Naslov
Citološka punkcija štitnjače i citološka analiza
(Fine-needle aspiration biopsy with cytology)

Autori
Knežević-Obad, Anka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni

Skup
NUKLEARNA MEDICINA U BOLESTIMA ŠTITNJAČE

Mjesto i datum
Omiš, Hrvatska, 25.05.2007. - 27.05.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
CITOLOŠKA PUNKCIJA ŠTITNJAČE
(FINE-NEEDLE ASPIRATION BIOPSY)

Sažetak
U algoritmu pretraga štitnjače citologija danas ima neupitno mjesto. Indikaciju za citološku punkciju postavlja kliničar na temelju palpatornog nalaza odnosno UZV nalaza, a punktiraju se: svi palpabilni čvorovi štitnjače neovisno o njihovoj veličini i svi solitarni, dominantni ili UZV suspektni čvorovi štitnjače bez obzira na veličinu. Važno je naglasiti neke tehničke aspekte citološke punkcije štitnjače kako bi materijal dobiven punkcijom bio što kvalitetniji. Citološku punkciju pod kontrolom UZV izvodi citolog ili kliničar koji je ovladao tehnikom citološke punkcije štitnjače pod kontrolom UZV. Uputnica za citološku analizu materijala dobivenog punkcijom mora sadržavati : 1. UZV opis punktirane promjene (veličina, lokalizacija, oblik, ehografska struktura) 2. podatke o terapiji koju bolesnik uzima 3. ostale relevantne kliničke podatke (zračenje vrata...) Prije planirane citološke punkcije štitnjače potrebno je prekinuti uzimanje lijekova koji utječu na koagulaciju nekoliko dana prije punkcije. Punkciju se izvodi iglom promjera 25 G (23 G kod većih cističnih promjena) pod kontrolom UZV, a dužina igle ovisi o dubini punktirane promjene. Lokalna anestezija nije potrebna. Preporuča se aspiracija 2-3 mjesta unutar jednog čvora, ovisno o njegovoj veličini. Kvalitetu materijala za citološku analizu određuje celularnost uzorka, a odnosi se na prisutnost epitelnih elemenata u razmazu. Celularnost se određuje semikvantitativno i može biti : slaba, osrednja i jaka, a na nju uvelike utječe sama priroda punktirane promjene. Za adekvatnost uzorka kod benignih promjena štitnjače uz ostale elemente (koloid, fagociti, histiociti, upalni stanični elementi) potrebna je prisutnost nakupina dobro očuvanih folikularnih stanica. Nalazom malignih ili suspektnih stanica bez obzira na njihov broj uzorak se smatra adekvatnim. Osnovna metoda bojenja za citološku analizu punktata štitnjače je MGG metoda. Odluku o daljnjoj obradi materijala (imunocitokemija, PCR...) donosi citolog na temelju prethodno analiziranog materijala obojenog MGG-om. Nakon citološke analize arhivira se najmanje jedan uzorak na temelju kojeg je postavljena citološka dijagnoza. Neadekvatni uzorci se ne arhiviraju. Osnovni principi interpretacije citološkog preparata su sljedeći : 1. citološke preparate analizira isključivo specijalist kliničke citologije 2. kombinirana evaluacija celularnosti razmaza sa kvalitativnom analizom morfoloških karakteristika svih elemenata prisutnih u razmazu, relevantnih za konačno citološko mišljenje odnosno dijagnozu 3. citološka dijagnoza je kliničko-citološka dijagnoza te je korelacija s kliničkim podacima neophodna za uspješnu interpretaciju. Dodatne pretrage koje osiguravaju adekvatnu interpretaciju citološkog punktata štitnjače možemo podijeliti u obavezne i pretrage koje se izvode u specifičnim situacijama. Obavezne pretrage su UZV vrata te TSH u serumu, a dodatne pretrage ovisno o kliničkoj situaciji podrazumjevaju određivanje antitijela štitnjače, scintigrafiju štitnjače, tireoglobulin, kalcitonoin i PTH. Citološka analiza punktata promjena u štitnjači rezultira s nekoliko mogućih dijagnostičkih kategorija. To su: neadekvatni materijal, benigna poromjena, promjena neodređenog značaja ili suspektno na malignitet, maligni tumori i ostalo (pseudocistična promjena, koloidna cista ...). Indikaciju za ponavljanje citološke punkcije postavlja citolog dok indikaciju za kontrolnu punkciju postavlja citolog i/ili kliničar. Punkcija se ponavlja kod dobivenog neadekvatnog i/ili nedostatnog materijala za analizu i promjena neodređenog značaja/suspektnih na malignitet, radi uzimanja uzorka za dodatne analize (tumorski biljezi – imunocitokemijski ili PCR). Kontrolna punkcija benignih promjena te kontrolna punkcija malignih promjena nije potrebna bez kliničke indikacije. Kontrolna punkcija ostalih promjena preporuča se nakon 3-6 mjeseci. Kako bi se osigurala kvaliteta izvođenja citološke punkcije štitnajče poželjno je da je izvodi citolog koji interpretira nalaz ili drugi adekvatno osposobljen liječnik koji rade punkciju kod najmanje 100 pacijenata godišnje. Nalaz može interpretirati isključivo citolog, koji bi trebao analizirati najmanje 100 punktata štitnjače godišnje. Kontrola kvalitete izvodi se korelacijom s patohistološkim nalazima uz analizu spornih slučajeva, a kontrola bi se trebala provoditi najmanje jednom godišnje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA