Naslov
Razlike u pokazateljima energetskih kapaciteta trkača dobivenih različitim protokolima opterećenja
(Influence of test protocol on parameters of aerobic and anaerobic capacity of runners)

Autori
Vučetić, Vlatko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
19.10

Godina
2007

Stranica
224

Mentor
Šentija, Davor

Ključne riječi
aerobni kapacitet; anaerobni kapacitet; trčanje; protokol testa opterećenja; anaerobni prag
(aerobic capacity; anaerobic capacity; running; test protocol; anaerobic threshold)

Sažetak
U kliničkoj i sportsko-medicinskoj dijagnostici koriste se brojne metode i protokoli za mjerenje aerobnog i anaerobnog kapaciteta i radne sposobnosti. U aktivnostima u kojima je uspjeh, manje ili više, određen aerobnim kapacitetom, najčešće se koriste maksimalni progresivni testovi opterećenja. S obzirom da ne postoji jedinstven, standardni test za direktno mjerenje aerobnog kapaciteta, usporedba rezultata iz različitih laboratorija često je ograničena ili pak nemoguća. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj protokola, tj. ukupnog trajanja testa opterećenja na pokretnom sagu na parametre za procjenu aerobnog i anaerobnog energetskog kapaciteta u trkača s dominantnim udjelom aerobnog odnosno anaerobnog metabolizma. Također, cilj je bio utvrditi razlike u parametrima za procjenu energetskih kapaciteta, trkačke ekonomičnosti i kinetike primitka kisika između trkača aerobne i anaerobne energetske skupine, te funkcionalne veze između promatranih parametara u primijenjenim testovima progresivnog opterećenja. Četrdeset i osam trkača nacionalnog ranga, podijeljeni su u dvije skupine: 'AERO' (23 trkača dominantno aerobnih disciplina, 1500 m-maraton), i 'ANAERO' (25 trkača iz disciplina s dominantnim udjelom anaerobnog energetskog metabolizma, 100-400 m). Svi ispitanici izvršili su 3 progresivna testa opterećenja do iscrpljenja na pokretnom sagu s porastom brzine lokomocije od: A) 1 km/h svake minute (KF1), B) 1 km/h svakih &frac12 ; minute (KF05), i C) 2 km/h svake 4 minute (KF4, za određivanje VO2ss, energetske potrošnje u stabilnom stanju). Breath-by-breath spiroergometrijski podaci, usrednjeni na 30 sekundi, analizirani su višestrukom analizom varijance za ponovljena mjerenja. Anaerobni energetski kapacitet ispitanika procijenjen je 1) ukupnim deficitom O2 u KF05 (ANK05) i KF1 (ANK1) uz pretpostavku linearnog odnosa brzine trčanja u zoni iznad anaerobnog praga i energetske potrebe, određene prema VO2ss u zoni ispod praga, 2) dugom kisika u prvih 5 min oporavka (1-2 min, DKBK ; 3-5 min, DKSK) te 3) maksimalnom koncentracijom laktata u krvi u oporavku (Lmax). Vremenska konstanta kinetike primitka kisika (&#964; ) u testovima KF05 i KF1 procijenjena je na temelju vremenske razlike (&#916; t) između VO2 u testu i VO2ss pri istoj brzini trčanja. Vrijeme iscrpljenja u testovima KF05, KF1 i KF4 iznosilo je u prosjeku 8.5, 14.5 i 18 min kod AERO odnosno 7, 11.5 i 13.5 min kod ANAERO. Rezultati ukazuju da se maksimalni primitak kisika (VO2max) i VO2 pri ventilacijskom anaerobnom pragu (VO2VP), ne razlikuju značajno između testova, i značajno su viši u AERO trkača (VO2max, 66.4&plusmn ; 4.5 : 58.0&plusmn ; 4.5 mL/kg/min ; VO2VP, 57.8&plusmn ; 4.4 : 50.1&plusmn ; 3.9 mL/kg/min, p<.01). Stabilnost VO2VP, ukazuje