Naslov
Utjecaj poljoprivredne biotehnologije na okoliš i sigurnost hrane
(Impact of agricultural technology on environment and food safety)

Autori
Jošt, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Zbornik radova Prvog međunarodnog bioetičkog simpozija u Bosni i Hercegovini "Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije" / Valjan, Velimir - Sarajevo : Bioetičko društvo BiH, 2007, 135-158

ISBN
978-9958-9124-0-5

Skup
Međunarodnog bioetičkog simpozija u Bosni i Hercegovini "Integrativna bioetika i izazovi suvremene civilizacije" (1 ; 2006)

Mjesto i datum
Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 31.03.0 -01.04.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
poljoprivredna tehnologija; genetičko inženjerstvo; GMO; sigurnost hrane
(agricultural technology; genetic engineering; GMO; food safety)

Sažetak
Oduvijek je ljudska rasa bila nemoćna da plodno tlo prihvati kao blagoslov. Naši su ga preci, isto kao i mi danas, prihvaćali kao rođenjem stečeno pravo. Naša generacija je to pravo prodala da bi riješila trenutnu glad za jeftinom hranom. No danas još mnogi od nas ne razumiju da je cijena ustvari bila ekstremno visoka. Imajući na umu samo posljednju biotehnološku revoluciju (genetičko inženjerstvo), opisano je bahato ponašanje najbogatijeg dijela ljudskoga društva. U radu su posebno naglašene dvije bitne činjenice: 1) Oplemenjivanje bilja uz pomoć genetičkog inženjerstva nema znanstvene temelje. a) Sva važnija gospodarska svojstva poljoprivrednog bilja kontrolirana su s više gena – poligeno nasljeđivanje. b) Druga značajna svojstva kontrolirana su serijom multiplih alela. Kad su u pitanju samo ova dva navedena slučaja, genetičko inženjerstvo danas nema alate da rukuje genima na zadovoljavajući način. c) Nakon sekvencioniranja humanog genoma, postalo je jasno da prema "Centralnoj dogmi molekularne biologije" nemamo ni dovoljno gena za kontrolu produkcije svih bjelančevina ljudskog tijela, pa shodno tome niti biljke. 2) Sjeme je prva karika u hranidbenom lancu. Tko nadzire tržište sjemenom, nadzire hranidbeni lanac i društvo. To je važno znati kako bi se razumjelo socijalno ponašanje multinacionalnih korporacija. Krijući se iza autoriteta znanosti, samo nekoliko multinacionalnih korporacija željelo bi kontrolom proizvodnje sjemena i hranidbenog lanca zadobiti kontrolu nad cijelim svijetom. Takvo ponašanje manjine uzrokovat će velike socijalne i bioetičke probleme u društvu. Opisani su otpor i borba Europske Unije i Hrvatske za slobodu i pravo da se odbije uzgoj GMO i da se uzgaja konvencionalne i ekološke usjeve.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Kemijsko inženjerstvo, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA