Naslov
Moguće pre-emergence i post-emergence zamjene za atrazin
(Potential pre-emergence and post-emergence substitutes for atrazine)

Autori
Galzina, Natalija ; Šćepanović, Maja ; Lodeta, Veljko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Glasilo biljne zaštite - 1 dodatak / Cvjetković, Bogdan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2008, 21-21

Skup
52.seminar biljne zaštite

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 05.02.2008. - 08.02.2008

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
atrazin; kukuruz; herbicid; zamjena
(atrazine; maize; herbicide; replacement)

Sažetak
Atrazin kao najkorišteniji herbicid iz skupine triazina, i općenito, posljednjih nekoliko godina nestao je s tržišta mnogih europskih zemalja. I dok ga ista sudbina očekuje u ostatku Europe, primjena atrazina opterećena je brojnim ograničenjima. Razlog rečenom prvenstveno je pronalazak rezidua atrazina u podzemnim i površinskim vodama u višim koncentracijama od dozvoljenih. Kao i u ostalim europskim zemljama, povlačenje atrazina s tržišta, stvorilo je nove probleme i postavilo nova pitanja kako kod industrije, proizvođača pesticida, tako i kod samih proizvođača. Od sinteze atrazina 1957. godine i početka njegove primjene na području bivše Jugoslavije od 1960. godine pa do danas proizvođači su gotovo redovito u programu zaštite kukuruza od korova uključivali jedan od brojnih pripravaka na njegovoj osnovi. Na početku primjene, atrazin je imao dozvolu za uporabu u kukuruzu u dozi 1-3 kg djelatne tvari/ha, u voćnjacima i vinogradima u dozi od 2, 5-5 kg d.t./ha, a za totalno suzbijanje korova na željezničkim prugama i industrijskim objektima čak 7, 5-10 kg d.t./ha. Sedamdesetih i osamdesetih godina, herbicidi iz skupine triazina dominiraju brojem pripravaka. Prvo ograničenje primjene atrazina i simazina donijeto je 1985. godine kada im je doza primjene reducirana na 1-1, 5 kg djelatne tvari/ha. Devedesetih godina gube dozvolu za primjenu u voćnjacima i vinogradima i za totalno suzbijanje korova, te mu ostaje namjena samo u kukuruzu i sirku. U Republici Hrvatskoj sredinom 2007. godine herbicidnim pripravcima na osnovi atrazina prestaje važiti dozvola za primjenu, a prodaja preostalih količina dozvoljena je do kraja godine. Shodno spomenutom, već za narednu vegetacijsku sezonu postavlja se pitanje koji herbicid možemo primijeniti da bi polučili atrazinu sličan stupanj učinkovitosti. Nestankom atrazina s tržišta kao jednog od jeftinijih herbicida mijenja se i ekonomska pozadina proizvodnje kukuruza. Na osnovu višegodišnjih pokusa u kukuruzu koje su proveli stručnjaci Zavoda za herbologiju i Zavoda za zaštitu bilja, prikazati ćemo moguće zamjene za atrazin unutar trenutno registriranih herbicidnih pripravaka u pre-emergence i post-emergence roku primjene. Pregledom ćemo se osvrnuti na spektar i biološki učinak zamjenskih herbicidnih rješenja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA