{\rtf1\ansi\ansicpg1250\uc1 \deff0\deflang1050\deflangfe1050{\fonttbl{\f0\froman\fcharset238\fprq2{\*\panose 02020603050405020304}Times New Roman;}{\f33\froman\fcharset0\fprq2 Times New Roman;}{\f32\froman\fcharset204\fprq2 Times New Roman Cyr;}
{\f34\froman\fcharset161\fprq2 Times New Roman Greek;}{\f35\froman\fcharset162\fprq2 Times New Roman Tur;}{\f36\froman\fcharset177\fprq2 Times New Roman (Hebrew);}{\f37\froman\fcharset178\fprq2 Times New Roman (Arabic);}
{\f38\froman\fcharset186\fprq2 Times New Roman Baltic;}}{\colortbl;\red0\green0\blue0;\red0\green0\blue255;\red0\green255\blue255;\red0\green255\blue0;\red255\green0\blue255;\red255\green0\blue0;\red255\green255\blue0;\red255\green255\blue255;
\red0\green0\blue128;\red0\green128\blue128;\red0\green128\blue0;\red128\green0\blue128;\red128\green0\blue0;\red128\green128\blue0;\red128\green128\blue128;\red192\green192\blue192;}{\stylesheet{\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 \snext0 Normal;}{\s1\ql \li0\ri0\keepn\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \b\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 \sbasedon0 \snext0 heading 1;}{
\s2\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \b\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 \sbasedon0 \snext0 heading 2;}{\s3\qj \li0\ri0\sl360\slmult1
\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel2\adjustright\rin0\lin0\itap0 \i\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 \sbasedon0 \snext0 heading 3;}{\s4\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel3\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\b\fs36\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 \sbasedon0 \snext0 heading 4;}{\s5\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel4\adjustright\rin0\lin0\itap0 \b\fs24\ul\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 
\sbasedon0 \snext0 heading 5;}{\*\cs10 \additive Default Paragraph Font;}{\s15\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 \sbasedon0 \snext15 Body Text,uvlaka 2;}{
\s16\ql \li0\ri0\widctlpar\tqc\tx4320\tqr\tx8640\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 \sbasedon0 \snext16 footer;}{\*\cs17 \additive \sbasedon10 page number;}{\*\cs18 \additive \ul\cf2 \sbasedon10 
Hyperlink;}{\s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 \sbasedon0 \snext19 footnote text;}{\*\cs20 \additive \super \sbasedon10 footnote reference;}}{\*\listtable
{\list\listtemplateid243932252\listhybrid{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat10\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\i0\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 
\chshdng0\chcfpat1\chcbpat1\fbias0 \fi-360\li720\jclisttab\tx720 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'01.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr
\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li1440\jclisttab\tx1440 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'02.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr
\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li2160\jclisttab\tx2160 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'03.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr
\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li2880\jclisttab\tx2880 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'04.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr
\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li3600\jclisttab\tx3600 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'05.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr
\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li4320\jclisttab\tx4320 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'06.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr
\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5040\jclisttab\tx5040 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'07.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr
\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5760\jclisttab\tx5760 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'08.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr
\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li6480\jclisttab\tx6480 }{\listname ;}\listid132214740}{\list\listtemplateid-576576364\listhybrid{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat10\levelspace0\levelindent0
{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1\fbias0 \fi-360\li720\jclisttab\tx720 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0
\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'01.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li1440\jclisttab\tx1440 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0
\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'02.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li2160\jclisttab\tx2160 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0
\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'03.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li2880\jclisttab\tx2880 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0
\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'04.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li3600\jclisttab\tx3600 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0
\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'05.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li4320\jclisttab\tx4320 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0
\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'06.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5040\jclisttab\tx5040 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0
\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'07.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5760\jclisttab\tx5760 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0
\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'08.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li6480\jclisttab\tx6480 }{\listname ;}\listid243221325}{\list\listtemplateid1746310350\listhybrid{\listlevel
\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li720\jclisttab\tx720 }{\listlevel
\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'01.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li1440\jclisttab\tx1440 }
{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'02.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li2160
\jclisttab\tx2160 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'03.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 
\fi-360\li2880\jclisttab\tx2880 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'04.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 
\chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li3600\jclisttab\tx3600 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'05.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr
\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li4320\jclisttab\tx4320 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'06.;}{\levelnumbers\'01;}
\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5040\jclisttab\tx5040 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'07.;}{\levelnumbers
\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5760\jclisttab\tx5760 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827
\'02\'08.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li6480\jclisttab\tx6480 }{\listname ;}\listid801463636}{\list\listtemplateid-1037957140{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0
\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li720\jclisttab\tx720 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1
\levelspace360\levelindent0{\leveltext\'02\'01.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li1440\jclisttab\tx1440 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360
\levelindent0{\leveltext\'02\'02.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li2160\jclisttab\tx2160 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0
{\leveltext\'02\'03.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li2880\jclisttab\tx2880 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext
\'02\'04.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li3600\jclisttab\tx3600 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext
\'02\'05.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li4320\jclisttab\tx4320 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext
\'02\'06.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5040\jclisttab\tx5040 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext
\'02\'07.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5760\jclisttab\tx5760 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext
\'02\'08.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li6480\jclisttab\tx6480 }{\listname ;}\listid950867697}{\list\listtemplateid-778165696\listhybrid{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0
\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li720\jclisttab\tx720 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0
\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'01.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li1440\jclisttab\tx1440 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2
\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'02.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li2160\jclisttab\tx2160 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0
\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'03.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li2880\jclisttab\tx2880 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4
\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'04.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li3600\jclisttab\tx3600 }{\listlevel\levelnfc2
\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'05.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li4320\jclisttab\tx4320 }{\listlevel
\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'06.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5040\jclisttab\tx5040 }
{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'07.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5760
\jclisttab\tx5760 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'08.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 
\fi-180\li6480\jclisttab\tx6480 }{\listname ;}\listid988292357}{\list\listtemplateid28705180\listhybrid{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat10\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815
\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1\fbias0 \fi-360\li720\jclisttab\tx720 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext
\leveltemplateid68812825\'02\'01.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li1440\jclisttab\tx1440 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext
\leveltemplateid68812827\'02\'02.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li2160\jclisttab\tx2160 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext
\leveltemplateid68812815\'02\'03.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li2880\jclisttab\tx2880 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext
\leveltemplateid68812825\'02\'04.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li3600\jclisttab\tx3600 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext
\leveltemplateid68812827\'02\'05.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li4320\jclisttab\tx4320 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext
\leveltemplateid68812815\'02\'06.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5040\jclisttab\tx5040 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext
\leveltemplateid68812825\'02\'07.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5760\jclisttab\tx5760 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext
\leveltemplateid68812827\'02\'08.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li6480\jclisttab\tx6480 }{\listname ;}\listid1216430107}{\list\listtemplateid916606090\listhybrid{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0
\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li720\jclisttab\tx720 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0
\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'01.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li1440\jclisttab\tx1440 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2
\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'02.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li2160\jclisttab\tx2160 }{\listlevel\levelnfc0
\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'03.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li2880\jclisttab\tx2880 }{\listlevel
\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'04.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li3600\jclisttab\tx3600 }
{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'05.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li4320
\jclisttab\tx4320 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'06.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 
\fi-360\li5040\jclisttab\tx5040 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'07.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 
\chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5760\jclisttab\tx5760 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'08.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr
\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li6480\jclisttab\tx6480 }{\listname ;}\listid1316034881}{\list\listtemplateid-1450386132\listhybrid{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat10\levelspace0
\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1\fbias0 \fi-360\li720\jclisttab\tx720 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1
\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'01.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li1440\jclisttab\tx1440 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1
\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'02.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li2160\jclisttab\tx2160 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1
\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'03.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li2880\jclisttab\tx2880 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1
\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'04.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li3600\jclisttab\tx3600 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1
\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'05.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li4320\jclisttab\tx4320 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1
\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'06.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5040\jclisttab\tx5040 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1
\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'07.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5760\jclisttab\tx5760 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1
\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'08.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li6480\jclisttab\tx6480 }{\listname ;}\listid1457065859}{\list\listtemplateid-226590432\listhybrid
{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li1080\jclisttab\tx1080 }{\listlevel\levelnfc4
\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\'02\'01.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li1800\jclisttab\tx1800 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2
\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\'02\'02.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li2520\jclisttab\tx2520 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0
