj predmet imaju inidbu ljudskog rada, do~ivio evoluciju, ato je posljedica pojave novih kompleksnih radnih odnosa (telerad, rad preko agencije za privremeno zapoaljavanje). Posljedi no, trebalo bi proairiti primjenu pojedinih odredbi Zakona o radu i na osobe sli ne radnicima (tzv. parasubordinirane osobe). Ujedno dr. sc. Ivana Grgurev u koautorstvu s dipl. iur. Kreaimirom Ro~manom, urednikom asopisa Radno pravo obrauje u 13. poglavlju sporna pitanje pri sklapanju i primjeni kolektivnih ugovora. Autori razmatraju ulogu kolektivnih ugovora o radu u reguliranju radnih odnosa zaklju ujui da je ideja samoreguliranja kolektivnim ugovorima, koji je, primjerice, prisutna u skandinavskim pravnim sustavima, joa daleko. To meutim ne umanjuje va~nost kolektivnih ugovora ato se vidi iz broja i pokrivenosti radnih odnosa tim izvorom radnog prava. Stoga, autori predla~u, da se ureenje ato veeg broja radnopravnih pitanja prepustiti socijalnim partnerima i njihovom kolektivnom pregovaranju koje predstavlja istinsko sredstvo demokratizacije radnih odnosa. Prof. dr. sc. }eljko Poto njak, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske i redoviti profesor Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu, obrauje nekoliko tema. Zabrana diskriminacije, uznemirivanja i spolnog uznemirivanja u radnim odnosima, naslov je drugog poglavlja u kojem autor, nakon prikaza stanja po pitanju antidiskriminacijskog prava u Republici Hrvatskoj, zaklju uje da bi na istom, iako ve dugi niz godina postoji pravna podloga za njegov razvoj, trebalo joa dosta poraditi. Razloga je nekoliko: viae pravnih izvora koji ureuju pitanje diskriminacije, posljedica ega je ponavljanje sli nih ili istih odredbi, neujedna enost u ureenju istih pitanja, znatan dio nejasnih odredbi koje tra~e tuma enje, fleksibilizacija radnih odnosa koje je rezultirala novelom Zakona o radu kojom je utvren itav niz novih obveza poslodavaca u pogledu antidiskriminacijske politike, ato bi moglo polu iti upravo suprotan u inak. Osim navedenog stanja u pozitivnom radnom pravu, problem se javlja i u domaoj sudskoj praksi gdje osim prakse Ustavnog suda, ne postoji razvijena sudska praksa. Prof. dr. sc. }eljko Poto njak autor je i 10. poglavlja naslovljenog Prestanak ugovora o radu u kojem razmatra Zakonom predviene moduse prestanka radnog odnosa. Osobito veliku pa~nju poklanja otkazu ugovora o radu; isti e slo~enost, formaliziranost postupka otkazivanja uz navoenje bogate domae sudske prakse. Nadalje, tema Radnih odnosa dr~avnih slu~benika takoer je predmet interesa spomenutog autora u 17. poglavlju knjige u kojem nakon razmatranja radnih odnosa dr~avnih slu~benika u RH, predla~e ili izmijeniti praksu Upravnog suda (uvesti odr~avanje javne rasprave, te odlu ivanje o pravima, obvezama i odgovornostima u punoj jurisdikciji) ili rjeaavanje sporova dr~avnih slu~benika povjeriti na rjeaavanje sudovima ope nadle~nosti. Openito, autor smatra da je donoaenjem Zakona o dr~avnim slu~benicima 2005. godine formiran slu~beni ki sustav koji predstavlja slobodnu prepreku kretanju radnika izmeu dr~avne uprave i gospodarstva, zbog svoje slo~enosti i usmjerenosti na ureenje odnosa izmeu dr~ave i relativno zatvorene skupine dr~avnih slu~benika. Nemogunost individualizacije odnosa onemoguuje privla enje u dr~avnu slu~bu osobito nadarenih i sposobnih osoba. Novost Poto njakova pristupa materiji slu~beni kih radnih odnosa ogleda se u ideji pribli~avanja individualnih slu~beni kih odnosa opem sustavu radnih odnosa. Prof. dr. sc. }eljko Poto njak u koautorstvu s prof. dr. sc. Mihajlom Dikom, redovitim profesorom Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu te mr. sc. Viktorom Gotovcem, asistentom Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu obrauje u 15. poglavlju knjige pitanje radnih sporova i to individualnih i kolektivnih te pitanje ovrhe u radnim sporovima. Kod individualnih radnih sporova autori razmatraju mogunost cjelovitog posebnog zakonskog ureivanja na ina rjeaavanja radnih sporova, od kompetencijskog do proceduralnog. Podsjeaju na mogunost eaeg koriatenja arbitra~e i mirenja kao alternativnih modusa rjeaavanja sporova, za ato je potrebno provesti prethodne radnje u vidu podizanja ope pravne kulture u tom smislu kao i rjeaavanja brojnih nedoreenosti i nejasnoa u ureenju tih instituta. U pogledu rjeaavanja kolektivnih radnih sporova autori isti u mirenje kao najkoriateniji od ureenih instituta koje socijalnim partnerima slu~e kao preventivni mehanizam u pogledu industrijskih akcija. S druge strane isti u razmjerno rijetko koriatenje instituta interesne arbitra~e zbog slabog poznavanja njenih zakonitosti od strane prakse, a time i zbog nepovjerenja u njezinu u inkovitost. Autori se osvru i na pitanje ovrhe u radnim sporovima naglaaavajui optereenost ovog instituta odreenim nepreciznostima i nedore enostima propisa, primjerice glede uloge dr~avnog odvjetniatva odnosno drugih korisnika toga postupka. Nadalje, prof. dr. sc. Vera Jel i, izvanredna profesorica Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu je, takoer, obradila nekoliko tema. U treem poglavlju o posebnoj radnopravnoj zaatiti malodobnika, ~ena i osoba smanjenih radnih sposobnosti autorica isti e da va~nost obveza radnopravne zaatite spomenutih kategorija koja je zajam ena ne samo Ustavom RH, ve i zakonskim i podzakonskim tekstovima koji reguliraju radne odnose, a koji moraju biti usklaeni s konvencijama Meunarodne organizacije rada te s Europskom socijalnom poveljom. Radno vrijeme, ista autorica u etvrtom poglavlju knjige definira kao vrijeme potrebno za obavljanje odreenog posla pojedinog radnika koji je preuzeo obvezu da ga obavi odnosno s obavljanjem kojeg se suglasio, kao i vrijeme koje radnik radi skraeno radi svoje zaatite u slu ajevima odreenim pravnom normom. Prema oblicima rada, radno vrijeme autorica dijeli na: puno radno vrijeme; rad du~i od punog radnog vremena; rad sa skraenim radnim vremenom; rad s nepunim radnim vremenom; rad s fleksibilnim radnim vremenom te svaki oblik detaljno razrauje. Klasifikacija radnog vremena mo~e se, takoer, izvraiti i s obzirom na razdoblje u kojem se rad obavlja, te ga slijedom toga dijeli na dnevni i noni rad. Vrijeme radnoaktivnog stanovniatva osim vremena provedenog na radu obuhvaa i slobodno vrijeme u kojem radnici nisu du~ni biti na dispoziciji poslodavcu. S