Naslov
Potreba navodnjavanja i kakvoća voda u Dravskom području
(Irrigation requirement and water quality in the river Drava region)

Autori
Šimunić, Ivan ; Senta, Ankica ; Tomić, Franjo

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Voda-hrvatsko blago / Šimunić, Ivan - Rijeka : Ogranak Matice hrvatske u Rijeci, 2007, 113-131

ISBN
978-953-6035-28-1

Skup
Voda-hrvatsko blago

Mjesto i datum
Rijeka, Hrvatska, 22.03.2006

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
klimatske promjene; potreba navodnjavanja; kakvoća i klasifikacija voda; režim kisika; hranjive tvari; mikrobiološki pokazatelji; biološki pokazatelji
(climate changes; irrigation requirement; water quality and classification; oxygen rgime; nutritious substances; microbiological indicators; biological indicators)

Sažetak
U Republici Hrvatskoj navodnjava se svega 9.264 ha ili 0, 46% obradivih površina i prema veličini navodnjavanih površina nalazi se na jednom od posljednjih mjesta u Europi. Učestalost pojave suša u zadnjim godinama utjecalo je na mišljenje javnosti o potrebi navodnjavanja i stoga je Vlada RH pokrenula projekt"Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u RH".Navedeni projekt ima veliko opravdanje jer RH raspolaže s dovoljno obradivih površina odgovarajućeg boniteta i zadovoljavajućom količinom i kakvoćom voda. U radu su korišteni klimatski podaci meteoroloških postaja Đurđevac i Donji Miholjac, za razdoblja od 1961. do 2003. i od 1994. do 2003.(insolacija je korištena s meteorološke postaje Osijek).Referentna evapotranspiracija (ETo) izračunata je metodom penman-Montheitha, efektivne oborine metodom USBR, a evapotranspiracija kulture (ETc) izračunat je iz odnosa ETo i koeficijenta kulture (kc), uvažavajući različite stadije razvoja kulture. Bilanca vode u tlu (manjak vode)za svaku kulturu izračunato je prema metodi Palmera (korigiranoj i kalibriranoj prema Vidačeku, 1981).Analizirano tlo je praškasto glinasto ilovaste teksture sa sljedećim vrijednostima vodnih konstanti: Pkv=360 mm i Tv=160 mm. U razmatranju su bile sljedeće kulture:duhan, soja, suncokret, šećerna repa, kupus i kelj, paprika i krastavci i rajčica. U radu je prikazana kakvoća vode na dva vodotoka Županijski kanal i Čađavicu.Uzorci vode su uzimani na vodomjernoj postaji Kapinci od 1983. do 2003.godine, odnosno od 1983. do 1999. godine. U obradu pojedinačnih pokazatelja kakvoće vodotoka uzeli smo:koncentraciju kisika, zasićenje kisikom, KPK, BPK5.Od hranjivih tvari obrađeni su:amonij i nitriti, od mikrobioloških pokazatelja:koliformne i aerobne bakterije i od bioloških pokazatelja:PB-indeks saprobnosti.Ocjena kakvoće vode načinjena je zan svaku godinu prema Uredbi o klasifikaciji voda. Na temelju rezultata utvrđeno je, da se kod svih kultura povećala potreba za vodom u razdoblju od 1994. do 2003. godine, u odnosu na razdoblje od 1961. do 2003. godine. prosječna razlika povećanja na području Đurđevca bila je 22 mm, dok je na području D. Miholjca to iznosilo 19, 4 mm. Evidentno je također, povećanje manjka vode u tlu, na području Đurđevca bilo je 8, 9 mm, a na području D.Miholjca 9, 1 mm. Na temelju utvrđenih rezultata može se zaključiti da su klimatske promjene u posljednjem razdoblju istraživanja prouzročile povećanu potrebu uzgajanih kultura za vodom, a time i na povećani manjak vode u tlu, odnosno potrebu osiguranja veće količine vode za navodnjavanje. Voda u vodotoku Županijski kanal je od 21 godine istraživanja u 11 godina bila unutar III. vrstepo skupnim pokazateljima, dok je voda u kanalu Čađavica od 17 godina u 4 godine bila unutar III. vrste, odnosno zadovoljavajuće kakvoće za navodnjavanje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA