ࡱ> 5@ ڌbjbj22 8XX<:        ((((t4 21111111$3R5F1 1  2...,  1.1../  / `}(*|/0202/6?.6/      /n6 u/xZ@.Q411  d.  POTREBA I MOGUNOST NAVODNJAVANJA POLJOPRIVREDNIH KULTURA UZ PODRU JE RIJEKE DRAVE Prof.dr.sc. Ivan `imuni 1, Prof.dr.sc. Stjepan Husnjak1, Dr.sc. Ankica Senta 2, Dr.sc. Kreao Pand~i 3, Prof.dr.sc. Franjo Tomi1, Mr.sc. Tanja Likso3 1 Agronomski fakultet u Zagrebu 2 `kola narodnog zdravlja Andrija `tampar 3 Dr~avni hidrometeoroloaki zavod Sa~etak: U radu je razmatrana potreba i mogunost navodnjava poljoprivrednih kultura uz podru je rijeke Drave. Cilj rada je bio: Utvrditi manjak vode u tlu za uzgajane kulture, odrediti kakvou vode rijeke Drave i razmotriti uporabu srednjoro nih vremenskih prognoza u planiranju navodnjavanja. U radu je koriaten klimatski niz od 1981.-2000., meteoroloakih postaja Slatine i Vara~dina (insolacija). Referentna evapotranspiracija izra unata je metodom Penman-Montheitha, efektivne oborine metodom USBR. Bilanca vode u lesiviranom tlu za svaku kulturu izra unata je prema metodi Palmera (korigiranoj i kalibriranoj prema Vida eku, 1981) za dvije razli ite dubine (do 0.2 m i od 0.2-0,6 m). Vodne zna ajke tla su sljedee: Pkv=360 mm i Tv=160 mm. U razmatranju su bile sljedee kulture: duhan, soja, suncokret, aeerna repa i paprika. Uzorci vode za mikrobioloaku kakvou uzimani su u razdoblju od 1990. do 2004. godine. Ocjena kakvoe vode na injena je za svaku godinu prema Uredbi o klasifikaciji voda (NN 77/98). U pojedina nim pokazateljima kakvoe vodotoka obraivani su: koncentracija kisika, zasienje kisikom, KPK, BPK5. Od hranjivih tvari obraeni su: amonij i nitriti, od mikrobioloakih pokazatelja: ukupne koliformne bakterije i broj aerobnih bakterija (prema PB indeksu saprobnosti). Rezultati istra~ivanja pokazuju da je kod svih kultura bilancom vode utvren manjak vode u tlu. Kakvoa vode u rijeci Dravi kretala se od II do III vrste po skupnim pokazateljima, te je prikladna za navodnjavanje. Temeljem utvrenih rezultata mo~e se zaklju iti da je za siguran i vei prinos potrebna mjera navodnjavanja, koju je glede prirodnih resursa mogue realizirati. KLJU NE RIJE I: potreba navodnjavanja, mogunosti navodnjavanja, mikrobioloaka kakvoa voda IRRIGATION REQUIREMENTS AND POTENTIALS OF AGRICULTURAL CROPS GROWN ALONG THE RIVER DRAVA Abstract: The paper deals with the needs and possibilities of irrigating agricultural crops in the area along the River Drava. The research goal was to assess soil water deficits for crops produced, evaluate the Drava water quality and consider the use of medium-range weather forecasts in planning irrigation. The climate series 1981-2000 data of the meteorological stations Slatina and Vara~din (insolation) were used in the study. Reference evapotranspiration was calculated according to the Penman-Monteith method and effective precipitation by the USBR method. Water balance in luvic soils was calculated using Palmer s method (modified and calibrated according to Vida ek, 1981) for two different soil depths (to 0.2 m and 0.2-0.6 m). The following water characteristics were determined: Fwc=360 mm and Wp=160 mm. The study involved the following crops: tobacco, sunflower, sugar beet and pepper. Water samples for microbiological quality analysis were taken from 1990 to 2004. Water quality was evaluated for each year pursuant to the Water Classification Decree (Official Gazette 77/98). Particular water quality indicators of watercourses were analyzed for: oxygen concentration, oxygen saturation, COD and BOD5. Of nutritious substances ammonium and nitrites were analyzed, while among microbiological indicators quality score was based on total coliform bacteria and the number of aerobic bacteria (according to the PB saprobity index). Research results show that soil water deficit was found by water balancing for all crops. The River Drava water quality ranged from class II to III according to group indicators and is thus suitable for irrigation. The results point to the conclusion that irrigation is required for reliable and high yields and that there are natural resources for its implementation. Keywords: irrigation requirements, irrigation potentials, microbiological water quality 1. Uvod U Republici Hrvatskoj navodnjava se svega 9.264 ha ili 0,46% obradivih povraina i prema veli ini navodnjavanih povraina nalazi se na jednom od posljednjih mjesta u Europi (Tomi et al., 2007). U estalost pojave suaa u posljednjim godinama utjecalo je na mialjenje javnosti o potrebi navodnjavanja i stoga je Vlada RH pokrenula projekt navodnjavanja pod naslovom Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljiatem i vodama u RH. Navedeni projekt ima veliko opravdanje jer Republika Hrvatska raspola~e s oko 2.020.626 ha obradivog poljoprivrednog zemljiata, od toga je ak 244.150 ha pogodno za navodnjavanje i 588.163 ha umjereno pogodno s manjim ograni enjima (Romi et al., 2005) i raspola~e s koli inom od 35.000 m3 obnovljive vode godianje po stanovniku (Kos, 2004). Klimatske zna ajke i re~im voda u tlu, te njihov meusobni odnos koji je vrlo promjenjiv i slo~en definiraju uspjeanost biljne proizvodnje, jer je veliki dio naae biljne proizvodnje koncentriran na podru ju gdje se povremeno pojavljuje suaa. Taj problem bi se mogao djelomi no rijeaiti dovoenjem potrebne, deficitarne vode primjenom navodnjavanja. Navodnjavanjem bi se kao melioracijskom mjerom odr~avala optimalna vla~nost tla tijekom vegetacijskog razdoblja, a time bi se osigurala stabilnija i viaa poljoprivredna proizvodnja. Svaki klimatski element ima veeg ili manjeg udjela u biljnoj proizvodnji. Meutim, stanje voda i temperatura su dominantni, pri emu stanje voda u tlu zna ajno odreuju oborine i isparavanje, te povrainske i podzemne vode. Za navodnjavanje poljoprivrednih povraina (kultura) osim ekonomskih mogunosti, blizine vodotoka, dovoljne koli ine vode, vrlo je va~na i kakvoa te vode jer i prema Svjetskoj komisiji za okolia i razvoj, te odr~ivom razvoju imamo obvezu unapreenja i o uvanja kakvoe vode. Pitanje voda u Republici Hrvatskoj regulirano je zakonskim i podzakonskim aktima. 2. Materijal i metode rada U radu su koriateni klimatski podaci meteoroloake postaje Slatina, za razdoblje od 1981. do 2000., dok su podaci za insolaciju koriateni s meteoroloake postaje Vara~din. Analiza dekadnih komponenata vodne bilance izra unate su prema Palmeru (1965). Referentna evapotranspiracija (ETo) izra unata je metodom Penman-Montheitha, a efektivne oborine metodom USBR. Bilanca vode u tlu (manjak vode) za svaku kulturu izra unata je prema metodi Palmera (korigiranoj i kalibriranoj prema Vida eku, 1981). Promatrano tlo je imalo sljedee zna ajke: praakasto glinasto ilovasta tekstura, poljski vodni kapacitet (Pkv)=360 mm i to ka venua (Tv)=160 mm. U razmatranju su bile sljedee kulture: duhan, soja, suncokret, aeerna repa i paprika. Za obradu podataka koriaten je ra unalni program Cropwat. Kakvoa vode za navodnjavanje odreivana je za rijeku Dravu. Uzorci vode uzimani su na mjernoj postaji Terezino Polje, u razdoblju od 1990. do 2004. godine. Ocjena kakvoe vode na injena je za svaku godinu prema Uredbi o klasifikaciji voda. U pojedina nim pokazateljima kakvoe vodotoka obraivani su koncentracija kisika, zasienje kisikom, KPK, BPK5. Od hranjivih tvari obraeni su amonij i nitriti, od mikrobioloakih pokazatelja ocjena kakvoe obavljena je prema ukupnim koliformnim bakterijama i broju aerobnih bakterija, te prema PB-indeksu saprobnosti. Ocjena kavoe vode na injena je za svaku godinu prema Uredbi o klasifikaciji voda i uputama za njezinu primjenu. Prema broju ispitivanja, mjerodavnu vrijednost za klasifikaciju svih pokazatelja dao je medijan, koji je izra unat pomou ra unalnog programa Excell 97. 3. Rezultati i rasprava 3.1. Analiza dekadnih komponenata vodne bilance za Slatinu Upotrebom meteoroloakih podataka za postaju Slatina za razdoblje 1981-2000. godina izra unate su desetodnevne (dekadne) prosje ne komponente vodne bilance za navedeno razdoblje (Palmer, 1965; Eagleman, 1967; Pand~i et al., 2006). Prosje ne dekadne temperature zraka su u rasponu od 0C do 22C. Srednja relativna vla~nost je oko 90% tijekom zime te oko 75% ljeti. Maksimalne ko&(BDrtxz    * B D F H J Z t v x z | ŻдŴŴРh\4hd:H*\h$CJOJQJ^JaJh$h /5\h /h /5\ h /5\h$h$5\hd:hd:5H*\ hd:5\ h!h#CJH*OJQJ\^JaJh$h!h#5\ hd:5h$h!h#52L  t @8<$a$gdj:gdj:$a$gdj:$a$gd!h#$a$gd /$a$gdjgd!h#$a$gd$$a$gd!h#ڌ    , t v x  4 b ~  > J b   û~w~wpiepe~p~pipipapZ h /hh7hhj h /hIt h /h3& h /hEP h /h!h#h /h$5 h /h$hj:h!h#5h!h#CJOJQJ^JaJ h\4h\4CJOJQJ^JaJh\4h\4\h\45H*\h\4h\4H*\ hd:\hd:hd:\h\4hd:H*\hd: hd:hd:hd:5H*\#  . 0 D R Z ^ f   (:Z\^dt|*:<>@x|ǼҼҫҖ{h /h!h#B*hph h /h h /hdhjh!h#@ hj@ ho@@h /h!h#@h5B*phh /hItB*phh /hB*phh /h!h#B*phho@ h /hj h /h!h#hjh7hhjh!h#5/$t| $Ht>PzjzƸ۱۱۱椠ۙےێےےۊhlYh"X h /hE h /h /hjh /h /B*hph h /hdh /h!h#B*H*hphho@B*H*hphho@B*hph h /h!h#hYZh /h!h#B*hphh /hdB*hph4 8<LPJT !a!b!d!"##$ $"$$$4$H$b$|$~$$$$$$$$$&%%%%J&&&&&&&& '$''߿߲˭h 3h:lhYZhFxh"X hP+hP+hP+hP+5 hj:5h]hj:B*hphh]hj:H*mH sH hj:hj:5mH sH hj:mH sH h]hj:mH sH hj:5mH sH h]hj:5mH sH 6% F"## $"$$$4$6$.X0"3Z3\3d89=@2@@@gdgd8,4gdP+ $`a$gdNgdP+$a$gddzo $`a$gd 3$a$gdP+$a$gdj:''''(((d(f(j(p(((((.)2)4):)B)b)))))))**113 3"3Z3344444455J5N5556,67d889R9f99ըhX\B*phhdzoB*phhP+hP+@hP+hP+B*ph hX\5h8,4hX\5 hX\hX\hP+hP+5\mHsHhdzohP+hP+H*h:lh9hFxhKy hP+hP+h 3hYZ899:::4:v:x:z:::::::H<L<=??????@@2@8@:@<@@fBrBBBxCCCXlXXYYDZbZZ.[]]]]]]]]]ǹhEh-}:h Uhh:lhh8,4h5 hS]5 h8,45hP+hP+5\mHsHhP+hP+5hP+hP+B*H*hphhP+hP+B*hphhX\ hLhX\hdzo hP+hP+7li ine oborine se pojavljuju u toplom dijelu godine ato je odlika klime ovog podru ja. Maksimalna potencijalna evapotranspiracija i neato manja stvarna evapotranspiracija je u srpnju, a minimalna u sije nju ato je u skladu s temperaturom zraka. Gubitak vlage iz tla je najvei u proljee 6, a procjeivanje vlage u tlo u jesen. Otjecanje je najvee tijekom hladnog dijela godine kao i koli ina vlage u tlu. Kona no je promatran tzv. deficit vlage (koli ina oborine minus potencijalna evapotranspiracija) prikazan na slici 1. Pozitivne vrijednosti su u hladnom, a negativne u toplom dijelu godine iako su koli ine oborine vee u toplom dijelu godine. Razlog tome je poveana evapotranspiracija u toplom dijelu godine. (dolazi slika 1.) 3.2. Referentna evapotranspiracija (ETo) i efektivne oborine Rezultati referentne evapotranspiracije, oborina i efektivnih oborina prikazani su u tablici 1. (dolazi tablica 1) Analizirajui godianje vrijednosti referentne evapotranspiracije i efektivnih oborina (Dastone, 1975) vidljivo je da je referentna evapotranspiracija bila viaa od efektivnih oborina za 30,1 mm, dok je u vegetacijskom razdoblju ta razlika bila evidentnija i iznosila je 211,6 mm. Budui da je referentna evapotranspiracija vea od oborina postoji opravdana potreba za navodnjavanjem. 3.3. Bilanca vode u tlu Rezultati bilance vode u tlu za pojedinu kulturu za prosje ne oborine prikazani su u tablici 2. (dolazi tablica 2) Iz tablice 2 razvidno je da je kod svih kultura u razdoblju istra~ivanja izra unat manjak vode u tlu. Na temelju navedenog mo~e se zaklju iti da su klimatske promjene u posljednjim godinama prouzro ile poveanu potrebu kultura za vodom, a time i poveani manjak vode u tlu, odnosno potrebu osiguranja vee koli ine vode za navodnjavanje. 