ࡱ> @B=>?5@0^bjbj22 4XXh B B B B4C =2LDEEEEE E F$oR&~GEE~G~G&EEeee~GEEe~Geeel(E@D I“ B[ 0=:{"c{4{F0CF"eeFFFFF&&&+de +Kako turizam razvijati na odr~iv na in u zaatienim obalnim prostorima? Primjer "Park prirode Biokovo Dr. sc. Lidija Petri, redoviti profesor Ekonomski fakultet Split Matice hrvatske 31 21 000 Split, Hrvatska Tel. +385-021/430-670 Fax: +385-021//430-701 e-mail:  HYPERLINK "mailto:lipe@efst.hr" lipe@efst.hr Sa~etak: Ovaj se lanak bavi analizom moguih prijetnji kao i koristi koje od razvoja turizma mogu imati prirodna, napose zaatiena obalna podru ja Mediterana, koja su sve viae preplavljena turistima i turisti kim aktivnostima. Postojee stanje bit e pojaanjeno na primjeru planine Biokovo, jednog od jedanaest hrvatskih parkova prirode, koji je zbog svog polo~aja u blizini Makarske rivijere, poznate obalne turisti ke destinacije, ozbiljno ugro~en stalno rastuim brojem turista i turisti kih aktivnosti. Stoga, temeljem analize problema s kojima se suo ava ovaj park prirode s obzirom na razvoj turizma, bit e date preporuke koje se odnose na implementaciju moguih politika i mjera kojima se mo~e u initi odr~ivim razvoj, ne samo parka prirode nego i turizma kao djelatnosti. Klju ne rije i: obalni prostor, zaatiena podru ja, odr~ivi razvoj turizma, Park prirode Biokovo 1. Izazovi razvoja turizma na mediteranskim obalnim podru jima Obalna podru ja predstavljaju jedinstveni geografski prostor s aspekta ekologije, ali i ljudskog razvoja. Obalne zone, posebno one na Mediteranu, karakterizira visoka koncentracija populacije i ekonomskih aktivnosti koje uzrokuju konflikte oko na ina upotrebe resursa, intenzivnog koriatenja zemljiata, urbanizacije, artificijelizacije obalne linije te ekoloake degradacije. Osim toga, evidentna je i rastua prostorna neravnote~a u razvoju, i to u terminima broja stanovnika i ekonomskih aktivnosti, izmeu dinami nih obalnih podru ja, koja su gusto naseljena i na kojima se zemljiate intenzivno koristi i troai, te esto odumiruih prostora u unutraanjosti obalnog podru ja (kao i na njegovim rubnim podru jima). Urbanizacija na Mediteranu se airi, a njeno obilje~je jest velika gustoa stanovniatva i aktivnosti koncentriranih na obalnom podru ju (Cocossis, 2002). Od brojnih aktivnosti koje su koncentrirane na mediteranskim obalnim podru jima, turizam je svakako najutjecajnija, kako u terminima stalno rastue turisti ke potra~nje, koja se, prema podacima UNWTO (2007), samo za europski dio Mediterana procjenjuje na oko 160 milijuna turisti kih dolazaka (gotovo 20 % od svjetske potra~nje), tako i u terminima turisti ke ponude koja je prati. Predvieni porast turisti ke potra~nje na mediteranskim obalnim podru jima, zahtijeva daljnju diversifikaciju turisti kih proizvoda i destinacija, s posebnim naglaskom na turisti ke proizvode okrenute prirodnim sadr~ajima, uklju ujui eko turizam, posjete nacionalnim parkovima i parkovima prirode, ruralni turizam i sl. Turisti postaju sve sofisticiraniji u svojim zahtjevima; to se ne o ituje samo u potra~nji za luksuznim smjeatajnim kapacitetima koje koriste, nego posebno u terminima o ekivanih sadr~aja i iskustva putovanja, koji uklju uju aspekte poput kulturne autenti nosti, kontakta s lokalnim zajednicama, u enje o flori, fauni, specijalnim ekosustavima i prirodi openito. Takvi trendovi stavljaju turizam u strateaku poziciju da doprinosi ili da ateti odr~ivosti prirodnih i napose zaatienih prostora i razvojnog potencijala zajednica u njihovom okru~enju. 2. Uloga zaatienih prostora u razvoju turizma Procjenjuje se da je oko 50 % ekoloaki najbogatijih i najosjetljivijih podru ja u EU locirano na obalnim podru jima (Evans, 2005). Mnogi negativni u inci turisti kog razvoja, koji proizlaze iz same koncentracije turista, te gradnje turisti kog smjeataja i/ili infrastrukture, mogu se primijetiti u tim podru jima. Ti u inci se razlikuju u ovisnosti o vrsti posjetitelja, obliku razvoja, vremenu posjeta, obliku aktivnosti te vrsti zaatienog podru ja (Petri, 2005). Prema definiciji IUCN-a, zaatieni prostor predstavlja  prostor na tlu i/ili moru posebno posveen zaatiti i odr~anju bioloake raznolikosti, te prirodnih i s prirodom povezanih kulturnih resursa, kojim se upravlja posredstvom pravnih i ostalih djelotvornih sredstava (IUCN, 1994). Ovako airoko postavljena definicija omoguava upravljanje zaatienim podru jima imajui na umu mogunost njegove raznovrsne namjene. Da bi poveao razumijevanje i promovirao svijest o namjeni zaatienih podru ja, IUCN je razvio sustav kategorizacije koji zaatiena podru ja dijeli u 6 skupina sukladno primarnom cilju upravlja kog procesa. Neki oblici rekreacije i turizma se javljaju kao cilj u svakoj od navedenih vrsta zaatienih podru ja osim u strogom rezervatu prirode. To zna i da, iako zaatita bioraznolikosti predstavlja krajnje zna ajnu funkciju mnogih zaatienih podru ja, ona nipoato nije jedina, a u mnogim zaatienim podru jima niti najzna ajnija svrha njihova postojanja. Morska zaatiena podru ja su takoer definirana IUCN-ovim kategorijalnim sustavom, ali su tek odnedavno dobila na zna enju budui se sve viae isti e potreba za zaatitom morskih ekosustava. Turizam u zaatienim podru jima stvara koristi kao i atete. Ovi efekti u meusobnoj su interakciji na razli ite na ine. Potencijalne koristina i da, iako zaatita biorazmolikosti predstvalja kriti i cilju.nih podru ja, IUCN je razvio sustav kategorizacije koji zaat od turizma u zaatienim podru jima su: porast zaposlenja za lokalno stanovniatvo, porast dohotka, stimuliranje i diversifikacija lokalne ekonomije, poticanje lokalne proizvodnje, doprinos o uvanju prirodnog i kulturnog nasljea, podraka istra~ivanju i razvoju dobrih ekoloakih navika, podraka ekoloakoj edukaciji posjetitelja i lokalnog stanovniatva itd. Negativni u inci proizlaze iz samih turisti kih posjeta, ali mnogima se mo~e kompetentno upravljati, a time ih i umanjiti. Troaak turizma u zaatienim podru jima poprima tri oblika; financijsko-ekonomski (porast troakova sigurnosti, zapoaljavanja dodatnog osoblja i gradnja objekata potrebnih turistima itd.), druatveno-kulturni (razli iti konflikti izmeu turista, ciljeva turisti kog razvoja i rezidenata) te ekoloaki troakovi (degradacija okoliaa, gubitak bioraznolikosti