obzirom na razloge zbog kojih se radnici oslobaaju obveze rada, prof. dr. sc. Vera Jel i navodi podjelu slobodnog vremena na: odmore, dopuste i praznike koji su za radnike zajam eni temeljem ius cogens, obi no u njihovom minimumu. Za povredu prava radnika na njihovo koriatenje poslodavac odgovara prekraajno, a za uskratu ili ograni enje istog mo~e odgovarati i kazneno. Savjetnica-urednica u asopisu Ra unovodstvo i financije mr. sc. Marija Zuber u 6. poglavlju knjige minuciozno obrauje pitanje plae, naknade plae i ostalih primanja radnika iz radnog odnosa s pravnog i ekonomskog aspekta. Nakon navoenja izvora prava kojima mogu biti odreeni visina plae, naknada plae i ostala primanja radnika, autorica razmatra sljedea pitanja: jednakost plaa, pojam bruto i neto plae, primjerene plae, najni~e plae, visinu plae za pojedine kategorije radnika s obzirom na njihovo radno vrijeme, te za vrijeme atrajka i lockouta, tajnost plae, te pitanje izmjene ugovorenog prava na plau. Nakon ato je obradila pitanje dijelova plae i na ine njihova odreivanja autorica prelazi na pitanje naknade plae i ostalih primanja iz radnog odnosa da bi svoja razmatranja zaklju ila pitanjem ostvarivanja prava na plau, naknadu plae i druge nov ane primitke iz radnog odnosa. O odgovornosti za atetu iz radnog odnosa i popravljanju atete u 7. poglavlju knjige piae dipl. iur. Ivica Crni, sudac Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Autor razmatra sljedee vrste odgovornosti iz radnog odnosa: moralnu odgovornost, odgovornost za atetu, stegovnu (disciplinsku) odgovornost, prekraajnu te kaznenu odgovornost. U okviru odgovornosti za atetu autor obrauje odgovornost radnika za atetu prema poslodavcu te odgovornost poslodavca za atetu koju pretrpi radnika na radu i u svezi rada. Obraeno je i pitanje naknade atete u slu aju sudskog raskida ugovora o radu kao i pitanje odgovornosti poslodavca za postupke njegova radnika prema treem. Autor navodi propise temeljem kojih se mo~e zahtijevati naknada atete kao i rok za ostvarivanje su2vxz F H 6\"l·}y}uqmuqieih(h{hyhxh"hhRhdbh@Ohh1)h  h h hc h hx hjhjhj hWK5hhWKCJaJhhtCJaJhhxCJaJhhWK5CJaJhhx5CJaJhht5CJaJhx'2xz!&j/9ERISZpxwy$`dh^``a$gd/:$`dh^``a$gdR `dh^`gdWK$`dh^`a$gdtdhgdWKn "L``jlz~>LV j !!!!$!&!H!J!j!t!v!!!""("6"l""##8$:$H$N$$%,%.%F%%%%%ʾζҮҪҪҾh.Q hOshOsh"`UhOsh&Ph~yh@\5h~yh5z5h}hjhI6hyh5zh@\h.] h;[R5h~yh;[R5h;[R h|5h~yh/:5h/:hx;%&&&&&&&''''.'&(((h(j((((()h+j+x+,,,---... ."...j/t/v/|////////$00011(161:1X1\1l1n1112222ȸ߸߸߸ȴȰh0ph"hohGh~yhcn5hHjhI6hcn hH3hH3h"`UhH3h.] h|5h~yh.]5h~yh@\5hy9h- h}B2<22222556*78@9J9f9999999: : :":$:D:N:P:V:X:|:;;;;; ;";2;;;;;;;;<<<<j>> ?@BBBB0C2CCChohAeh%h~yhr<hI h%h9hHhoh.]5h~yh.]5h~yhr<5 h|5h~yhh(5hZh0phh(h"1hR hcnh.]=C8D:DJDZD`D~D EEEEE*E,E.E8E:E@EBE`EdExE(F*F,F0FPFXFbFfF|FFFFF&G6GGGGGIILIRIlIIKKL"L^MMN4O6OPPPPPPPPPQ俻ӧӧhhChS55hS5h# hdhj5hdh@\hAeh?phm< h|5hoh.]5h$h.]hI hr<h7h!>hoh%AQQQSSSS\S^SxS~SSSSSTTT VVbVfVdWZZZZZZZZZZZZF[J[\__`pppp*ppPqVqqq"rҽҽұҽҩұhJh`i5h?ph`ih[UhTv%h_hP{h_h@\5hLwhI hhd h|5hhCh@\5htKh@\hhChj56hhCh.]6hhCh# 6hhC hhC6hhChS563dske zaatite i njenu zastaru. Posebna pozornost usmjerena je na pitanje popravljanja imovinske i neimovinske atete. Prenoaenje ugovora o radu na novog poslodavca tema je koja je zaintrigirala i potaknula na obradu dipl. iur. Iris Govi, sutkinju Opinskog suda u Zagrebu. Nakon definiranja pojma poduzea odnosno pogona te statusne promjene i pravnog posla kao osnove prijenosa poduzea te dijela poduzea, navoenja prava radnika te obveza novog poslodavca nakon prijenosa ugovora o radu te obraivanja pitanja pravnog polo~aja radni kog vijea i pravnih posljedica izbjegavanja ispunjenja obveza prema radnicima prenoaenjem poduzea ili njegova dijela, autorica zaklju no iznosi da se novelom Zakona o radu iz 2001. godine hrvatsko radno zakonodavstvo u pogledu instituta prenoaenja ugovora o radu na novog poslodavca pribli~ilo pravnim ste evinama Europske unije odnosno da je velikim dijelom usklaeno s odredbama Direktive Europske unije 2001/23/EZ. Zabrana utakmice radnika s poslodavcem, u 9. poglavlju knjige tema je interesa odvjetnika Marjana Ru~djaka. Autor, nakon obrade pitanja usko vezanih za zakonsku i ugovornu zabrane radnika s utakmice, navodi kako je zabrana utakmice jedan od rijetkih instituta u Zakonu o radu koji imaju zaatitni karakter za poslodavca. Pravna savjetnica USRH i GLASA RH dipl. iur. Duaanka Marinkovi Dra a u 11. poglavlju knjige piae o pravu na sindikalno organiziranje i sindikatima u Hrvatskoj. Nakon navoenja meunarodnih, europskih i hrvatskih pravnih izvora koji reguliraju pravo na sindikalno organiziranje te prikaza sindikalne organiziranosti kako u svijetu tako i u Republici Hrvatskoj, autorica zaklju no upozorava na sindikalni pluralizam i fragmentaciju sindikata kao ograni avajui imbenik u sindikalnom djelovanju. Rjeaenje vidi u razvoju stru nosti, zadr~avanju relevantnog stru nog osoblja i u ulaganju u istra~ivanja. To bi u kona nici omoguilo prijelaz sindikata s reaktivnog na proaktivni pristup, kao i njihovu mogunost predlaganja vlastite politike utemeljene na vlastitoj stru nosti i integriranom pristupu. Mr. sc. Lidija Horvati, direktorica Odjela za meunarodnu suradnju Hrvatske udruge poslodavaca, u 12. poglavlju obrauje pitanje prava poslodavaca na organiziranje i udruge poslodavaca u Hrvatskoj. U tranzicijskim zemljama srednje i isto ne Europe udruge poslodavaca nastaju nakon pada socijalizma odnosno komunizma. Tako je i Hrvatska udruga poslodavaca oformljena 1993. Autorica daje komparativan prikaz pravnih izvora na meunarodnoj, europskoj razini s radnopravnim propisima Republike Hrvatske koji reguliraju pitanje prava poslodavaca na organiziranje i stvaranje njihovih usluga. Obraeno je i pitanje odnosa udruge poslodavaca i gospodarskih komora, njihove sli nosti i razli itosti. Sudjelovanje radnika u odlu ivanju tema je koju je, u 14. poglavlju knjige, obradio mr. sc. Viktor Gotovac, asistent Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. Odreivanjem pojma sudjelovanja radnika u odlu ivanju te navoenjem izvora prava koji reguliraju ovaj institut na meunarodnoj razini te u Hrvatskoj, autor zaklju no ukazuje na nisku zastupljenost sustava i na ina sudjelovanja radnika u odlu ivanju u radnopravnom zakonodavstvu Republike Hrvatske. Stoga predla~e nekoliko rjeaenja: zakonodavno proairivanje mogunosti utemeljenja radni kih vijea i kod poslodavaca s manjim brojem zaposlenih od 20, te da se razmotri mogunost davanja ovlasti radni kom vijeu da sporazumno s poslodavcem (kod kojeg ne djeluje sindikat niti ga obvezuje kolektivni ugovor) uredi neka pitanja plaa i radnog vremena. S obzirom na usklaivanje hrvatskog radnog zakonodavstva s pravnom ste evinom Europske unije za o ekivati je da se proairi obveza obavjeaivanja i savjetovanja poslodavaca s radni kim vijeima, posebice u pogledu zaatite na radu. U pogledu predstavljanja radnika u nadzornim odborima nu~no je provesti predradnje u vidu edukacije i profesionalizacije predstavnika radnika kako bi svojim znanjem i stru noau mogli meritorno odlu ivati o pitanjima o kojima odlu uje nadzorni odbor. Autor nadalje isti e potrebu ja anja bipartizma socijalnih partnera kao osnovni preduvjet unapreivanja tripartizma. Radni sporovi u slu aju ste aja poslodavca tema su interesa, u 16. poglavlju knjige, mr. sc. Andrije Erakovia, suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Autor podrobno obrauje sljedea pitanja: Predstavlja li otvaranje ste ajnog postupka nad poslodavcem opravdan razlog za otkaz ugovora o radu?; Kako radnici kao ste ajni vjerovnici ostvaruju pravo na tra~bine iz radnog odnosa koje su nastale do dana otvaranja ste ajnog postupka, a kako one koje nastaju tijekom i nakon otvaranja ste ajnog postupka (u kojem slu aju radnici imaju ulogu vjerovnika ste ajne mase)?; U kojem se obliku, nakon otvaranja ste ajnog postupka, mo~e sklapati ugovora o radu? Obraeno je i pitanje prava radnika na suodlu ivanje te plae i ostala primanja za vrijeme ste aja. Rukovoditeljica Odjela za materijalnopravnu zaatitu u sredianjoj slu~bi Hrvatskog zavoda za zapoaljavanje dipl. iur. Ljiljana `plajt obradila je, u 18. poglavlju knjige, institut posredovanja pri zapoaljavanju. U svom radu posebnu pozornost usmjerila je na aktivnosti koje su u uskoj vezi s djelovanjem slu~be za zapoaljavanje, kao ato su: posredovanje pri zapoaljavanju, profesionalno usmjeravanje, obrazovanje u cilju poveanja zapoaljavanja radne snage, osiguranje za slu aj nezaposlenosti, aktivno djelovanje na tr~iatu rada radi poticanja prostorne i profesionalne pokretljivosti radne snage te novog zapoaljavanja i samozapoaljavanja Pitanje zapoaljavanja stranaca tema je interesa mr. sc. Ivane Vukorepe, asistentice Pravnog fakulteta Sveu iliata u Zagrebu. U svrhu zapoaljavanja stranaca, dr~ave provode politiku zapoaljavanja te provode imigracijske i emigracijske mjere. Predmet autori inog interesa, u 19. poglavlju knjige, su imigracijske mjere, pravno ureenje rada stranaca u RH, uvjeti koje stranci moraju ispuniti za rad u Hrvatskoj te iznimke od opeg pravila. Dat je prikaz ureenja ove materije u okviru prava EU s obzirom na te~nju RH za njezinim punopravnim lanstvom u EU. Zaklju no autorica predla~e nekoliko rjeaenja de lege ferenda: potrebu su~avanja i jasnijeg definiranja kruga osoba koje u Hrvatskoj mogu raditi bez radne i poslovne dozvole; korisnost izjedna avanja polo~aja svih stranaca koji spadaju u klju no osoblje trgova kih druatava tako da im se radne dozvole izdaju izvan kvote; potrebu ukidanja uvjeta za ishoenje