\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\'02\'03.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li3240\jclisttab\tx3240 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0
\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\'02\'04.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li3960\jclisttab\tx3960 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1
\levelspace360\levelindent0{\leveltext\'02\'05.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li4680\jclisttab\tx4680 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360
\levelindent0{\leveltext\'02\'06.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5400\jclisttab\tx5400 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0
{\leveltext\'02\'07.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li6120\jclisttab\tx6120 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext
\'02\'08.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li6840\jclisttab\tx6840 }{\listname ;}\listid1662273133}{\list\listtemplateid-1325649782\listhybrid{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0
\levelstartat10\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1\fbias0 \fi-360\li720\jclisttab\tx720 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0
\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'01.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li1440\jclisttab\tx1440 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2
\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'02.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li2160\jclisttab\tx2160 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0
\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'03.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li2880\jclisttab\tx2880 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0
\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'04.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li3600\jclisttab\tx3600 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2
\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'05.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li4320\jclisttab\tx4320 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0
\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'06.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5040\jclisttab\tx5040 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0
\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'07.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5760\jclisttab\tx5760 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2
\levelfollow0\levelstartat1\levelspace0\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'08.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li6480\jclisttab\tx6480 }{\listname ;}\listid1673491029}
{\list\listtemplateid-257362982\listhybrid{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'00.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 
\chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li720\jclisttab\tx720 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'01.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 
\chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li1440\jclisttab\tx1440 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'02.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr
\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li2160\jclisttab\tx2160 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812815\'02\'03.;}{\levelnumbers\'01;}
\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li2880\jclisttab\tx2880 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'04.;}{\levelnumbers
\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li3600\jclisttab\tx3600 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827
\'02\'05.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li4320\jclisttab\tx4320 }{\listlevel\levelnfc0\levelnfcn0\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0{\leveltext
\leveltemplateid68812815\'02\'06.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5040\jclisttab\tx5040 }{\listlevel\levelnfc4\levelnfcn4\leveljc0\leveljcn0\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360\levelindent0
{\leveltext\leveltemplateid68812825\'02\'07.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-360\li5760\jclisttab\tx5760 }{\listlevel\levelnfc2\levelnfcn2\leveljc2\leveljcn2\levelfollow0\levelstartat1\levelspace360
\levelindent0{\leveltext\leveltemplateid68812827\'02\'08.;}{\levelnumbers\'01;}\chbrdr\brdrnone\brdrcf1 \chshdng0\chcfpat1\chcbpat1 \fi-180\li6480\jclisttab\tx6480 }{\listname ;}\listid2105304006}}{\*\listoverridetable{\listoverride\listid950867697
\listoverridecount0\ls1}{\listoverride\listid988292357\listoverridecount0\ls2}{\listoverride\listid2105304006\listoverridecount0\ls3}{\listoverride\listid1662273133\listoverridecount0\ls4}{\listoverride\listid801463636\listoverridecount0\ls5}
{\listoverride\listid243221325\listoverridecount0\ls6}{\listoverride\listid1673491029\listoverridecount0\ls7}{\listoverride\listid1457065859\listoverridecount0\ls8}{\listoverride\listid1216430107\listoverridecount0\ls9}{\listoverride\listid132214740
\listoverridecount0\ls10}{\listoverride\listid1316034881\listoverridecount0\ls11}}{\*\revtbl {Unknown;}}{\info{\title OTOK SVETAC  I HRID  KAMIK}{\author ll}{\operator ll}{\creatim\yr2005\mo2\dy17\hr13\min32}{\revtim\yr2005\mo9\dy30\hr12\min49}{\version148}{\edmins5320}
{\nofpages61}{\nofwords20644}{\nofchars-32766}{\*\company oo}{\nofcharsws0}{\vern8249}}\paperw11906\paperh16838\margl1417\margr1417\margt1417\margb1417 
\deftab708\widowctrl\ftnbj\aenddoc\hyphhotz425\noxlattoyen\expshrtn\noultrlspc\dntblnsbdb\nospaceforul\hyphcaps0\formshade\horzdoc\dghspace120\dgvspace120\dghorigin1701\dgvorigin1984\dghshow0\dgvshow3
\jcompress\viewkind1\viewscale100\pgbrdrhead\pgbrdrfoot\nolnhtadjtbl \fet0\sectd \linex0\headery708\footery708\colsx708\endnhere\sectlinegrid360\sectdefaultcl {\footer \pard\plain \s16\ql \li0\ri0\widctlpar
\tqc\tx4320\tqr\tx8640\pvpara\phmrg\posxr\posy0\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\field{\*\fldinst {\cs17 PAGE  }}{\fldrslt {\cs17\lang1024\langfe1024\noproof 1}}}{\cs17 
\par }\pard \s16\ql \li0\ri360\widctlpar\tqc\tx4320\tqr\tx8640\faauto\adjustright\rin360\lin0\itap0 {
\par }}{\*\pnseclvl1\pnucrm\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxta .}}{\*\pnseclvl2\pnucltr\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxta .}}{\*\pnseclvl3\pndec\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxta .}}{\*\pnseclvl4\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxta )}}
{\*\pnseclvl5\pndec\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl6\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl7\pnlcrm\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl8
\pnlcltr\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxtb (}{\pntxta )}}{\*\pnseclvl9\pnlcrm\pnstart1\pnindent720\pnhang{\pntxtb (}{\pntxta )}}\pard\plain \s4\qc \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel3\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\b\fs36\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\i BISERNA OGRLICA - }{PU\'c8INSKI OTOCI SREDNJEG  JADRANA
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\b 
\par Autori fotografija u knjizi, }{\b\ul za impressum}{\b : 
\par 
\par Bartulovi\'e6 Tonko,
\par Carli Andrija,
\par Cr\'e8ek Andrej,
\par Filipovi\'e6 Mihajlo,
\par Frka Danijel,
\par Katavi\'e6 Mladen, 
\par Katavi\'e6 Sini\'9aa
\par Kocei\'e6 \'8eeljko, 
\par Kramari\'e6 Robert,
\par Mach Ivan, 
\par Peru\'9aina Antun,
\par Petri\'e8i\'e6 Ratko,
\par Soldo Alen, 
\par Stani\'e6 Boris,
\par Stip\'e8evi\'e6 Vladimir,
\par Sutli\'e6 Korana,
\par \'8aain Ivo,
\par \'8aeri\'e6 Ela,
\par \'8aeri\'e6 Neven, 
\par Vi\'9ai\'e6 \'8eeljko,
\par Vuki\'e8evi\'e6 Bo\'9eo
\par \'8eidanik Mojca 
\par 
\par }{\b\i Najve\'e6i broj fotografija u knjizi je snimljen Olympus  C 8080  digitalnim foto aparatom. Posebna zahvala gospo\'f0i Kseniji i Olympusu - Hrvatska.
\par }{\b 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par POSVETA AUTORA: 
\par }{\b\i Majci Divni i ocu Ljubi, za sve prekrasne trenutke koji me vezuju za  djetinjstvo\'85..
\par }{\b 
\par 
\par }\pard\plain \s4\qc \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel3\adjustright\rin0\lin0\itap0 \b\fs36\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\i BISERNA OGRLICA - }{PU\'c8INSKI OTOCI SREDNJEG  JADRANA
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par 
\par }\pard\plain \s2\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel1\adjustright\rin0\lin0\itap0 \b\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {PREDGOVOR
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\b 
\par }\pard \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\aspalpha\aspnum\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\i Pred nama je nova knjiga o moru, zaljubljenika i po\'9atovatelja  mora autora Nevena \'8aeri\'e6
a. Njegova  knjiga KAMENA SVJETLA  opisivala je  svjetionike i njihovu kamenu, svjetlosnu, sigurnosnu, za\'9atitnu i ljubavnu rapsodiju, zvjezdano nebo, sivo modro i srebrno mjese\'e8evo more  u ljepoti jedinstvenog  jadranskog prostora. Posebna  pa\'9e
nja  odnosila se tamo  na obzorje  mjese\'e8eve duge u pjeni  Posejdonovih valova, oluja,  vjetrovnih  posolica, izmaglica, morskih sila i drugih opasnih pojava.
\par }\pard \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\i Nova knjiga je skup nadahnutih pri\'e8a o usamljenim hridima i pu\'e8
inskim otocima  najudaljenijih arhipelaga te o njihovim morima i podmorjima. Bez obzira na naslov ove vrijedne i intrigantne knjige, koja je napisana iz \'e8iste ljubavi  i kreativnog rodoljubnog gena, predgovornik  knjizi \'9e
eli  naglasiti da se zapravo radi o vanjskoj  bisernoj oto\'e8noj ogrlici koja sredi\'9anju to\'e8ku  Dalmacije  okru\'9euje \'e8istom ljepotom i zvjezdanim  sjajem.
\par U autorovom  opisu  otoka, oto\'e8i\'e6a, hridi, mora i podmorja, flore i faune i uop\'e6e \'9eivota  neba i mora otkriva  se  sva ljepota vje\'e8nosti  i  Stvoriteljev dar. Knjiga se  \'e8ita kao najslikovitiji putopis o na\'9aem hrvatskom moru  i na\'9a
em \'e8ovjeku ribaru i mornaru, koji se  oplemenjuje  bogatstvom \'9eivog  pomorskog svijeta  u moru i \'9eivim  i zanimljivim \'9eivotom vjetrova, oluja, pijavica  i jadranskih  ciklonalnih vrtloga, \'9a\'e8
iga i drugih valova  mora. Upravo u radijusu  opisanih otoka i hridi nastaju i rastu  jadranske ciklone  s posebnim  meteorolo\'9ako-oceanografskim  pojavama  iz kojih izrasta znanost, ali i \'9eive  mitologije, predaje, pomorske bajke i ribarske  pri\'e8
e  o valovima kao  ku\'e6e, o morskim  nemanima  i tajnama dubinskih struja, grota i bezdana  podmorja pu\'e8inskih otoka i palagru\'9akog praga.
\par Prvi u nizu opisan je otok i svjetionik Blitvenica  i njegovo podmorje. Otok je najbli\'9ei Kornatima  i \'9aibenskom arhipelagu, izdi\'9ee se  iz \'e8istog kristalnog mora gdje  morske struje  i valovi  pjevaju  vje\'e8
nu pjesmu  o moru. More udara  o strme zidove  otoka i struji  u podmorskim rascjepima gdje se raznovrsne  ribe igraju  u ti\'9aini  od dna , preko vrhova brakova do valovite ili mirne povr\'9a
ine mora na kojoj se zrcali  izlazak ili zalazak Sunca, ili Mjesec  u srebrnom odsjaju iskonske  modrine.
\par U drugoj slici ve\'e6 smo na dalekoj pu\'e8ini  ispred Jabuke, samotne i misti\'e8
ne hridi, gdje  se trebamo duboko pokloniti snazi vulkanskog monolita, koji se  svom  silinom nebeskog meteora ustremio i zabio u  Jadransko  more gdje  svaka  bol gubi svoj smisao. Na pu\'e8ini smo  gdje more miluje, ali i divlja te uzima  svoj danak od 
\'e8ovjeka  zbog oskvrnu\'e6a  ljepote i prirodnog reda stvari. Ljudi \'e8esto ludo i nesvjesno naru\'9aavaju harmoniju mora i neba. Tako su mladi ribari  pobrali  endemske  garifule otoka Jabuke  za svoje dragane, premd
a su ih stari  ribari  upozoravali  da to ne \'e8ine jer nestat \'e6e  ribe i nastat \'e6e oluja i pogibelj.
\par Slijede\'e6a  postaja u putopisu o pu\'e8inskoj ogrlici  je otok Svetac, otok drevne obitelji Zanki  i otok  morskih  Eleonorinih sokolova, koji nadlije\'e6u na\'9ae pu\'e8inske otoke, izgleda jo\'9a tamo od postanka  svijeta. Na tom otoku u  no\'e6
ima vjetrova i groma jo\'9a se ponekad \'e8uje glas   Teute \endash ilirske koja doziva  mrtve ljubavnike. Nemojte se iznenaditi ako u jutarnjom svanu\'e6u i ve\'e8ernjem sumraku \'e8ujete zvona  i molitvu benediktinaca  i pla\'e8
  sredozemne medvjedice za izgubljenim  poljupcem rajskog svjetla. Svetac je tako\'f0er  mjesto mitskih pri\'e8a o ribarima, mornarima, brodolomima,  opojnom vinu i  strasnim ljubavima.
\par Malo dalje od Sveca  nalazi se samotna  hrid Brusnik. Ona je izronila iz  grotla vulkana i izgleda kao izvan prostorno \'e8udo iz nekog drugog svijeta. U dubinama  hrid je  okru\'9eena sa \'9e
ivopisnim morskim  krajobrazima jedinstvene ljepote, gdje se osje\'e6a strahopo\'9atovanje  prema  crno modrim dubinama  i gdje  ulazimo u predvorje nestvarnog.
\par Isto\'e8no od  Brusnika i jugozapadno od ribarske prapovijesne  Komi\'9ee nalazi se Bi\'9aevo,  otok morskih spilja, bajkovitih pri\'e8a,  jedinstvene ljepote, odli\'e8ne ribe i vrhunskog  mirisnog i opojnog vina. Otok Bi\'9aevo \'9eivi na  granici vje
\'e8nosti, gdje su zalazi Sunca spektakularni, gdje se osje\'e6amo zadivljeni  i bez daha ispred  igre svjetla Sunca, boja, mjeseca, riba i plesa  zvijezda u no\'e6i.
\par Daleko od Komi\'9ee prema Lastovu, nazire se otok Su\'9aac i svjetionik, otok divljih maslina,  rasko\'9anih kapara i rascvjetanog ru\'9e
marina, otok ovaca i koza  u mediteranskom  najmirisnijem raslinju. Isto tako to je otok s osebujnim  podmorskim vrtovima u kojima \'9eive  
\par najpo\'9eeljnije ribe i podmorsko cvije\'e6e. Za Su\'9aac i njegovo podmorje ratovali su i Venecija i slobodna hrvatska republika Dubrovnik.
\par Najudaljenije i najju\'9enije hrvatsko oto\'e8je  je arhipelag Palagru\'9ea, izgubljen  na jadranskoj pu\'e8ini u izmaglici dalekog obzora na kojem se otoci samo maglovito  naslu\'e6uju. Na najve\'e6em otoku  arhipelaga  na Velikoj Palagru\'9e
i na velikom \'9ealu u  doba Argonauta, prema legendi, doplovio je sudionik trojanskog rata  Diomed. Dojedrio je bje\'9ee\'e6i pred gnjevom  prelijepe Afrodite. Na Palagru\'9ei  buja \'9eivot endemske  mediteranske faun
e, a u njenom podmorju cvjeta i raste najljep\'9aa flora i fauna Mediterana. Tu u spletu podmorskih polja cvjetova i kamenim \'e8ipkama \'9eive u simbiozi  raznovrsne  ribe, rakovi i alge. Ponekad  na palagru\'9ako biserno-sedefasto \'9e
alo  iz dubina  izroni  izgubljena   sirena  probu\'f0ena iz  nestvarnih snova  o vje\'e8nosti  i nebeskoj ljepoti. Palagru\'9ea je sigurno djelo bo\'9eanske Ruke, kojeg najvi\'9a
e miluju vjetrovi i zvjezdano nebo kada nakon zalaska Sunca, svjetla i zvijezde galaksija   prekriju  nepomu\'e6eno nebo iznad Diomedovih otoka.
\par Izme\'f0u Lastova i Mljeta  u Vrhovnjacima, smjestio se  otok i svjetionik Glavat, otok vje\'e8ne inspiracije i \'e8e\'9enje  na\'9aih ribara  zbog bogatstva  s ribom u cvjetnim  livadama  podmorja.
\par Na kraju, dolazimo do Svetog Andrije, otoka i svjetionika u blizini Dubrovnika  i ju\'9eno od otoka Lopuda. Nailazimo na  otok odmora mnogih ptica selica u prolje\'e6e i u jesen  kada na svojim dalekim preletima upravo nalaze  savr\'9a
eno mjesto slijetanja. Tada oto\'e8ki galebovi plemi\'e6ki prepu\'9ataju svoja  mjesta  mnogim pticama dok oni odlaze na pu\'e8inu  u lov srdela i in\'e6una.
\par Ostajem zadivljen  pred opisima ljepota pu\'e8inskih otoka, njihovog podmorja i svjetionika koji mnogima \'9eivot i sigurnost zna\'e8e. Autor Neven \'8aeri\'e6  ispisao je  stranice o moru kao u kaledeoskopu u koje
m  oblikuje pomorsku stvarnost biranim rije\'e8ima u zanosu   od ljubavi  prema na\'9aoj prirodnoj  i povijesnoj ba\'9atini, koju su nam  za\'9atitili i obranili  na\'9ai hrabri hrvatski ribari, oto\'e8ani i pomorci u divovskoj  borbi kroz tisu\'e6lje\'e6
a. Naslije\'f0e koje smo od njih ba\'9atinili  nema cijene  i nije na prodaju, i ni u jednom trenutku ne smijemo zaboraviti da smo to dobili  za o\'e8uvanje na\'9aim  budu\'e6im nara\'9a
tajima  koji se tek imaju roditi u zagrljaju  ljubavi na mediteranskim mirisnim poljima  izme\'f0u plavog i modrog. Malobrojni hrvatski narod na moru se odupirao i sna\'9enijima i ja\'e8
ima u svemu osim u hrabrosti i  ljubavi prema  domovinskim otocima i moru i zato je  bio i ostao veliki  pomorski narod. Bisernu pu\'e8insku ogrlicu smo upravo poku\'9aali opisati iz rukohvata rije\'e8i  iz knjige Nevena \'8aeri\'e6a. Spomen na pu\'e8
inske otoke opisane  u ovoj knjizi  neka nam bude na  sje\'e6anje, ponos i poput zavjetne knjige  prema  vlastitim vrijednostima. Zato se predla\'9ee da na svim na\'9aim i malim i velikim otocima , posebno onim pu\'e8inskim zat
aknemo hrvatske   zastave  ljubavi i zahvalnosti  za veliki dar Bo\'9eje milosti. To naslije\'f0e  moramo \'e8uvati i braniti  s vi\'9ae brige i odgovornosti, kako ne bi  nestala neizreciva ljepota,  i kako ribe i Eleonorin sokol ne bi oti\'9a
li  u neku  drugu oazu kao \'9ato je to ve\'e6 u\'e8inila pu\'e8inska   Adriana  Jadranskog mora. Nadamo se  njenom povratku  kako ne bi  zamrla  iskrena ri\'e8 i  pisma hrvatskog ribara i mornara, i kako ne bi prestao mlat  vesala na gajetama, kai\'e6
ima i leutima Adrijanskog mora, kao \'9ato se na na\'9au preveliku tugu i \'9ealost ve\'e6 doga\'f0a na nekim od najljep\'9aih  hrvatskih otoka  i  priobalju. 
\par Na pu\'e8inskim otocima  Dalmacije jo\'9a se nalaze artefakti  i jo\'9a \'9eive  legende  i mitske i hrvatske  o sirenama  i ljubavi prema moru, jo\'9a  u svjetlu  mora i sunca \'9eivi  ples  \'9a
argi i pica, zubataca i kavala, trlja i  fratara, po dnu i podmorskim klifovima  jo\'9a se igraju jastozi,
\par }\pard\plain \s15\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\i rakovice i \'9akampi, jure  i love dupini i modruji, palamide, kirnje i tune. Na pu\'e8ini  jo\'9a
 plovi poneka gajeta u kojoj  vesla  probu\'f0eni   \'e8ovjek s mora koji doziva  Adrianu, koja \'e6e nam se vratiti  samo onda kada svi otvorimo srca  za potpunu ljubav prema bo\'9eanskoj prirodi i njegovom  Duhu, u predragoj hrvatskoj zemlji obala, \'9a
koja  i mora.
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par 
\par U Ka\'9atelima, lipanj 2005.                                                       Dr.sc.  Milan Hod\'9ei\'e6                    
\par                                                                                                 Predsjednik 
\par                                                                                                 Matice hrvatske Ka\'9atela
\par }{\b 
\par }\pard\plain \s2\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel1\adjustright\rin0\lin0\itap0 \b\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par 
\par 
\par 
\par }\pard\plain \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par }\pard\plain \s2\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel1\adjustright\rin0\lin0\itap0 \b\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\b0 
\par }\pard\plain \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par }\pard\plain \s2\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel1\adjustright\rin0\lin0\itap0 \b\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {UVODNE NAZNAKE
\par }\pard\plain \s3\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel2\adjustright\rin0\lin0\itap0 \i\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par Dospjeli smo na posljednji rub Jadrana, gdje se ve\'e6 ka\'9ee: Dovle, a ne dalje\'85
\par }\pard\plain \qj \fi708\li4956\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin4956\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {(Tin Ujevi\'e6, 1930.)
\par }\pard \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {
\par Sje\'e6am se ranog djetinjstva, kada sam pogledom lutao po nauti\'e8koj karti Jadrana. Pa\'9enju su mi uvijek privla\'e8ile malene oaze kopna razasute u plavetnilu pu\'e8ine Jadranskog mora. Pu\'e8
inski otoci se doimaju nestvarno, u nekom prirodnom svijetu bez geometrije, kao da ih je neka nebeska sila }{\i postavila}{ prema samo njoj znanim zakonitostima  svemira. Miljama daleko od u\'9eurbanog \'9e
ivota civilizacije, izvan plovidbenih koridora, no\'e6u zaogrnuti beskrajnom nebeskom zvjezdanom \'e8ipkom, pu\'e8inski otoci privla\'e8e sebi na neki neobja\'9anjiv na\'e8in.
\par  
\par Zimi se, u toplini sobe, skiciraju rute plovidbe za slijede\'e6e ljeto, nastoje\'e6i barem planom obuhvatiti i neko od pu\'e8inskih odredi\'9ata. Nakon isplovljenja plan se \'e8esto mijenja, jer su uvjeti plovidbe \'e8esto druga\'e8iji od \'9e
eljenih. Valovito more i sna\'9eni vjetrovi \'e8esta su pojava na otvorenom Jadranu. Treba imati  avanturisti\'e8kog duha za uputiti se prema ovim odredi\'9atima. Odluku nije lako donijeti jer su uvjeti plovidbe otvorenim morem druga\'e8
iji od plovidbe zatvorenim, priobalnim kanalima. Zbog toga se tamo, na otvorenoj pu\'e8ini, naj\'e8e\'9a\'e6e susre\'e6u  tek ribari i po neki nauti\'e8ar.
\par  
\par Pomorsko meteorolo\'9aki uvjeti plovidbe otvorenim dijelom Jadranskog mora vrlo su varljivi, te treba pratiti dugoro\'e8nu pomorsku prognozu. Pogotovo kada se plovi sporijim brodicama, ograni\'e8enim brzinama, koje ne pru\'9eaju mogu\'e6nost br
zog bijega u situaciji iznenadnog pogor\'9aanja vremenskih uvjeta. Isplovljenje po mirnom moru iz priobalnog odredi\'9ata i stabilna vremenska prognoza nisu garancija da \'e6e i plovidba do pu\'e8inskih odredi\'9ata uvijek biti ugodna. I kada se \'e8
ini kako se pu\'e8ina na horizontu zrcali u }{\i bonaci}{, to je \'e8esto tek opti\'e8ka varka. Tamo, na otvorenoj pu\'e8ini stalno traje poseban }{\i morski ples}{. Promjenjive morske struje i nagle promjene vremena \'e8
injenice su s kojima uvijek treba ra\'e8unati. Kratkotrajne ljetne }{\i nevere}{ na otvorenom Jadranu  izuzetno su sna\'9ene i popra\'e6ene grmljavinom, a u odre\'f0enim periodima godine ni morska pijavica nije rijetkost.}{\cs20\super 1{\footnote 
\pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 1}{\fs20 Hrabak-Tumpa, G., Mileta, M., Bukovina, J., }{\i\fs20 Olujno jugo i bura na podru\'e8ju Palagru\'9e
e i Lastova,}{\fs20  Zbornik }{\i\fs20 Palagru\'9ea \endash  jadranski dragulj}{\fs20 ,}{\i\fs20  }{\fs20 Hrvatska pomorska meteorolo\'9aka slu\'9eba Split, Split 1996. godine str. 259.-264.}}}{ 
\par 
\par Jadran, malo i zatvoreno more, svojevrsna je }{\i Pandorina kutija}{. Treba ga po\'9atovati i dobro procijeniti  mogu\'e6nosti  brodice, prije nego se pramac usmjeri prema nekoj od pu\'e8inskih o
aza, izgubljenih u smaragdnom plavetnilu, prostoru i vremenu.  