itd.). Uloga zaatienih prostora ima sve vee zna enje u razvoju turizma. Ova se tvrdnja mo~e potvrditi i narednim brojkama koje su predstavljene u istra~ivanju Instituta za turizam iz Zagreba (2007): Potra~nja za turizmom temeljenim na prirodi ini 7 % od ukupne svjetske turisti ke potra~nje; njena godianja stopa rasta iznosi izmeu 10% - 30%; Potra~nja za eko turizmom ini izmeu 7 % i 10 % svjetske turisti ke potra~nje s godianjim stopama rasta izmeu 2% i 4%; Potra~nja za avanturisti kim turizmom, koji je takoer temeljen na koriatenju prirodnih resursa raste po godianjim stopama od 8%. Uzevai u obzir prethodno predstavljene trendove, o ito je da posebnu pa~nju treba posvetiti upravljanju zaatienim prostorima radi unaprjeenja procesa planiranja i kontrole, kako bi se izbjegli mogui sukobi izmeu zaatite prirode i razvoja turizma. Ovo je posebno zna ajno u zaatienim podru jima mediteranske obalne zone koja ve pokazuju znakove ozbiljnog zasienja turisti kim razvojem. 3. Institucionalni okvir odr~ivog turisti kog razvoja Europske Unije Kako postii odr~ivost u procesu turisti kog razvoja na obalnim podru jima openito, a napose na njihovima zaatienim podru jima, problem je s kojim se EU suo ila ve koncem 80-tih godina 20. st. Na regionalnoj razini, odr~ivi razvoj obalnih podru ja postao je prioritet za sve zemlje potpisnice Konvencije iz Barcelone, kao i prioritetna tema Mediteranske komisije o odr~ivom razvoju (MSCD). Uklju ivanjem  morskih ekosustava u Konvenciju o pravu mora iz 1982.g., te davanjem meunarodno priznatog statusa pitanju Integralnog upravljanja obalnim podru jima iz poglavlja 17 Agende 21 1992.g., a 1995.g. i amandmanima Konvencije iz Barcelone, proaireno je podru je primjene aplikacija iz Konvencije i podr~avajuih protokola i na obalna podru ja. 2001.g., zemlje potpisnice Konvencije iz Barcelone odobrile su preporuke za pripremu investicijske studije  koja se ti e primjene regionalnih pravnih instrumenata u domeni upravljanja obalnim podru jima . Izvjeae je zavraeno 2003.g. ( HYPERLINK "http://www.europa.eu/enterprise/services/tourism/tourism-publications/documents/iqm_coastal_en.pdf" http://www.europa.eu/enterprise/services/tourism/tourism-publications/documents/iqm_coastal_en.pdf). Europska politika okoliaa doprinosi odr~ivom razvoju turizma sa sljedeim direktivama: Managing Natura 2000 Sites: Direktiva EU o konzervaciji prirodnih staniata i flore i faune uspostavlja airoku mre~u posebnih podru ja konzervacije i posebnih zaatienih podru ja na teritoriju Zajednice ( HYPERLINK "http://www.europa.eu.int/comm/environment/nature" http://www.europa.eu.int/comm/environment/nature). Water Framework Directive: ova direktiva uspostavlja jasne ciljeve s namjerom da  do 2015.g. sve europske vode moraju biti u dobrom stanju te da se voda airom Europe mora na odr~iv na in koristiti, ( HYPERLINK "http://www.europa.eu/int/comm/environment/water/waterframework/index_en" http://www.europa.eu/int/comm/environment/water/waterframework/index_en) Kvaliteta vode za kupanje; Bathing Water Directive iz 1976.g. dala je obvezujue standarde za kvalitetu vode za kupanje diljem EU (http://www.europa.euint/water/water-bathing/index_en.html) Strategic Environmental Assessment (SEA); SEA direktiva je donesena kako bi se osiguralo da se za vrijeme izrade, a prije usvajanja regionalnih i lokalnih razvojnih planova i programa izvri procjena njihova utjecaja na okoli (http://www.europa.eu.int/comm/environment/eia/home). Osim europskih direktiva i nacionalnog zakonodavstva, zemlje lanice EU su potpisnice i meunarodnih sporazuma koji imaju za cilj zaatitu prirodne raznolikosti i bogatstva te ograni avanja u inaka zemalja na klimatske promjene, tj. Konvencije o bioloakoj raznolikosti ( HYPERLINK "http://www.biodiv.org" http://www.biodiv.org) i protokola iz Kyota. Za turizam su takoer veoma zna ajni i neki od alata nastali na dobrovoljnoj osnovi. Environmental and Audit Management Scheme (EMAS); ovo je dobrovoljni sustav upravljanja za poduzea i organizacije koje ~ele na trajnoj osnovi usavraavati svoje operativne ekoloake mjere zaatite bez obzira na praksu koju im nala~e zakon. Ovom shemom podra~avaju se mjere koje su ak detaljnije od mjera definiranih na elima meunarodnog standarda ekoloakog upravljanja u poduzeima, ISO 14001. (http://www.europa.eu.int/comm/environment/emas/indey_en.html). Europske eko-marke za usluge turisti kog smjeataja (EU Flower) (http://www.eco-label.com.default.htm) Temeljna orijentacija odr~ivosti europskog turizma; ovaj lanak, tiskan u studenom 2003, naglaaava potrebu osiguravanja koegzistencije razli itih politika i mjera Zajednice koje se ti u odr~ivosti turizma i konkurentnosti turisti ke industrije ( HYPERLINK "http://www.europa.eu.int/comm/enteprise/services/tourism/index_en.html" http://www.europa.eu.int/comm/enteprise/services/tourism/index_en.html) Europska povelja za odr~ivi turizam u zaatienim podru jima pripremljena je od strane EUROPARC-a, saveza europskih nacionalnih parkova i parkova prirode. Ova povelja priznaje posebne okolnosti funkcioniranja parkova i postizanja ravnote~e izmeu potreba okoliaa, posjetitelja i zajednice domaina. (httm://www.europarc.org/European-charter.org/Documents/charter_full_text.pdf) Na nacionalnoj/lokalnoj razini, veina dr~ava ima vlastito zakonodavstvo u domeni planiranja, okoliaa i vlasni kih prava koje je relevantno za odr~ivi turisti ki razvoj. Neke imaju zakonodavstvo koje se odnosi na upravljanje obalnim podru jima, ali veina zahtjeva za odr~ivim turizmom sadr~ana je u (ne statutarnim) politikama, strategijama, planovima i dobrovoljnim sporazumima. Usmjeravanje ekoloakih procesa esto se provodi posredstvom na ela definiranih u Lokalnoj Agendi 21 ( HYPERLINK "http://www.gdrc.org/uem/la21/la21.html" http://www.gdrc.org/uem/la21/la21.html). Nadalje, postoje razli ita pravila koja se odnose na opu ekoloaku praksu i propise pri gradnji (koji se primjenjuju kako na turizam tako i na ostale sektore), dok posebne zakonske regulative koja se odnosi na  ozelenjavanje turizma, nema. Pristup je uglavnom temeljen na uvjeravanju, uz subvencioniranje obuke, savjetovanja, davanja financijske pomoi onima koji uvode ekoloaku praksu i/ili davanje posebne marketinake potpore onima koji imaju eko akreditacije (Evans, 2005). 4. Hrvatska (obalna) zaatiena podru ja i razvoj turizma Zaatita bioloake i krajobrazne raznolikosti u Republici Hrvatskoj osigurana je posredstvom Zakona o zaatiti prirode (1994, 2005). Njime je odreeno 8 kategorija zaatienih podru ja te definirana uloga i odgovornost klju nih subjekata. U okvirima ovog Zakona, a predvoena Ministarstvom zaatite okoliaa i prostornog ureenja, Hrvatska je poduzela korake da zaatiti svoje ekosustave. Pod dr~avnu zaatitu je stavljeno 8 nacionalnih parkova i 11 parkova prirode dok su ostala, manja ili manje zna ajna staniata bioraznolikosti stavljena pod zaatitu ~upanija i upravljanje ~upanijskih javnih institucija. Za potrebe upravljanja svakim od nacionalnih parkova i parkova prirode osniva se javna ustanova. Zna ajno je naglasiti da je 7 od ukupno 8 nacionalnih parkova te 6 od ukupno 11 parkova prirode locirano na jadranskim obalnim podru jima. ak atoviae, 3 nacionalna parka i 2 parka prirode su morski ekosustavi. Ako ovo stavimo u kontekst injenice da se preko 90% turisti kog prometa u Hrvatskoj odvija na obalnom podru ju (88,95% u terminima dolazaka i 95,76% u terminima noenja), postaje jasno koliku opasnost predstavlja ovako sna~na turisti ka industrija za ova osjetljiva podru ja. Broj posjetitelja u zaatienim podru jima Republike Hrvatske raste po godianjoj stopi od 13% u usporedbi s opim rastom posjetitelja u zemlji od 7% (Institut za turizam, 2007). Tablica br. 1 ukratko oslikava stalno rastui trend broja posjetitelja u osnovnim kategorijama zaatienih podru ja u Hrvatskoj, tj. nacionalnim parkovima i parkovima prirode. Tablica 1 Iako potra~nja za zaatienim prostorima stalno raste, turisti ka potroanja je joa uvijek relativno niska, prije svega zbog nedostatka odgovarajue ponude. Zbog toga ova podru ja konstantno oskudijevaju financijskim sredstvima, ato onemoguuje implementaciju sustava integralnog upravljanja. Ilustracije radi, prosje na dnevna potroanja u jednom od najposjeenijih nacionalnih parkova, tj. Plitvi kim jezerima iznosi svega 17 Eura dnevno, u Nacionalnom parku Krka 26 Eura, a na Brijunima 24 Eura dnevno po posjetitelju. `to se ti e parkova prirode, dnevna potroanja po posjetitelju joa je skromnija. Tako npr. u Kopa kom ritu turisti troae u prosjeku dnevno 8 Eura, a u Biokovu samo 6 Eura po osobi (Institut za turizam, 2007). S ciljem detaljnijeg uvida u probleme s kojima se suo avaju zaatiena podru ja locirana u prezasienim turisti kim destinacijama, u nastavku se prezentira primjer Parka prirode Biokovo. 5. Prijetnje i mogunosti razvoja turizma u Parku prirode Biokovo 5.1. Opa obilje~ja Planinski predjeli nude iznimnu mogunost organizacije turizma temeljenog na prirodi. Paradoksalna je injenica da se planine smatraju metaforama snage i stabilnosti iako zapravo, cjelokupnom svojom visinom predstavljaju krhke sustave. Planinski ekosustavi pokazuju slabu toleranciju prema svim aktivnostima koje troae resurse (Singh, 1992). Iz toga proizlazi da planine naprosto nisu stvorene kako bi podnosile prevelik broj ljudi budui su po svojoj ekoloakoj naravi veoma delikatne. Brojne studije otkrivaju da ak i prividno pasivno promatranje planinskih pejsa~a mo~e imati pora~avajue posljedice ukoliko rezultira ru~nim oateenjima na vegetaciji i tlu u slikovitom podru ju (Edington i Edington, 1986). Aktivna fizi ka rekreacija sama po sebi nosi izra~enu mogunost oateenja bioloakih sustava, ato naglaaava nu~nost ekoloakog planiranja i upravljanja, na na in da ciljevi razvojne politike budu u suglasju s ciljevima rekreacije i zaatite prirodnih resursa u podru ju. Javna ustanova "Park prirode Biokovo" osnovana je joa 1981.g. Pokriva povrainu od 19,550 ha i sastoji se od cijelog planinskog lanca ukupne duljine 25 km. Njegov najviai vrh, sv. Jure visok je oko 1767 m. Planina se prote~e svega 2-3 km od obalne linije. Vrh planine je valoviti plato s brojnim vrta ama. Cijela planina je graena od karbonskih stijena, uglavnom vapnenca. Reljef su formirale vodene bujice, proizvevai mnoge peine, rupe, vrta e i druge tipi ne krake reljefne oblike, bogate endemskim primjercima faune. Bukva i dalmatinski bor predstavljaju najraairenije biljne vrste. Uska zona izmeu planine i mora sadr~i kultivirano zemljiate (maslinici, vinogradi, alepski bor). Uz planinu Velebit, Biokovo predstavlja najzna ajniji centar endemizma u Hrvatskoj i posebno je bogat u pogledu biljnih vrsta (preko 1,600 taksa/biljnih vrsta). Biokovo sadr~i i kompletan niz mediteranskih vrsta, od planinskih do obalnih, i to na vrlo uskom prostoru. Va~no je napomenuti i zna ajna paleontoloaka i arheoloka nalazita u Parku. 5.2. Management Javne ustanove "Park prirode Biokovo" Trenutno, u Javnoj ustanovi "Park prirode Biokovo" zaposleno je svega 8 osoba. Uz ravnatelja Javne ustanove, tri osobe su zaposlene na poslovima nadgledanja, 1 osoba radi na administrativnim poslovima, a svega tri osobe se bave znanstvenim i stru nim pitanjima. Ustanova o igledno ne raspola~e s dovoljno zaposlenih kao niti s dovoljno sredstava. Njeno poslovanje uglavnom se financira iz sredstava dr~avnog prora una, a svega 20% sredstava dolazi od naplate ulaznica. Prosje ni godianji prihod u razdoblju 2001-2005 procjenjuje se na cca. 250,000 Eura. Kad je rije  o rashodima, gotovo 40% se raspodjeljuje na plae osoblja, oko 48% ide na podmirenje operativnih troakova poslovanja, a manje od 13% ide na kapitalne investicije u infrastrukturu i sadr~aje (Interni podaci Javne ustanove). Ne postoji niti dostatna znanstvena podloga temeljem koje bi se mogle donositi upravlja ke odluke, ato otvara prostor utjecaju brojnih lobisti kih skupina. No, na~alost ovo je problem koji se odnosi na sva zaatiena podru ja u Hrvatskoj. 5.3. Turisti ke i ostale srodne aktivnosti unutar Parka Planina spaja obalne krake ekosustave s onima u unutraanjosti. Zemljiate se tradicionalno koristilo za poljoprivredu i lov dok je danas upravo turizam djelatnost.4@LN  V X Z r t x z ӾӾ詐t]H2+hh}&5CJOJQJ^JaJmHsH(hhsWCJOJQJ^JaJmHsH,hh}&0JCJOJQJ^JaJmHsH7jhh}&CJOJQJU^JaJmHsH1jhh}&CJOJQJU^JaJmHsH(hh}&CJOJQJ^JaJmHsH(hZx~5CJOJQJ\^JaJmHsH(hH5CJOJQJ\^JaJmHsH.hh}&5CJOJQJ\^JaJmHsH" T z  v x z dfhjln $dha$gd`_dhgd' $dha$gd' $dha$gd' $dha$gdZx~^ b n   ^ n &dftlٲٲĜىsaa"h8p~CJOJQJ^JaJmHsH+hh}&5CJOJQJ^JaJmHsH%h8p~5CJOJQJ^JaJmHsH+hhD5CJOJQJ^JaJmHsH"h`_CJOJQJ^JaJmHsH(hhDCJOJQJ^JaJmHsH(hh}&CJOJQJ^JaJmHsH"hHCJOJQJ^JaJmHsH&n""""&&//N8P89:;<<@ @ @$ & Fdha$gd' $dha$gd! $dha$gd= $dha$gd' $dha$gdQDdhgd'8JLh|"6N`bdr028\lxXZIJssaIJIJIJ"hQDCJOJQJ^JaJmHsH(hh8p~CJOJQJ^JaJmHsH(hh`_CJOJQJ^JaJmHsH(h`_h`_CJOJQJ^JaJmHsH"h`_CJOJQJ^JaJmHsH(hh0CJOJQJ^JaJmHsH"h8p~CJOJQJ^JaJmHsH(hhDCJOJQJ^JaJmHsH&,zPn\ !D!J!!"""""$$\''(묙q\(hhM CJOJQJ^JaJmHsH"h`_CJOJQJ^JaJmHsH+hhiMA5CJOJQJ^JaJmHsH%h=5CJOJQJ^JaJmHsH(hhiMACJOJQJ^JaJmHsH(hhU:CJOJQJ^JaJmHsH(hh}&CJOJQJ^JaJmHsH(hh0CJOJQJ^JaJmHsH!(((2)r))))))))*N*P*+,,..01\6x666L8N8>R>>> @@@@Aٲٲٲs^(hh}&CJOJQJ^JaJmHsH+hhM 5CJOJQJ^JaJmHsH%h=5CJOJQJ^JaJmHsH+hhiMA<CJOJQJ^JaJmHsH(hhM CJOJQJ^JaJmHsH"h`_CJOJQJ^JaJmHsH(hhiMACJOJQJ^JaJmHsH"h=CJOJQJ^JaJmHsH$ @@@$BJJJLL8M:MNPP{$ ,dh^a$gd'$ & F h,hdh^ha$gd$ ,Pdh^Pa$gd'$ & F hhdh^ha$gd' ,dhgd'$ ,dha$gdQDdhgd' $dha$gd' AA.E0E>EFFF G:GGGLHNHPH0I2I4IٵٝiJ=jh=hM 6CJOJQJU]^JaJmHsH.h=hM 6CJOJQJ]^JaJmHsH7jh=hM 6CJOJQJU]^JaJmHsH.h=h=6CJOJQJ]^JaJmHsH"h!CJOJQJ^JaJmHsH"hQDCJOJQJ^JaJmHsH(hhM CJOJQJ^JaJmHsH"h=CJOJQJ^JaJmHsH4IIIIIIJJ8JvJxJzJLLNLएzeSeSe;.hhM 6CJOJQJ]^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hhM CJOJQJ^JaJmHsH(h=hM CJOJQJ^JaJmHsH(hhM CJOJQJ^JaJmHsH7jh=hM 6CJOJQJU]^JaJmHsH>h=h=0J6>*B*CJOJQJ]^JaJmHphsH>h=hM 0J6>*B*CJOJQJ]^JaJmHphsH NLPLLLL0M2M8MN NNNNzO|O~OPPPˬwbPb1=jhhM 6CJOJQJU]^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hhM CJOJQJ^JaJmHsH(hhM CJOJQJ^JaJmHsH>hhM 0J6>*B*CJOJQJ]^JaJmHphsH=jhhM 6CJOJQJU]^JaJmHsH.hhM 6CJOJQJ]^JaJmHsH7jhhM 6CJOJQJU]^JaJmHsHPPQQQ R RRRUUUUUUVV"VJVNVPVVܾ릊kK99"h!CJOJQJ^JaJmHsH>hhM 0J6>*B*CJOJQJ]^JaJmHphsH=jlhhM 6CJOJQJU]^JaJmHsH7jhhM 6CJOJQJU]^JaJmHsH.hhM 6CJOJQJ]^JaJmHsHhOJQJ^JaJ"hhM 6OJQJ]^JaJhhM OJQJ^JaJ(hhM CJOJQJ^JaJmHsHPQQRPVVZZZf[h[t ,dhgd' & F h,hdh^hgd!$ ,dha$gd'  ,h^hgd & F h,h^hgdQD$ ,dha$gd!  & F ,gd$ ,tdh^ta$gd'  & F ,gd' VVVWXLYTYYZZZZZZZZZ[f[h[V]X]ʻvdvdvL7v(hh'CJOJQJ^JaJmHsH.hhRPC6CJOJQJ]^JaJmHsH"h!CJOJQJ^JaJmHsH(hhRPCCJOJQJ^JaJmHsH"hhRPC6OJQJ]^JaJ"hh6OJQJ]^JaJhOJQJ^JaJhhRPCOJQJ^JaJhhM OJQJ^JaJ(hhM CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsHh[X]^^aa"f$fiii\j^jolv $dha$gd}. $dha$gd! $dha$gd $dha$gd'$ & F h,hdh^ha$gd$ ,dha$gd'$ ,hdh^ha$gd$ & F h,hdh^ha$gd'X]Z]\]^^^^^^^^&`B```̍xcN9Nc(hhCJOJQJ^JaJmHsH(hh&(CJOJQJ^JaJmHsH(hh'CJOJQJ^JaJmHsH(h6CJOJQJ]^JaJmHsH>hhRPC0J6>*B*CJOJQJ]^JaJmHphsH=j;hhRPC6CJOJQJU]^JaJmHsH7jhhRPC6CJOJQJU]^JaJmHsH.hhRPC6CJOJQJ]^JaJmHsH``````aaaab(bRbbeHe^ejU@UUU(hhCJOJQJ^JaJmHsH(hhGFNCJOJQJ^JaJmHsH(hh}&CJOJQJ^JaJmHsH.hh}&6CJOJQJ]^JaJmHsH.hh&(6CJOJQJ]^JaJmHsH(h6CJOJQJ]^JaJmHsH(hh&(CJOJQJ^JaJmHsH(hh'CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH^e`ebeeeeff f"f$f(f2fVffff̍xcQ?*?*?(hhStCJOJQJ^JaJmHsH"h!CJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hhGFNCJOJQJ^JaJmHsH(hh}&CJOJQJ^JaJmHsH>hhGFN0J6>*B*CJOJQJ]^JaJmHphsH=jhhGFN6CJOJQJU]^JaJmHsH7jhhGFN6CJOJQJU]^JaJmHsH.hhGFN6CJOJQJ]^JaJmHsHfh0hhhhhhh8iHiiiii\j^jJkNkRkTk2lJl6mmmnn@oLoo뱛qqq\q(hh!CJOJQJ^JaJmHsH(hhZCJOJQJ^JaJmHsH(hh}&CJOJQJ^JaJmHsH+hhSt5CJOJQJ^JaJmHsH%h5CJOJQJ^JaJmHsH(hhGFNCJOJQJ^JaJmHsH"hCJOJQJ^JaJmHsH(hhStCJOJQJ^JaJmHsHooLt~t uuu&u:uHufuuuuu,v:v@vRvjvlvvvvvvvZwv`M`%hQDCJOJQJ]^JaJmHsH+hh,CJOJQJ]^JaJmHsH+hh}.CJOJQJ]^JaJmHsH%h,CJOJQJ]^JaJmHsH%h}.CJOJQJ]^JaJmHsH(hh}&CJOJQJ^JaJmHsH"h!CJOJQJ^JaJmHsH(hhZCJOJQJ^JaJmHsH"h}.CJOJQJ^JaJmHsHlvnvpvvvv>|@|}}}D~F~n~p~$&$dh7$8$H$a$gd;m$dh7$8$H$a$gdQ$dh7$8$H$a$gd!$dh7$8$H$a$gd}.$dh7$8$H$a$gdQD$dh7$8$H$a$gd'Zw^wwwxRxbxxyyyyzz2z4z:z|}}}}~~F~P~p~~~Ӫ{{{1hh'5CJOJQJ\]^JaJmHsH+h}.5CJOJQJ\]^JaJmHsH+hh}.CJOJQJ]^JaJmHsH%h}.CJOJQJ]^JaJmHsH+hh,CJOJQJ]^JaJmHsH+hh'CJOJQJ]^JaJmHsH, 08NPZ^ h‚Ԃf46 "$֭쭄n[%hQCJOJQJ]^JaJmHsH+hh.CJOJQJ]^JaJmHsH+hh,CJOJQJ]^JaJmHsH%h)vCJOJQJ]^JaJmHsH+hhDKCJOJQJ]^JaJmHsH%h}.CJOJQJ]^JaJmHsH+hhDCJOJQJ]^JaJmHsH%h!CJOJQJ]^JaJmHsH$&N·ΈֈtĉΉz|ŠNʌ̌Dӽӽ~~~~~~~~~e1hh;m5CJOJQJ\]^JaJmHsH+hh;mCJOJQJ]^JaJmHsH%hQCJOJQJ]^JaJmHsH+hhQCJOJQJ]^JaJmHsH+hhCJOJQJ]^JaJmHsH+hh.CJOJQJ]^JaJmHsH+hh!CJOJQJ]^JaJmHsH 0>?STUV^tpr>RZBDFPк~hhh~R+hhZCJOJQJ]^JaJmHsH+hhQCJOJQJ]^JaJmHsH%hQDCJOJQJ]^JaJmHsH%hQCJOJQJ]^JaJmHsH+hh;mCJOJQJ]^JaJmHsH+hh,CJOJQJ]^JaJmHsH1hh;m5CJOJQJ\]^JaJmHsH+hQ5CJOJQJ\]^JaJmHsHUVDFLNh2 $dha$gd) $dha$gdQ $dha$gd" $dha$gdJ)$dh7$8$H$a$gdQ$dh7$8$H$a$gd$dh7$8$H$a$gdQD$dh7$8$H$a$gd'$dh7$8$H$a$gd;mPЗҗ,nDV"rt,>淡yyyyyyyfQ(hhCJOJQJ^JaJmHsH%h!CJOJQJ]^JaJmHsH%hQCJOJQJ]^JaJmHsHU%hf/}CJOJQJ]^JaJmHsH+hhCJOJQJ]^JaJmHsH1hh;m5CJOJQJ\]^JaJmHsH+hf/}5CJOJQJ\]^JaJmHsH1hh5CJOJQJ\]^JaJmHsH koja donosi koristi, ali i sve viae namee prijetnje, kako samoj planini, tako i cijelom gravitirajuem podru ju. Naime, planina Biokovo locirana je izmeu jedne od najpoznatijih hrvatskih turisti kih destinacija, Makarske rivijere na jugu i siromaanih sela dalmatinske Zagore na sjeveru. Turizam na Makarskoj rivijeri po eo se razvijati ve nakon Drugog svjetskog rata slijedei obrazac masovnog turisti kog razvoja koji je doveo do prevelikog zasienja prostora. Naime, na obalnom pojasu koji je svega 50 km dug i do 3 km airok, u 2006.g. registrirano je oko 56.586 le~ajeva, a tom broju treba pridodati barem joa jednu treinu broja neregistriranih le~ajeva. U isto vrijeme realizirano je 525.729 turisti kih dolazaka i 3,549,282 turisti kih noenja i to uglavnom u razdoblju od svibnja do rujna (Turisti ka zajednica Splitsko-dalmatinske ~upanije, 2006). Ovim brojkama svakako treba pridodati velik broj (na~alost ne mo~e se precizno procijeniti) dnevnih posjetitelja (uglavnom iz Zagore i iz susjedne dr~ave Bosne i Hercegovine) koji, zajedno s neregistriranim turistima vrae dodatan pritisak na podru je. Ovako sna~na koncentracija turista i turisti kih sadr~aja dovela je do brojnih ugroza na cijeloj Rivijeri uklju ujui i Park prirode Biokovo. Prema slu~benim podacima, u vrijeme sezone Park posjeti u prosjeku oko 45.000 posjetitelja. No, vjeruje se da je stvarni broj posjetitelja viaestruko vei od broja registriranih, ato je posljedica nedovoljne kontrole, zbog ega se, izmeu ostaloga, povremeno deaavaju nesree i ozljede posjetitelja. Prema pravilima ponaaanja u Parku, maksimalan po~eljan broj dnevnih posjetitelja procjenjuje se na 1,000 (s max. 70 osobnih automobila) (http://www.biokovo.com/hr/posjecivanje.htm). Unutar Parka mogu se izvoditi