Naslov
Postaje li proučavanje europskih javnih politika 'normalna znanost'?
(Are the Studies of European Public Policies Becoming "Normal Science"?)

Autori
Petak, Zdravko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, ostalo

Skup
Hrvatski politološki razgovori

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
proučavanje javnih politika; europske javne politike; 'normalna znanost'
(studies of public policies; european public policies; 'normal science')

Sažetak
U članku se razmatraju dva temeljna pitanja: prvo, utjecaj pojedinih razina vlasti i skupina aktera na javne politike EU, drugo, kakvi su efekti europeizacije – ukazuju li ishodi europskih politika na dominantno nacionalne ili sektorske razlike u njihovoj primjeni? Odgovori na spomenuta dva pitanja vode nas ka odgovoru na pitanje koje je nedavno postavio američki politolog Mark Pollack: postaje li proučavanje europskih javnih politika „ sve više obećavajuća arena za prakticiranje 'normalne znanosti'“ (H. Wallace, W. Wallace, M.A. Pollack, 2006: 35). Razmatranje spomenutih pitanja pokazuje, najprije, da je proučavanje odluka o politikama Unije postupno sve više uključivalo ne samo pristupe sa stanovišta međunarodnih odnosa, nego i komparativne politike. Jednako tako, pristupi koji su primjenjivani u proučavanju kreiranja politika (policy-making) sve više su, nakon početnog pozitivističkog opisa o podjeli nadležnosti, uključivali pristupe poput racionalnog izbora ili novog institucionalizma. U članku se tvrdi da je to dovelo do stvaranja pristupa javnog uupravljanja (governance aproach), koji europske javne politike proučavaju sa stanovišta političke zajednice koja s drugim razinama vlasti, nacionalnim i subnacionalnim, zajednički upravlja javnim dobrima. Najpoznatiji pristup s toga stanovišta je pristup 'višerazinskog upravljanja' (multi-level governance), razvijen u radovima skupina politologa oko Gary Marksa i Liesbet Hooghe (Marks, 1993 ; Hooghe, Marks, 2001). U članku se ocjenjuje da je riječ o pristupu u kojem se crta odluke o tome tko je suveren u obavljanju vlasti, pomiče ka pitanju – koja je razina upravljanja odgovorna za pribavljanje pojedine vrste dobara. U tom smislu riječ je o pristupu koji je vrlo sličan konceptu policentrizma, razvijenog u radovima bloomignstonske škole javnog izbora, Vinecenta i Elinor Ostrom. U posljednjem dijelu članaka razmatra se problem implementacije europskih politika, budući da se jednim od najvećim problem u europskome policy procesu ocjenjuje nepostojanje supranacionalnih implementacijskih struktura. U članku se ukazuje da ishodi provođenja europskih politika dovode prije svega do sektorskih, a ne nacionalnih razlika. Europeizacija pojedine politike, drugim riječima, više ovisi o vrsti politike, o tome je li riječ o politici zaštite okoliša ili socijalnoj politici, no o tome jesu li pojedine politike implementirale talijanske ili švedske administrativne strukture.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Politologija

POVEZANOST RADA