3.4. Kakvoa vode Rijeka Drava na mjernoj postaji Terezino Polje ima ujedna eni protok izra~en kao srednja vrijednost od 14 do 26 mjerenja godianje. Najni~i protok bio je u 1993. godini (381 m 3 /sec), a najviai 1991. godine (575 m 3 /sec)-slika 2. (dolazi slika 2) Po vrijednostima ispitivanih parametara mo~e se takoer zaklju iti da nema velikih oscilacija po godinama. U obradu su uzeti podaci od 1990 do 2004. godine od 14 do 26 podataka godianje. Od brojnih parametara koji su uklju eni u monitoring na toj vodomjernoj postaji prikazani su samo oni obvezni (re~im kisika, hranjive tvari, bioloaki i mikrobioloaki pokazatelji). Vrijednosti KPK od 1990. do 2004. godine kretale su se od 2,89 do 3,79 mg O2/l, a BPK5 (mg O2/l) od 1,89 do 4,76 (slika 3). Otopljeni kisik se kretao od 8,12 do 12,2 mg/l i nikad nije bio ispod 7 mg/l ato je granica za prvu vrstu vodotoka. (dolazi slika 3) Od mikrobiloakih parametara prikazane su vrijednosti koliformnih bakterija /l i broj aerobnih bakterija po mililitru kod 22 0C. Broj koliformnih bakterija po godinama izra~en kao srednja vrijednost kretao se od 2040/l do 47020/l . Broj bakterija na agaru kod 22 0C. bio je od 857 do 5279/ml. (slika 4). (dolazi slika 4) Prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka rijeka Drava je kao i veina vodotoka svrstana u drugu vrstu. U tablici 3. dat je prikaz ocjene kakvoe vodotoka od 1990 do 2004. godine prema Uredbi o klasifikaciji voda. (dolazi tablica 3) Klasifikacija vodotoka prema odabranim pokazateljima po re~imu kisika je bila veinom u drugoj vrsti a samo jednom u prvoj (1990. godine ) i dva puta u treoj vrsti (2001. i 2003. godine). Po hranjivim tvarima je bila stalno u treoj vrsti, a po mikrobioloakim pokazateljima tree vrste, osim tri puta kad je bila druge vrste. Bioloaki pokazatelji su bili stalno druge vrste, osim dva puta kad su bili tree vrste, ato potvruju i istra~ivanja Marijanovi Raj i et al., (2003) i `imuni et al., (2006). Rijeka Drava po prikazanim rezultatima nikad nije prelazila treu vrstu ato znai da je pogodna za navodnjavanje. . 4. Zaklju ci Na temelju rezultata istra~ivanja bilance vode u tlu (u razdoblju 1981-2000) i kakvoe vode (u razdoblju 1990-2004) za navodnjavanje odreenih kultura, mo~e se zaklju iti sljedee: 1. Referentna evapotranspiracija bila je vea od efektivnih oborina za 30,1 mm, dok je u vegetacijskom razdoblju ta razlika bila evidentnija i iznosila je 211,6 mm. 2. Kod svih je kultura u razdoblju istra~ivanja izra unat manjak vode u tlu, koji se kretao od najni~e vrijednosti 51,1 mm (kod duhana) pa do najviae vrijednosti 135,5 mm (kod aeerne repe). 3. Prema Uredbi o kategorizaciji vodotoka rijeka Drava je svrstana u drugu vrstu. 4. Prema Uredbi o klasifikaciji voda, rijeka Drava nikad nije prelazila treu vrstu ato zna i da je pogodna za navodnjavanje. 5. Temeljem postojeih pogodnih tala za navodnjavanje, dovoljne koli ine vode i zadovoljavajue kakvoe postoje realne pretpostavke za navodnjavanje a time i mogunosti za veu i sigurniju poljoprivrednu proizvodnju. 