sljedee rekreacijske aktivnosti: trekking (postoji 40 ozna enih planinskih ruta), foto safari, biciklizam (ruta je 23 km duga), penjanje, speleologija, padobranstvo i paragliding (potonji se mogu obavljati samo uz posebne dozvole od strane uprave Parka). Park takoer nudi mogunost smjeataja u 6 skromno opremljenih planinskih koliba koje u prosjeku nemaju viae od 6 le~ajeva, a koji se mogu koristiti samo uz prethodnu rezervaciju. Kad je rije  o lovu, ju~ni dio planine, poznat po velikoj divlja i (muflon i vepar) kao i ze evima i jarebicama, bio je temeljem koncesije dat na koriatenje jednom hrvatskom poduzetniku. Tijekom 10-godianjeg razdoblja neracionalnog koriatenja ovaj je poduzetnik smanjio broj ~ivotinja, a na planu poboljaanja stanja na terenu nije napravio niata. Danas, loviatem upravlja lokalna udruga lovaca. U cilju budueg razvoja turizma na Makarskoj rivijeri, predlo~eni su i neki novi projekti. Naime, nedavno je zapo ela izgradnja tunela kroz planinu, duga kog 4,100 m, ime bi se spojila sjeverna i ju~na strana. Bez obzira na ekonomske i ostale u inke na lokalno stanovniatvo, pitanje je kako e se to odraziti na bioraznolikost? Nema sumnje da e izazvati brojne turbulencije, uzevai u obzir: graevinske radove, dnevni promet kroz tunel, poveani pritisak na prirodne resurse na ju~noj strani, a da i ne spominjemo potencijalne promjene mikroklime, a time i bioraznolikosti. Nadalje, dovraena je i predinvesticijska studija skijalianog centra na sjevernoj strani planine, koji uklju uje hotele, ~i are, te razli ite sportske sadr~aje. Cilj projekta, za koji je ideja doala od strane lokalnih vlasti iz naselja na obali, bio je produ~enje relativno kratke ljetne sezone na zimski period (Fredotovi, 2003). Potrebno je istaknuti da je javno mialjenje o oba projekta, tj. o skijalianom centru kao i o tunelu kroz planinu, podijeljeno. S jedne strane jaka lobisti ka skupina profitno orijentiranih poduzetnika, uz podraku lokalnih vlasti podra~ava projekte, dok se s druge strane nalaze lokalne i ~upanijske nevladine udruge koje su ak i podnijele zahtjev da se Park prirode Biokovo proglasi nacionalnim parkom kako bi dobio sna~niju zaatitu. No, zbog lova koji se obavlja na komercijalnoj osnovi, kao i zbog objekata za stanovanje na podru ju Parka, zahtjev nije odobren. Osim prijetnji koje nameu nabrojane aktivnosti, jedna od najsna~nijih prijetnji je upravo ilegalna gradnja na privatnom zemljiatu, posebno na ju~nim obroncima planine, kao i ilegalno odlagaliate smea Donja gora. Sreom, nedavne aktivnosti ~upanijskih vlasti u smislu zapo injanja integralnog ~upanijskog projekta zbrinjavanja otpada, trebale bi doprinijeti rjeaenju problema. Na kraju ovog prikaza, nabrojit emo glavne, objektivne i subjektivne uzroke neefikasnog upravljanja Parkom: nedostatak novca i osoblja; nedostatak planova upravljanja; nedostatak poticaja zaatiti bioraznolikosti koji bi trebali biti inicirani od strane zakonodavca; lokalne vlasti se ne trude provoditi u djelo zakone ukoliko se time ugro~avaju lokalni interesi ili kratkoro ne ekonomske koristi; lokalne zajednice toleriraju ilegalne aktivnosti; kazne su preniske; openito govorei, zaatiena podru ja nisu prihvaena od strane lokalne zajednice budui se na njima nalaze i privatna zemljiata, i nisu razvijene mjere kojima bi se rjeaavali rezultirajui sukobi. Posljednja primjedba je ujedno i najva~nija za razumijevanje i provoenje procesa efikasnog upravljanja Parkom. Naime, efikasno sudjelovanje javnosti u procesu donoaenja odluka je klju no za implementaciju odr~ivog razvoja. Trenutno je u Hrvatskoj sudjelovanje javnosti uglavnom formalno i neefikasno. Napose, kad je rije  o zaatiti bioraznolikosti, lokalno stanovniatvo ne prepoznaje kakvu korist dobivaju njenom zaatitom. Zaatiena podru ja su uglavnom nastala i njima se upravlja na na in koji odgovara nacionalnim i meunarodnim interesima, a ne lokalnim potrebama. Prava vrijednost bioraznolikosti za postojee i budue generacije nije prepoznata. Nema uvjerenja da e koristi od njene zaatite tei ka lokalnom stanovniatvu. Openito govorei, javnost ne sudjeluje u pripremi politika i planova. 5.4. Preporuke u cilju implementacije modela odr~ivog razvoja turizma u Parku prirode Biokovo Park prirode Biokovo treba plan koji e definirati kako upravljati razvojem turizma i s njim povezanih aktivnosti. Takav plan bi trebao detaljno precizirati posebne strateake i operativne ciljeve turisti kog razvoja, te odrediti upravlja ke aktivnosti, prora un, financiranje i zoniranje parka kako bi se realizirali zacrtani ciljevi. Drugim rije ima, plan upravljanja turizmom u Parku ima za cilj maksimizirati koristi od turisti kog razvoja uz istodobno minimiziranje troakova. U dizajniranju procesa planiranja va~no je usvojiti procedure koje su lako razumljive, lako se obrazla~u i u kojima su odluke dosljedne. Posebno je zna ajno da u proces bude uklju ena ne samo uprava zaatienog podru ja, nego i graani kojih se to ti e, javnost, posjetitelji, privatni poduzetnici i znanstvenici. Da bi se u procesu donoaenja odluka osiguralo sudjelovanje svake skupine sukladno njenim specifi nim znanjima, nu~no je definirati program uklju ivanja javnosti, koji mo~e biti veoma opse~an ili skroman, u ovisnosti o potrebama. Na ovaj na in se mogu rjeaavati konflikti koji nastaju izmeu razli itih skupina razvojnih dionika . Turisti ki plan zahtijeva integriranje s ostalim planovima zaatienog podru ja, kao ato su plan upravljanja biljnim i ~ivotinjskim svijetom, plan upravljanja rizicima u situaciji po~ara itd. Ukoliko se zahtijeva zaseban plan razvoja turizma, obuhvat i broj detalja u njemu ovisit e o slo~enosti problema koje treba uzeti u obzir. Ovaj plan mo~e u detalje razraditi posebne turisti ke upravlja ke prakse, razmjeataj objekata, mjere politike kojima se upravlja turisti kim aktivnostima, politiku cijena turisti kih poduzetnika itd. Tema se mo~e i dalje razvijati kroz joa detaljnije planove ili strategije kojima je cilj usmjeravati razvoj turizma i rekreacije unutar zaatienih podru ja. Primjeri takvih planova su Plan upravljanja posjetiteljima, Proces upravljanja aktivnostima posjetitelja (VAMP), Model upravljanja turisti kom organizacijom (TOMM), Granice prihvatljivih