radnih i poslovnih dozvola za dr~avljane dr~ava lanica EU i lanove njihovih obitelji kako bi se ostvarila zajam ena ravnopravnost u pristupu slobodnim radnim mjestima i neograni enom pru~anju usluga. Navedene nu~ne zakonske promjene, prema mialjenju autorice, trebaju stupiti na snagu tek danom pristupanja Hrvatske EU. Predsjednica Sindikata tekstila, obue, ko~e, gume Hrvatske dr. sc. Svjetlana `ok evi obradila je, u 20. poglavlju knjige, temu zaatite na radu. U tom je poglavlju autorica obradila razvoj prava zaatite na radu, njena temeljna na ela, terminoloaka razgrani enja, pravni okvir ureivanja sigurnih i zdravih uvjeta rada, prava, obveze i odgovornosti u provedbi zaatite na radu, socijalni dijalog i radni ku participaciju u zaatiti na radu, nadzor te odgovornosti poslodavca za atetu. U zaklju nim razmatranjima autorica upozorava na raskorak izmeu Zakona o radu, Zakona o zaatiti na radu i provedbenih propisa o zaatiti na radu, kao i izostanak institucionalne potpore primjeni novog prava zaatite na radu i airenja uloga aktera industrijskih odnosa u tim procesima. Stoga autorica predla~e ulaganje u kvalitetnu prevenciju od profesionalnih rizika i njihovih atetnih posljedica. Nadalje, postoji potreba pru~anja stru ne pomoi akterima industrijskih odnosa od strane Zavoda za zaatitu na radu ili druge institucije koja bi imala isti ili airi djelokrug. Autorica isti e potrebu objavljivanje prakse Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u svezi s potra~ivanjem naknade atete od poslodavaca koji ne provode zaatitu na radu. Va~nim smatra obavjeatavanje socijalnih partnera o djelovanju tripartitnog tijela za zaatitu na radu. Navodi da bi zaatiti na radu trebalo dati rodnu dimenziju kako bi se omoguilo spoznaja o utjecaju uvjeta rada na sigurnost i zdravlje ~ena na radu. Nu~nim smatra utemeljenja baze podataka sa sektorskim pokazateljima o kvaliteti radnog ~ivota kako bi svaki poslodavac mogao usporediti svoja dostignua s dosezima sektora u kojem posluje. Ilija Tadi, dipl. iur., pomonik glavnog inspektora Dr~avnog inspektorata razmatra, u posljednjem 21. poglavlju knjige, institut inspekcije rada i u svezi s tim navodi meunarodne i domae izvora njegove regulacije, analizira njenu stvarnu nadle~nost, ustrojstvo, ovlasti, te izvjeaa o njenom radu. Nadalje, obrauje i obveze inspektora rada te suradnju inspekcije rada s drugim subjektima. Autor daje svoje vienje budueg rada inspekcije rada u pogledu kojeg upozorava na stres i nove uzro nike stresa kao ato su nasilje, uznemirivanje, seksualno uznemirivanje na radnom mjestu koji izravno utje u na mentalno zdravlje i sigurnost na radu te ostvarenje prava radnika. Navedeno je posljedica brzih promjena u proizvodnim i uslu~nim djelatnostima, posebice pojava novih tehnologija, novih znanstvenih podru ja, novih atetnih tvari, novih metodologija upravljanja, pru~anja prekograni nih usluga ato, izmeu ostalog, utje e i na sveprisutnu pojavu nelegalnog zapoaljavanja. Stoga autor predla~e provoenje dodatnih aktivnosti na uravnote~enju preventivne i savjetodavne uloge inspektora rada s obzirom na njegovu represivnu ulogu, dosljednije ureenje uloge inspektora rada, stvaranje jedinstvenog sustava inspektorata rada u kojem e postojati organizacijske pretpostavke za timski rad i multidisciplinaran pristup u radu. *** Sedamnaest autora, pravnih teoreti ara i stru njaka, ostvarili su sinergiju znanosti i prakse tuma ei i kritizirajui postojee propise s podru ja radnog prava. Uvodno je istaknuto da je knjiga namijenjena kako stru noj praksi tako i studentima prava. Zato, osim pozitivnog prava i domae sudske prakse, sadr~i i teoretska promialjanja instituta radnog prava, kao i usporedbu s relevantnim stranim pravnim sustavima (prvenstveno s propisima i praksom germanskog pravnog kruga). Autori se pozivaju i na konvencije Meunarodne organizacije rada te na pravnu ste evinu Europske unije. Za o ekivati je da e knjiga zbog airine kojom su analizirana najva~nija pitanja radnih odnosa kao i zbog svog pristupa (usporednopravni, interdisciplinarni pristup uz spregu teorije i prakse) postii svoj cilj: pomoi prakti arima u primjeni propisa radnog prava, a studentima prava osigurati teoretsku podlogu za razumijevanje radnog prava. Mr. sc. Andrijana Bili     PAGE  PAGE 1 "rzr|r0sBspsrsFtHtuuuuuuww.wBwvwxwww,xLxPxZx\xyyyy>zzzzzz<{p~r~~~8:@Bh>@āȁЄнh'%h!ph?GhDO h|5h`shtK5huh5hghtKhhwr huhuhuhtK5huh`i5h`ihI hhHh?ph]hTv%hVk+9y:0<>nrtxz~$`dh^``a$gdt$`dh^``a$gd"$`dh^``a$gd"$`dh^``a$gd/:$`dh^``a$gdЄ :<LNTVz <Bf،0L^`lrЏJLNTVґ"$ $.24V۸𴰴ĴĴĴĴĴĴĴĴhn<h^c"hWh!p5hD*h~hW hKhKhKh[ h|5hV1h!p5hDOhgh!phI h'%h`sEV`bҗԗ֗(| vΝН HRV̟֟6RTXz|jl~rv8*,ƾhQwhJ( h:h: h:h9 h96 h:6h9h96h9hm<h!p5h9h!p5hI hGh~hD*h!ph( h|5h(h(5=,.0ܥ$&(24PXz ,.JLlnȧʧ24XZtv|Ʃȩ*,t 0p̭Эҭ$ŽŽŹ굱͵hK#vh\hkwthrhFhth|W9hkh:h!hQwhhi h|5h:h$`:5h$`:h!p h:h( h:h!pB$(*vڮܮ>48"4²>@BܳFH\24jlιйֹڹܹĻvxzBx^ ˿hph'/hi h" h"5h!qh&h_Fhgh!qh$`:5hI h$`:h!hrh\J|:<lnptvz|Ѽh`#0JmHnHuhE hE0JjhE0JUhCjhCUhWKht5ht h"5hihe8~$`dh^``a$gdth]hgdx &`#$gd 21h:pPE. A!"#P$n% @@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List4 @4 xFooter  p#.)@. x Page NumberHH I6 Balloon TextCJOJQJ^JaJB'!B I6Comment ReferenceCJaJ<2< I6 Comment TextCJaJ@j12@ I6Comment Subject5\]V<=wx y % )u,/046R<A?AFKM{RRTVV7V9V:V@IKkl56ac gh/lmN()34@AHIV W !!!!!"""""""P#`#n#v#I$K$P$Q$T$U$d$e$$$%%%%%%%%C&s&&&&&''1'3''' ) )C)k)o)p){)})))T*U*++++,,--:-L-----$.%.......b/p////// 0&0;0z000000B1t11122G2H2222213E3H3]3334!44464|4~444Y5[5h6i6667777&7'7*7+7=7?7p7q788858887989:9;9N9:2:U:k::::::::;;;;O<R<<<<<<<<<<<====w=y=}=~=>>F>G>>>>>>>>>@?A???????????@@AAAAB B>B?B]B_BBBBB$C>CwCxCCCCC*D,D=D>DDDDD/EFEGE\EFFiFjFrFsFFFFFFFFFFFGGGG(G*GNGOGrGsG{G|GGGGGGGGGHEHOHeHzH{H|H}HHHIIJIIIIIJ)JJJJCKeKxKKKKLL'LLLLLIMQMVMWMMMM NNUU6V7V7V9V9V:V:V~AhCPE_F?GKtKWK@O.Q3tQ;[RkhR"`U.]'dAeue?fjw'ncnoo!p0p?pkwtuK#vQwqzP{|TN|V1o I6h(1)C!>GOsI kKZ4~~DOiwrtctZP- `sdbJ$"1\&'/g@\"Y#% n<y{m<WRG7[T5zy9!q(dC|9%Lw~yHa+ge8%x]:mW[_9HjjEF0@ "$)*,]Vpppp"p$p&p.p0p2p<pDpFpLpPpZp\ppUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial5& zaTahoma"1E&E& YI, YI,! Px4d V V2HX ?|2Mrdmuzic AndrijanaOh+'0  4 @ L Xdlt|Mrdmuzic Normal.dot Andrijana2Microsoft Office Word@F#@@6~@6~ YI՜.+,0 hp  femili, V Mr Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijkmnopqrsuvwxyz{|}~Root Entry F~Data l1Tablet)WordDocument4SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q