5. Literatura 1. Dastone, N. G. (1975): Effective rainfall. FAO Irrigation and drainage paper, No. 25, Rome. 2. Eagleman, J.R., (1967): Pan evaporation, potential and actual evapotranspiration. J. Appl. Meteor., 6, 482-488. 3. Kos, Z. (2004): Hrvatska i navodnjavanje. Hrvatska vodoprivreda, 142: 30-41. 4. Marijanovi Raj i, M., Jakov i, T., Vitale, K., Senta, A. (2003): Vremenske serije i klaster analiza u ocjeni kvalitete vode rijeke Drave. 3. Hrvatska konferencija o vodama. Zbornik radova, 351-592, Osijek. 5. `imuni, I., Senta, A., Tomi, F. (2006): Potreba i mogunost navodnjavanja poljoprivrednih kultura u sjevernom dijelu Republike Hrvatske. Agronomski glasnik. 1 ,13-31. 6. Palmer, C.W. (1965): Meteorological drought. Washington: U.S. Department of Commerece  Research Paper No. 45, 58 pp. 7. Pand~i, K., `imuni, I., Tomi, F., Husnjak, S., Likso, T., Petoai, D. (2006): Comparison of three mathematical models for the estimation of 10-day drain discharge. Theor. Appl. Climatol., 85, 107-115. 8. Romi, D., Maruai, J., Tomi, F., i viae autora (2005): Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljiatem i vodama u republici Hrvatskoj, Agronomski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Zagreb. 9. Tomi, F., Romi, D., Maar, S. (2007): Stanje i perspektive melioracijskih mjera u Hrvatskoj. Zbornik radova znanstvenog skupa: Melioracijske mjere u svrhu unapreenja ruralnog prostora. HAZU, Razred za prirodne znanosti i Razred za tehni ke znanosti. ZagrebUreenje poljoprivrednih povraina u Hrvatskoj, Hrvatske vode,1: 51-60. 10. Dr~avni plan za zaatitu voda. NN 8/99 11. Izmjene i dopune zakona o vodama NN 150/05 12. Uredba o klasifikaciji voda NN 77/98 13. Zakon o vodama NN 107/95 14. Zakon o financiranju vodnog gospodarstva NN 150/05 15. Zaatita voda od one iaenja u integralnom upravljanju vodama, hrvatska vodoprivreda, posebno izdanje, 2002 @]]]]B^J^ __4_6_6b8bhbjb,c.cTcVcee"fgdL$a$gdu pgd+$a$gd $ 0*$a$gdgd$a$gd8,4 $`a$gdN]B^D^J^`^^^^^^^^__ __2_4_6_L_N_P_R_Z_\_b_d_z_|____________`````` `$`&`b`h`j`l`p`r`t`v`z`~```ŽhIhImHsH h-hh-hmHsH h+hIhHmH sH h mH sH hmH sH hu p hhhhh5@hh@hh5<``````````````dafanaparataxaza~aaaaaaaaaaaaaaaaabbbbb2b6b8bhbjb"c$c*c,c.cTcVcncccc d hu phu phRWh h hP/h+hu ph+ hEhh}_h5hCJOJQJ^JaJh}_hI h+hIh-hmHsHhQrh- h-h< deef f f"fgggggggg hhhhh"ibiijkkkkkkklllmm m mmm.mᰚ||ohh hS]hLhLh B*hphh B*hphhLB*hphhB*hphhLhLB*H*hphhLhLH*hLhLB*hphh:lhHh-}:h hihhS]hLhLH* hLhLhLhL5 h*n 5hu p hu phu p("f$fgghhjll m mnovooodp@qBqhqjqlq$a$gdL $`a$gd-}:`gdS]$a$gd $`a$gdm $`a$gdigdL $`a$gdL.mDmnnoofohonovoooooxpzp@qBqfqhqlqssssXtZtt\ujuBvHvdvvvvvwLwlwwwwwwwʽzvzvzvzvzvzvzh8 h8h8 hN5h:lB*hphh-}:B*hphhEhLCJOJQJhHh hLhHB*hphhLhLB*hph hEhL hLCJ h CJ hCJ hiCJhhS]hLH* hS]hLhS]-lqBvHvbvdvwwyz>{:|}}} ~~~VV$a$gdgdN$a$gdQrgd"b$a$gd,$a$gd8 $`a$gd8$a$gdL $`a$gdLwwwxxxx x"x&x(x*x,x0x2xHxVxXx\x^xfxhxlxnxpxxxxxxyyy"y*y4y:yNy`ytyzzzz<{B{D{F{H{{{{:|<|@|||}}}͞͞hGvh,h,B*hphh,B*hphhLh,B*hph hu ph,h, h+h8 h-h8h-h8mHsHh8 h8h8h8h8mHsH;}}}} ~ ~~~~~"RVX\(*02>@HZTVXtvxPRVȇ҇և؇އļȱ h5T\hh\ hhhKyh5Thh` hNhQr h"bh"bh"b hLhLhLhL5 h_e5 hGv5 hN5 hNhN@P JN،ڌ$a$gdQr$a$gd@h$a$gd$a$gd ԉFJRLNV،ڌhLhLhQr5 hLhQrh^$hLh@h5 hLh@hh@h hN\hh\ h5T\6&P1h:pd(/ =!4"#.