promjena (LAC) ili Plan upravljanja utjecajima posjetitelja (VIM) (Eagels, McCool, Haynes, 2002). Jednom kad su plan i/ili politika definirani, slijedi njihova primjena i kontrola. Primjena podrazumijeva izvraenje plana, te uklju uje pribavljanje ljudskih i financijskih resursa. Prvi korak u procesu implementacije plana odnosi se na zaatitu i koriatenje postojeeg graditeljskog nasljea (postojee strukture i artefakti, posebno stara napuatena sela na padinama planine koja se mogu pretvoriti u smjeatajne kapacitete). Kulturno nasljee e doi do punog izra~aja tek kada se na adekvatan na in interpretira za potrebe turista, a ato Park prirode Biokovo trenutno ne nudi. Takoer, va~no je voditi ra una o prometnoj infrastrukturi, koja u Parku prirode Biokovo uope ne zadovoljava postojee potrebe. Va~na komponenta plana turisti kog upravljanja u Parku je rjeaavanje rizi nih situacija. Naime, svaki oblik rekreacije koji se obavlja u planinskim prostorima nosi u sebi potencijalnu opasnost. Iako je, po prirodi stvari, rizi nim situacijama teako upravljati, kvalitetnim "risk managementom" predviamo rizike i imamo kontrolu nad situacijom. Na~alost, Biokovo je poznato kao podru je na kojemu se deaava velik broj nesrea i ozljeda, posebno tijekom ljetne sezone, djelomice zbog nedovoljnog informiranja turista, a dijelom i zbog loae organiziranog sustava spaaavanja na ~upanijskoj razini. U slu aju nesree, pomo sti~e od Gorske slu~be spaaavanja iz Makarske. Problem je u tome ato oni nisu dobro opremljeni pa se u veoma rizi nim situacijama oslanjaju na pomo i opremu vojnih snaga. Najvei broj problema s kojima se Park prirode Biokovo suo ava proizlazi iz injenice da ne postoji plan upravljanja posjetiteljima. Osim samog intenziteta posjeta, na na in koriatenja resursa i potencijalne u inke mogu utjecati mnoge druge varijable kao npr. ponaaanje posjetitelja, metode putovanja, veli ina skupine, godianje doba, biofizi ki uvjeti. Postoji mnogo pitanja koja se odnose na metode ograni avanja upotrebe resursa, kao npr. koje tehnike alokacije i/ili racionalizacije odabrati. Kako je i prethodno navedeno, do sada je razvijen niz sofisticiranih tehnika kojima se osigurava prikladan okvir za upravljanje turizmom u zaatienim podru jima. Naravno, zbog nedostatka stru nih znanja, uprava Parka prirode Biokovo bi svakako trebala konzultirati relevantne dokumente i kontaktirati planere koji imaju iskustva u njihovoj primjeni. Uprava Parka na raspolaganju ima airok spektar strategija i taktika uz pomo kojih mo~e upravljati razvojnim posljedicama turizma, a koje su prezentirane u tablici 2. Tablica 2 Umjesto zaklju ka: Upravljanje zaatienim podru jima veoma je slo~eno. Posljednjih godina u mnogim dr~avama postoji dilema o tome da li su apsolutni troakovi zaatite okoliaa previsoki za siromaanu dr~avu ili je zapravo oportunitentni troaak koji nastaje zbog nekoriatenja resursa previsok da bi ga se moglo ignorirati. Razvoj turizma mo~e se smatrati rjeaenjem ove dileme. Ideal svakako nije u eksploatirajuem, neodr~ivom razvoju, neplanskom i nekontroliranom turizmu nego u pa~ljivo upravljanom i ograni enom turisti kom razvoju. Ideal je kvalitetni "meki" turizam koji ne uniatava okolia. Turisti ka industrija, zaatitarske skupine i zaatiena podru ja moraju suraivati kako bi osigurali da politika i marketing turizma u sebi implementiraju "zaatitarsku" etiku. Namjera ovog lanka nije u tome da kritizira odreenu instituciju i njen rad, budui slu aj koji smo ovdje predstavili u velikoj mjeri oslikava situaciju s kojom se su eljavaju i ostala zaatiena podru ja u Hrvatskoj. Svi oni dijele iste probleme, od kojih mnogi proizlaze iz institucionalnih pretpostavki, ali takoer i iz nedostatka znanja i osposobljenosti razli itih dionika razvoja u lokalnim zajednicama u okru~enju. Tek s porastom politi kog, druatvenog, ekonomskog i psiholoakog osposobljavanja meu svim interesnim skupinama, turizam e moi zadovoljiti lokalne potrebe za razvojem ostvarujui mnoge ciljeve odr~ivosti, uklju ujui ostvarivanje ravnote~e, kulturnog i druatvenog integriteta i jednakosti te ekoloake zaatite ne samo u zaatienim podru jima ve i u lokalnim zajednicama u okru~enju. Literatura: Cocossis, H., (2002). Integrated Coastal Area Management Projects: Beyond Interventions; in Coastal Area Management Programme: Improving the Implementation - Report and Proceedings of the MAP/PAP/METAP Workshop, MALTA, Jan. 17-19 Cole, D. N., Petersen, M. E., and Lucas, R. C. (1987). Managing wilderness recreation use: common problems and potential solutions. Gen. Tech. Rep. INT-GTR-230. USDA Forest Service, Intermountain Research Station, Ogden, UT, USA. Eagles, P.F.J., McCool S., Haynes, C.D, (2002). Sustainable Tourism in Protected Areas, Guidelines for Planning and management, IUCN, Gland, Switzerland, Cambridge, UK, UNEP and the WTO Edington J.M and Edington M.A., (1986). Ecology, Recreation and Tourism, Cambridge University Pres, Cambridge Evans, C., (2005). Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast through Greening Coastal Development, An Approach to Planning for Sustainable Tourism Based on Relevant International Experience, UNDP/GEF COAST project, Phase B Fredotovi, M., (2003). Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast through Greening Coastal Development, UNDP/GEF COAST project, Phase A http:// www.biodiv.org  HYPERLINK "http://www.europa.eu.int/comm/enteprise/services/tourism/index_en.html" http://www.europa.eu.int/comm/enteprise/services/tourism/index_en.html http://www.europa.eu.int/comm/environemnt/emas/indey_en.html http://www.europa.eu.int/comm/environment/eia/home http://www.europa.eu.int/comm/environment/nature http://www.europa.eu/enterprise/services/tourism/tourism-publications/documents/iqm_coastal_en.pdf http://www.europa.eu/int/comm/environment/water/waterframework/index_en http://www.europa.euint/water/water-bathing/index_en.html  HYPERLINK "http://www.gdrc.org/uem/la21/la21.html" http://www.gdrc.org/uem/la21/la21.html  HYPERLINK "http://www.eco-label.com.default.htm" http://www.eco-label.com.default.htm httm://www.europarc.org/European-charter.org/Documents/charter_full_text.pdf Interni podaci Javne ustanove "Park prirode Biokovo", 2005 Interni podaci Turisti ke zajednice Splitsko-dalmatinske ~upanije, 2006, dostupno na: http://www.dalmatia.hr/Portals/100/Statistike/Analiza2006.pdf Institut za turizam, (2007), Stavovi i potroanja posjetitelja - nacionalni parkovi i parkovi prirode, Zagreb dostupno na : http://www.mint.hr/UserDocsImages/TOMAS06NPPP.pdf IUCN (1994). Guidelines for Protected Area Management Categories. IUCN, Gland, Switzerland and Cambridge, UK. Zakon o zaatiti prirode, Narodne novine br. 30/94, 70/2005 Petri, L., (2005). Conservation and Sustainable Use of Biodiversity in the Dalmatian Coast through Greening Coastal Development, GEF/UNDP, Phase B, sectoral study on Tourism Development on Dalmatian Coast Singh, T.V, (1992). Development of tourism in the Himalayan environment: the problem of sustainability; Industry and environment, Vol 15, No 3-4, UNEP UNWTO (2007). Tourism highlights; available at: http://www.world-tourism.org/facts/eng/pdf/highlights/highlights_07_eng_lr.pdf Tablica 1 Turisti ka potra~nja za hrvatskim nacionalnim parkovima i parkovima prirode u 2006.g. GodinaNacionalni parkovi Parkovi prirode  UKUPNO posjetitelji u zaatienim podru jima (u 000)Dnevni posjetitelji (u 000)Dnevni posjetitelji (u 000) 1997659-6591998742-7421999638-63820001,139221,16120011,370581,42820021,5361401,67620031,5701571,72720041,7763652,14120051,9873242,31120062,0223382,360Izvor: prilagoeno prema: Institut za turizam Zagreb, Stavovi i potroanja posjetitelja u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, TOMAS 2006, Zagreb 2007 Tablica 2 Strategije i taktike upravljanja posjetiteljima StrategijaUpravlja ke taktike i tehnikeReducirati uporabu cijelog zaatienog podru jaOgrani iti broj posjetitelja u cijelom zaatienom podru ju (sezonska ili vremenska ograni enja, rasporeivanje skupina, definiranje veli ina skupina, diferencirane cijene) Obeshrabrivati uporabu ostalih podru ja (prethodna rezervacija dolaska na podru je, zatvaranje podru ja) Zahtijevati odreene vjeatine ili opremu Stavljati prepreke ili barijere kako bi se ote~ao pristup odreenim lokalitetimaReducirati uporabu problemati nih podru ja Informirati o problemima konkretnog podru ja Obeshrabrivati ili zabranjivati dolazak u problemati na podru ja (zoniranjem podru ja) Ograni iti broj posjetitelja ili ograni iti vrijeme boravka Eliminirati objekte ili ureaje, popraviti i poboljaati ih u alternativnim podru jima Ohrabriti putovanja neuobi ajenim rutama Utvrditi zahtjeve za dodatnim vjeatinama ili opremom Naplaivati razli ite cijene ulaznicaModificirati lokaciju koriatenja unutar problemati nog podru jaObeshrabriti/zabraniti kampiranje ili sli ne aktivnosti Locirati objekte i sadr~aje na izdr~ljivijim lokacijama Ohrabriti ili obeshrabriti putovanja neuobi ajenim rutama Razlikovati posjetitelje po tipovimaModificirati na in upotrebe i vrijeme koriatenjaOhrabriti koriatenje izvan glavne sezone Obeshrabriti/zabraniti koriatenje ondje gdje je potencijalni utjecaj visok Uvesti pristojbe u periodima vranog optereenjaModficirati na in koriatenja i vrstu posjetiteljaObeshrabriti/zabraniti atetne radnje/opremu Ohrabrivati/zahtijevati odreenu opremu, vjeatine, ponaaanje Educirati o etici ponaaanja prema divljini Obeshrabrivati ili zabranjivati kampiranje u divljini i dovoenje kunih ljubimacaModficirati o ekivanja posjetiteljaInformirati posjetitelje o odgovarajuem koriatenju zaatienih prostora Informirati o moguoj zaatitiPoveati otpornost resursa uvati lokaciju od utjecaja Sna~iti lokacijuZadr~ati/ obnoviti resurse Otkloniti probleme Obnoviti oateene lokalitete Izvor: Eagles, F.J, McCool S., Haynes, C.D., Sustainable Tourism in Protected Areas. Guidelines for Planning and Management, WCPA, IUCN, 2002 >\bp 0NJLNIJv^II(h"h"CJOJQJ^JaJmHsH.hQhZ6CJOJQJ]^JaJmHsH.hQh"6CJOJQJ]^JaJmHsH"h!CJOJQJ^JaJmHsH"hQCJOJQJ^JaJmHsH"h"CJOJQJ^JaJmHsH(hhCJOJQJ^JaJmHsH"hf/}CJOJQJ^JaJmHsH(hhf/}CJOJQJ^JaJmHsH28dlfh">F*,2:z.pʦʔʔʔʔ"h7ACJOJQJ^JaJmHsH"h<CJOJQJ^JaJmHsH"h}&CJOJQJ^JaJmHsH"h)CJOJQJ^JaJmHsH"hQCJOJQJ^JaJmHsH"h"CJOJQJ^JaJmHsH"h?\CJOJQJ^JaJmHsH3Dt(*vxz FH $dha$gdQD $dha$gd 5$ & Fdha$gd 5$ & Fdha$gd7A$ & Fdha$gd< $dha$gd< $dha$gd)JLjF|2>P &(~*HLT^fh xz Hʸܸܸʸʸʸܸʑ||(h 55CJOJQJ\^JaJmHsH(h7A5CJOJQJ\^JaJmHsH"hQDCJOJQJ^JaJmHsH"h 5CJOJQJ^JaJmHsH"h7ACJOJQJ^JaJmHsH"h)CJOJQJ^JaJmHsH"h<CJOJQJ^JaJmHsH02B DhR\fhtxz0BDX\vzT  D F bdʸʸʸʸʸʦܔ"hZsCJOJQJ^JaJmHsH"h CJOJQJ^JaJmHsH"hQDCJOJQJ^JaJmHsH"h)CJOJQJ^JaJmHsH"h%jCJOJQJ^JaJmHsH"h 5CJOJQJ^JaJmHsH"h7ACJOJQJ^JaJmHsH3HN|#~#######)///0 $dha$gd'dhgd'$  dha$gd14$  dha$gdVW$  dha$gd=ogdSO$  dha$gd' $dha$gd#Y $dha$gd)FHTh  HFHf X\4R~ܸʸʔp"hVWCJOJQJ^JaJmHsH"h CJOJQJ^JaJmHsH"h#YCJOJQJ^JaJmHsH"hK2CJOJQJ^JaJmHsH"hJ%XCJOJQJ^JaJmHsH"h)CJOJQJ^JaJmHsH"h7ACJOJQJ^JaJmHsH"hZsCJOJQJ^JaJmHsH+LNLPl ("*""""z#|#~#####ܸܸܦܦܦmbWIh.WhJ%X5\mHsHhJ%X5\mHsHhSO5\mHsH"h}&CJOJQJ^JaJmHsH(h 5h#YCJOJQJ^JaJmHsH"hVWCJOJQJ^JaJmHsH"h }1CJOJQJ^JaJmHsH"h)CJOJQJ^JaJmHsH"hJ%XCJOJQJ^JaJmHsH"h#YCJOJQJ^JaJmHsH"h|CCJOJQJ^JaJmHsH#######`$r$$"%2%J%n%p%x%z%%%%%%%''(ӾsassssssO"h=oCJOJQJ^JaJmHsH"h14CJOJQJ^JaJmHsH"hJ%XCJOJQJ^JaJmHsH"h)CJOJQJ^JaJmHsH"h.WCJOJQJ^JaJmHsH(h.W5CJOJQJ\^JaJmHsH(hSO5CJOJQJ\^JaJmHsH.h.Wh.W5CJOJQJ\^JaJmHsH(h=o5CJOJQJ\^JaJmHsH(r)t))))))* *F*f*r**4+<.>.@.V.X.b...///0 6R999*:za1jhh}&CJOJQJU^JaJmHsHhh}&5OJQJ^JaJ+hh}&5CJOJQJ^JaJmHsH(hh}&CJOJQJ^JaJmHsH(h.Wh[CJOJQJ^JaJmHsH"h.WCJOJQJ^JaJmHsH"h=oCJOJQJ^JaJmHsH"h[CJOJQJ^JaJmHsH0013.5 68R99:8;;<<Z==>B??R@$ & F ,a$gdWU  & F ,dhgdWU $ & F ,a$gdWU  & F ,gdWU $ & F ,dha$gdWU $dha$gd'*:,:.::::;Z=r====8>:><>ʭʘzaL0a7jn hQDh}&CJOJQJU^JaJmHsH(hQDh}&CJOJQJ^JaJmHsH1jhQDh}&CJOJQJU^JaJmHsHhhM OJQJ^JaJhh}&OJQJ^JaJ(hh}&CJOJQJ^JaJmHsH8hh}&0J>*B*CJOJQJ^JaJmHphsH1jhh}&CJOJQJU^JaJmHsH7jhh}&CJOJQJU^JaJmHsH<>>>>>>>>>?@?B??ʵkN9$(hh&(CJOJQJ^JaJmHsH(hQDhRPCCJOJQJ^JaJmHsH8hQDh&(0J>*B*CJOJQJ^JaJmHphsH7j hQDh&(CJOJQJU^JaJmHsH(hQDh&(CJOJQJ^JaJmHsH1jhQDh&(CJOJQJU^JaJmHsH(hQDh}&CJOJQJ^JaJmHsH1jhQDh}&CJOJQJU^JaJmHsH8hQDh}&0J>*B*CJOJQJ^JaJmHphsH ??D@^@@@@AzA|AAAAAAAAAAAAAAAAABB B"B$B&B4B6BDBHBTBVBrBzBBBBBBBBBBBBBBB뼮ٮ(hQDhQDCJOJQJ^JaJmHsHhQDCJOJQJ^JaJ"h}&CJOJQJ^JaJmHsHhh}&mHsH"hQDCJOJQJ^JaJmHsH(hh}&CJOJQJ^JaJmHsH5R@|ABC(DEFGGGGHHHHHHHH$dh$7$8$H$Ifa$gd}.$dh7$8$H$^`a$gd}.