na postojanje jedinstvenog metaboličkog praga, neovisnog o primijenjenom protokolu opterećenja. No, u obje su skupine i brzina trčanja pri VO2VP (VVP, 17.6&plusmn ; 1.4 : 14.4&plusmn ; 1.6 km/h u KF05 ; 16.7&plusmn ; 1.5 : 13.3&plusmn ; 1.3 km/h u KF1 te 15.6&plusmn ; 1.4 : 12.3&plusmn ; 1.1 km/h u KF4, p<0.01), i maksimalna dostignuta brzina trčanja (Vmax, 23.5&plusmn ; 1.3 : 20.9&plusmn ; 1.7 km/h u KF05 ; 21.5&plusmn ; 1.3 : 18.6&plusmn ; 1.6 km/h u KF1 te 19.0&plusmn ; 1.0 : 15.9&plusmn ; 1.5 km/h u KF4, p<0.01), obrnuto proporcionalne s dužinom trajanja testa. Obje skupine trkača ventilacijski anaerobni prag prelaze pri oko 86&plusmn ; 4 % VO2max, neovisno o protokolu testa. Utvrđeno je da ANK u atletičara svih trkačkih disciplina ne ovisi o primijenjenom protokolu, te da je u AERO značajno niži u odnosu na ANAERO trkače, neovisno o primijenjenom testu opterećenja (ANK05, 34.6&plusmn ; 26.0 : 48.0&plusmn ; 14.1 mL/kg ; ANK1, 35.1&plusmn ; 34.1 : 51.2&plusmn ; 16.6 mL/kg, p<0.01). Značajno niže vrijednosti Lmax izmjerene su u KF4 testu u odnosu na KF1 i KF05, u obje skupine trkača, te u AERO u odnosu na ANAERO, u svim testovima opterećenja (Lmax4, 10.1&plusmn ; 3.0 : 12.5&plusmn ; 2.3 mmol/l, Lmax05, 11.8&plusmn ; 3.0 : 14.4&plusmn ; 1.4 mmol/l ; Lmax1, 12.1&plusmn ; 3.0 : 14.4&plusmn ; 2.1 mmol/l, p<0.01). AERO trkači imali su značajno viši DKBK (DKBK05, 50.0&plusmn ; 6.3 : 45.4&plusmn ; 6.0 mL/kg/min ; DKBK1, 51.3&plusmn ; 5.8 : 45.7&plusmn ; 4.8 mL/kg/min ; DKBK4, 47.0&plusmn ; 5.3 : 43.3&plusmn ; 5.9 mL/kg/min ; p<0.01), no značajno manji DKSK (DKSK05, 20.3&plusmn ; 6.1 : 24.3&plusmn ; 6.2 mL/kg/min ; DKSK1, 19.7&plusmn ; 5.1 : 22.1&plusmn ; 4.5 mL/kg/min ; DKSK4, 16.8&plusmn ; 6.2 : 19.9&plusmn ; 6.0 mL/kg/min ; p<0.01.). Vrijednosti frekvencije srca (pri anaerobnom pragu, FSVP ; maksimalna, FSmax) ne razlikuju se značajno između testova. ANAERO dostižu značajno veće vrijednosti FSVP i FSmax (189.9&plusmn ; 9.3 : 196.6&plusmn ; 6.4, 1/min), neovisno o primijenjenom testu. Maksimalna minutna ventilacija (VEmax) ne razlikuje se značajno između skupina trkača, dok je VE pri anaerobnom pragu (VEVP), značajno viša u ANAERO trkača (p<0.01). Maksimalni respiracijski kvocijent (RQmax) ne razlikuje se značajno između AERO i ANAERO, i obrnuto je proporcionalan s dužinom trajanja protokola (RQmax05, 1.24&plusmn ; 0.06 : 1.27&plusmn ; 0.09 ; RQmax1, 1.17&plusmn ; 0.04 : 1.18&plusmn ; 0.05 ; RQmax4, 1.10&plusmn ; 0.03 : 1.12&plusmn ; 0.02, p>0.05), o čemu treba voditi računa kada se koristi kao kriterij postignutog iscrpljenja u testovima opterećenja. AERO trkači značajno ekonomičnije trče ispod intenziteta anaerobnog praga (8-12 km/h), u odnosu na ANAERO, koji imaju oko 8% veću energetsku potrošnju po jedinici prevaljenog puta (0.192&plusmn ; 0.02 : 0.208&plusmn ; 0.02 mL O2/kg/m, p<0.01). Utvrđena je značajno brža kinetika VO2 u aerobnih trkača u odnosu na anaerobne, no samo za KF05 (&#916; t05, 32.5&plusmn ; 26.6 : 51.3&plusmn ; 21.0 s, p<0.01), dok za KF1 razlika ne dostiže statističku značajnost (p=0.11). Vrijednosti &#916; t značajno su više u odnosu na izravno izmjerene vrijednosti &#964; u trkača, koje se navode u literaturi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti, Etnologija i antropologija

POVEZANOST RADA