$S%7 @@@ !h#NormalCJ_HaJmHsHtH Z@Z  Heading 1$<@&5CJ KH OJQJ\^JaJ \@\  Heading 2$<@& 56CJOJQJ\]^JaJB@B P+ Heading 7 <@&mH sH DA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List4B@4  Body Text$a$>Q@>  Body Text 3xCJaJj@j + Table Grid7:V0<:ST:\]GmBC % FK,2TU""""""U#V#i#j#$$%%e%f%y%z%&&&&''''L)A*C*T*U*++++,o,p,,,,..////\01n112222253334z555_666789M9v999;:>:0000000000000000 00 00 0 0p000000p00000h0000p00h000000 0 00 000 0 00 00 00 00 0 0 0 0 0 0 00(00(00(000(00(000 00(0 000 00(0(00000000000000000000000000000000080 00 0 0 ST:\]mBK,2TU""%%z%&.////\01n112225333_66689v99;:>:Oy00Oy00O900Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00Oy00O900O900O900O900O900O900O900O900O900O900O900Oy00Oy00Oy00Oy00O90)00O90P0!O90P0O90P0O90S0O90P0O90P0O90P0O90W0O90P0O90,0O90,0O90,0O90,0O90S0O90S0O90S0!O90S0O90S0O90,0Oy0,0Oy0,0O90,00 0`  '9]` d.mw}ڌ"%&'(*+HIJLNOQ@"flqڌ#)GKMPڌ$8@0(  B S  ?=>t?@4AˇBḋr ''*\+>:w ''*^+>:C*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsmetricconverterV*urn:schemas-microsoft-com:office:smarttagsplacehttp://www.5iantlavalamp.com/ 0C381 m575 m ProductID !"9:<=EFLMRTlmnp ;<[]df  12TUSU   -/23>?EGqr()239:LNVWjm!BC  A  r w   " * Z l < C  ' d 4=>?FGJKEFWX  89wxVX12;=HIPRY[ac&'TU359<{}$ & !!f!h!!!""""""""""##D#E#S#W#]#^#e#j#w#x#########################$$ $ $ $$#$$$&$'$($)$+$-$C$D$M$N$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$$%%a%b%c%g%y%z%%%%%%%&&&&''''''''(())))))@*D*R*U*++++ ,,o,q,,,----}.~.....//*/+/M/N/]/^///////////////////////00000000'0(0[0\0]0`00000001 11111$1%1m1n1p1q11111111122226383333344444444444444y5z5{5}555555555B6D6H6K6_6b66666777777777777888899L9M9u9v9999999;:>:RT 9:[]FGlmA d EJK+,12SU""""""T#W#]#j#$$%%d%f%x%z%&&&&''''K)L)@*C*S*U*++++,,n,p,,,.....///[0\011m1n11122224353333344y5z55555^6b66666778899L9M9u9v99999::>:33[""""V#j#f%z%''A*B*C*U*{++p,,./22>:>:Simunic4'$dh(MAf6u*2~%F~XWdm` *n  !hFj\P+5It9!h#3&d(j2'38,4\4lY:d:j:-}:o@D8DEoEEP5TxW"XS]x]}_Fhxl&mpYndzou pQrzuBxFx{ixGvRW8_I lY6X\YZ$3, /o9"bE2d:7hi 3N@hKy^$_e-:lH+L V*\""U#V#e%f%''A*C*U*+7>:@;:;:`;:;: <:`` ` ```````@@`$`(`4`6`:`@`XUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qh&gj)v1i1i!4.x24d:: 3qH)?FhSimunicSimunicOh+'0d   , 8DLT\ssSimunicimuimuNormalSimunic41uMicrosoft Word 10.0@DX@@̞}1՜.+,0 hp  RH-TDUli:A  Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRTUVWXYZ\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvxyz{|}~Root Entry F$v}Data S1Table[6WordDocument8SummaryInformation(wDocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q