$dh7$8$H$a$gd}.dhgd'$ & F ,dha$gdWU  & F ,dhgdWU BBBVCCD6GRGGGGLLHMJMMMMM(P֦֮֮vdSES>S h hJ%XhJ%XCJOJQJ^JaJ hSOhJ%XCJOJQJ^JaJ"hJ)CJOJQJ^JaJmHsH"hJ%XCJOJQJ^JaJmHsH+hh}.CJOJQJ]^JaJmHsHh}.mHsHh}&mHsH"hQDCJOJQJ^JaJmHsH+hh}&CJOJQJ]^JaJmHsH(hh}&CJOJQJ^JaJmHsH(hhQDCJOJQJ^JaJmHsHHI IxIII;kd $$Ifl4\CR`` t0644 lap$dh$7$8$H$Ifa$gd}.IIIIJJ$dh$7$8$H$Ifa$gd}.$dh$7$8$H$Ifa$gd}.JJJJJ"JE1111$dh$7$8$H$Ifa$gd}.kd= $$Ifl4\CR   t0644 lap("J$J.J6J:JBJG3333$dh$7$8$H$Ifa$gd}.kd$$Ifl\CR t0644 lap(BJDJNJVJZJbJG3333$dh$7$8$H$Ifa$gd}.kd$$Ifl\CR t0644 lap(bJdJnJzJJJG3333$dh$7$8$H$Ifa$gd}.kdx$$Ifl\CR t0644 lap(JJJJJJG3333$dh$7$8$H$Ifa$gd}.kd2$$Ifl\CR t0644 lap(JJJJJJG3333$dh$7$8$H$Ifa$gd}.kd$$Ifl\CR t0644 lap(JJJJKKG3333$dh$7$8$H$Ifa$gd}.kd$$Ifl\CR t0644 lap(KKK&K.K:KG3333$dh$7$8$H$Ifa$gd}.kd`$$Ifl\CR t0644 lap(:K*B*phFB@2F }& Body Text$dha$ CJmHsHj@Cj Z Table Grid7:V0Tw@ST SOTable Colorful 2:V0 j% jj0  j @56\]56B*\]`Jph56\]l@cl SO Table Theme7:V0h Hgh;<=FGOPQ] H I x y NO'(}yzLM!!X!&"""e# $ $$$%H''+)l)m)))*m+n+,,1/2/111N1O1 4V7W7X7b7c7d7?:@::::B;C;W;X;#>2?3?=C>CuCvC}G~GGGK.OQQRTTtUVWXXXYAZ]Z}ZZc[[[,\o\p\______gdnnorr$r%r&r'r:r;r)uTxUxVxcxdxRy8zza{^|}}}}*~[~~BIƁ4o=ԃTUVWĄ؄ل !">Z[\]bfhlmrvx|}…ƅ̅҅ͅ؅܅$%†Æ )*YoEى0Y-eċŋ kΌ8cۍ#AB]y׎؎َgj00000000000000000000000000000000000000 0 0 00000000000 000 000 00 000 000 00 000 0000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0^| 0^| 0^| 0 ^| 0 ^| 0 ^| 0 ^| 0 ^| 0^| 0^| 0^| 0^| 0^| 0^| 0^| 0^| 0^| 0^| 0^|0p0p0000000 00 0 000 0 0 0 00 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 000000 0 0 0  0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0  0 0 0 0 0  0 0 0 0 0 0  0 0 0 0  0 0 0 0  0 0 0 000Hgh;<=FGOPQ] H I x y NO'(}yzLM!!X!&"""e# $ $$$%H''+)l)m)))*m+n+,,1/2/111N1O1 4V7W7X7b7c7d7?:@::::B;C;W;X;#>2?3?=C>CuCvC}G~GGGK.OQQRTTtUVWXXXYAZ]Z}ZZc[[[,\o\p\______gdnnorr$r%r&r'r:r;r)uTxUxVxcxdxRy8zza{^|}}}}*~[~~BI )*Yj00000000000000000000000000000000000000 0 0 00000000000 000 000 00 000 000 00 000 0000000000000000000000000000000000000000000000000 0 0 0 0 0 0 0 00000000000000000000000000 0 0 0 0  0  0 0_| 0_| 0 _| 0 _| 0 _| 0 _| 0 _| 0_| 0_| 0_| 0_| 0_| 0[|O900sO90 04O900O900O900s 0\4}  0\4} (A4INLPVX]`^efoZw$P>#(*:<>?B(PY^LOQRSUVWXZ\]^_`bcdegn @Ph[lvH0R@HIJ"JBJbJJJJK:KfKKL(PTVXZ[^\\^MPTY[af^N ,9' '"g""f##$&'.'*#+j+./-/}q}}BxhXXXXXXXXXX8@0(  B S  ? Petersen1987ԃjԃj@NANBN jj8*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsCity9*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplaceC*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverter 20. st ProductIDlnpvw}LTf q 5 D ?E_n X!`!m!r!!!""""""&$-$.$3$4$=$$$$$$$@'E'''''''''''))..0011K3Z3D9M9::<<==>>>>B(BCCMCEE%I0INNoOwOOOOPSSTTTT VVZZX\e\]]^^a aaahh!h'h)h/hlll%lssdxlxzxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyyyyyyyy!y"y%y6y>yGyJy_ygypysytyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzzzzzz&z(z-z8z>z@zEzHzNzSzYz[z^zhzsztz{z|z~zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{{ { {{{"{${.{/{2{3{:{<{E{F{P{Q{U{W{`{a{f{t{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{ | |||||#|$|1|2|<|M|T|V|[|^|h|v|||||||||||||||||||||||||||||||}!"$%,6=>?@IJVYcdklmnuv}ŁӁ݁ށ !$%.ouĂłʂ˂҂ӂۂ܂ )-67<=BDGQ\]_`ghjknoxy  !(*45<=DEOPXYcdhiuxLJȇχч܇݇#$,/89DELMOPXZdemoz|Ĉʈˈ҈ӈ܈݈ 09:CDQRXYŠʊˊՊ֊܊݊ !",-56=>?@HIKLYZdenorsËŋыӋՋً  67ABGHLMOP\]dejkqr{~͌Ό8AJSZbcqvÍ͍΍ڍۍ"#.189@BJKTU\]cdlmopxyŽÎˎ̎֎َގjGHfh-9:=EGNQ\] G I w y MO&(|}xzKM !W!X!%"&"""d#e# $ $$$%%G'H'''*),)k)m)))**l+n+,,0/2/11M1O1 4 4U7X7a7d7>:@:::A;C;V;X;">#>1?3?CtCvC|G~GGGKK-O.OQQRRTTsUtUVVVXXXYY@ZAZ\Z]Z|Z}ZZZb[c[[[[[+\,\n\p\______fdgdnnoorr#r'r9r;r(u)uSxVxbxdxQyRy7z8zzz`{a{]|^|}}}r}}}}})~*~Z~[~~~AyHIƁ34no<=ӃԃSWÄĄׄل"=>Y]abefkmqruv{}…Ņƅ˅ͅхׅ҅؅ۅ܅ #%ÆDE؉ى/YΌ7ZbjH<=G I iEOC(zM!X!$m))*n+ ,-j.1:2233 4459@:;G<<A=3?@@d@>ABBC(C>C+G~GG.JJKZ}Z[[r$r'r;rVxdxIƁӁ4o"%Æ )oEىY-ŋ kΌۍ#׎jjlipe AvQb .n%4jM;&4|_'6b hOr$YD0?b'Uv2xj{} ^`o(hH. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.hh^h`OJQJo(hH^`OJQJo(hH L^`LhH. ||^|`hH. L L ^L `hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.hhh^h`OJQJo(hHh88^8`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh  ^ `OJQJo(hHh  ^ `OJQJ^Jo(hHohxx^x`OJQJo(hHhHH^H`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hH hh^h`o(hH.^`OJQJo(hH ``^``o(hH. ||^|`hH. L L ^L `hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.h^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH hh^h`o(hH.^`OJQJo(hH ``^``o(hH. ||^|`hH. L L ^L `hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.h hh^h`hH.h 88^8`hH.h L^`LhH.h   ^ `hH.h   ^ `hH.h xLx^x`LhH.h HH^H`hH.h ^`hH.h L^`LhH.hhh^h`OJQJo(hHh 88^8`o(hH.^`OJQJo(hH  ^ `OJQJo(hH  ^ `OJQJ^Jo(hHoxx^x`OJQJo(hHHH^H`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohpp^p`OJQJo(hHh@ @ ^@ `OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHoh^`OJQJo(hHh^`OJQJo(hHh^`OJQJ^Jo(hHohPP^P`OJQJo(hH hh^h`o(hH.^`OJQJo(hH ``^``o(hH. ||^|`hH. L L ^L `hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH. hOn%b Uv2x|_'?br$Y hOP` M;&{}A| J  Rk<;WU )[<K20sW}&'. }1141n6U:@7AiMARPC|CzDQDHGFNVWJ%X?\lj;m=oStf/}8p~Zx~=,}.B .W 5`_!"DKM Q&(J))v%jSODZDZs#Y*OĄل !">[\]bfhlmrvx|}…ƅ̅҅ͅ؅܅$%Æ )*YċŋΌۍAB]׎؎َjC1Ms@XƘ!#$% & ' ) + , - / 0 6 7 8 9 : ; < = > ? A B C[D[E[Hh (*,68@BJNP@TVZ^`bfhtvxz|~@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial;Wingdings?5 z Courier New"q# F# FgzIgzI!2224d 3qXZ,?}&>Kako razvijati odr~ivi turizam u zaatienim obalnim prostorimaPETRIClipe4         Oh+'0$ 4@ \ h t?Kako razvijati odrivi turizam u zatienim obalnim prostorimaakoPETRICzETRETRNormalzlipelz2peMicrosoft Word 10.0@@[“@[“gz՜.+,D՜.+,p, hp  MZOlIA ?Kako razvijati odrivi turizam u zatienim obalnim prostorima Titlex 8@ _PID_HLINKSA0<GK&http://www.eco-label.com.default.htm/c?'http://www.gdrc.org/uem/la21/la21.html.Ghttp://www.europa.eu.int/comm/enteprise/services/tourism/index_en.htmlc?'http://www.gdrc.org/uem/la21/la21.html.Ghttp://www.europa.eu.int/comm/enteprise/services/tourism/index_en.html#< http://www.biodiv.org/xb Ihttp://www.europa.eu/int/comm/environment/water/waterframework/index_enU1http://www.europa.eu.int/comm/environment/natureb;chttp://www.europa.eu/enterprise/services/tourism/tourism-publications/documents/iqm_coastal_en.pdf~Dmailto:lipe@efst.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,./012346789:;<ARoot Entry F`\“CData 1TableWordDocument4SummaryInformation(-DocumentSummaryInformation85CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q