\par 
\par  Iako daleko od plovidbenih koridora, nekim posebnim magnetizmom pu\'e8inski otoci privla\'e8e sve op\'e8arane daljinom i pustolovinama. Posje\'e6uju ih ribi\'e8i, jedrili\'e8ari, istra\'9eiva\'e8i i drugi, bez obzira na nepredvidljive smjerove vjetrova.}
{\cs20\super 2{\footnote \pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 2}{ Hrabak-Tumpa, G., Mileta, M., Bukovina, J., }{\i Olujno jugo i bura na podru\'e8
ju Palagru\'9ee i Lastova,}{ Zbornik }{\i Palagru\'9ea \endash  jadranski dragulj}{,}{\i  }{Hrvatska pomorska meteorolo\'9aka slu\'9eba Split, Split 1996. godine str. 259.-264.}}}{ 
\par 
\par Pu\'e8inski otoci kao da su izrasli iz mora koje se oko njih zrcali posebnim, srebrnasto modrim nijansama. Tamo, na pu\'e8ini, poseban je izazov  objektivom foto aparata }{\i loviti}{
 igru svjetla i sjene nad morem i u podmorju. Stranice koje slijede svjedo\'e8anstvo su i tih trenutaka, zauvijek zabilje\'9eenih u prostoru, vremenu i ljudskoj du\'9ai. 
\par 
\par Zajedni\'e8ke karakteristike  pu\'e8inskih otoka srednjeg Jadrana su njihova posebnost s aspekta biljnih i \'9eivotinjskih vrsta koje su se tamo odr\'9eale, jedinstvene ljepote podmorja s osebujnom florom i faunom, ali i nesigurna sidri\'9a
ta otvorena vjetrovima i valovima. Promjena vremenskih uvjeta, s nagovje\'9atajem dolaska ciklonalnog vrtloga, znak je da treba }{\i bje\'9eati}{ prema sigurnosti zatvorenih kanala u priobalju. Te\'9ako predvidljive \'e6
udi otvorenog mora,  naizgled negostoljubive obale s mno\'9atvom o\'9atrih stijena na tim otocima i ukupan  rizik takvog plovidbenog pothvata mnoge odvra\'e6aju od sna da zaplove svojom brodicom prema pu\'e8inskim odredi\'9atima. U plovidbi 
prema ovim odredi\'9atima komunikacija je \'e8esto mogu\'e6a jedino putem VHF radio stanice i satelitskog telefona, jer dijelovi plovidbenih koridora na otvorenom dijelu Jadrana nisu }{\i pokriveni}{ kvalitetnim signalom mobilne telefonije. 
\par 
\par Neki od pu\'e8inskih otoka srednjeg  Jadrana nastali su vulkanskom erupcijom, a njihove stijene sadr\'9ee visok postotak magnetita, tako da u njihovom akvatoriju dolazi do zna\'e8ajnijih odstupanja igle kompasa. U ljetnom periodu godine, kada se  nauti
\'e8ari odlu\'e8uju za plovidbu prema pu\'e8inskim otocima, \'e8este su i sumaglice na moru. Plovidba u uvjetima ograni\'e8ene vidljivosti uz kompas koji se, k tome, \'e8udno pona\'9aa, priznati \'e6ete nije ugodna.  
\par 
\par Redci  koji slijede svjedo\'e8anstva su osobnih i tu\'f0ih do\'9eivljaja, rije\'e8ju i fotografijom, a namijenjeni su svima koji nemirnim duhom \'e8esto lutaju po nauti\'e8koj karti Jadrana, i jednog \'e6e dana sigurno doploviti i do svog pu\'e8
inskog otoka. Zaplovimo zajedno, stranicama ove knjige i zavirimo u osebujno podmorje  }{\i pu\'e8inskih oaza}{. Upoznajmo nedovoljno poznati nam svijet, gdje od davnina priroda ima nadmo\'e6 nad \'e8ovjekom.  Ljepota i snaga prirode za sve nas vje\'e8
iti su izazov ali i surova stvarnost, tako\'f0er zabilje\'9eena na stranicama ove knjige\'85..  
\par 
\par }{\i Oko mene vlada kaos, al' ja nisam tu.
\par S  vjetrom u kosi, s pu\'e8inom na horizontu 
\par i  tim strahovito bolno lijepim osje\'e6ajem u srcu putujem u nepoznato\'85.. (D. S.)
\par }{\b 
\par 
\par 1.  BLITVENICA, SVJETLO PODMORSKOG BEZDANA
\par }{
\par Tri nauti\'e8ke milje ju\'9eno od otoka \'8eirja,  nalazi se niz oto\'e8i\'e6a i hridi. Najve\'e6i oto\'e8i\'e6, Kosmerku, okru\'9euju  hridi Balkun i Prokladnica, te ne\'9a
to udaljeniji Vrtlac i Babuljak. Izdvojena iz te perle, usamljena je Blitvenica, prepoznatljiva po visokoj kamenoj kuli svjetionika. Ovaj mali pu\'e8inski arhipelag s mno\'9atvom podmorskih brakova  tvori jedinstvenu i specifi\'e8nu oto\'e8nu per
lu koja je oduvijek bila  dobro lovi\'9ate ribe i posebno zanimljiva  roniocima zbog atraktivnih podmorskih pejza\'9ea. 
\par 
\par Udaljenost malog arhipelaga od obale i njegova izlo\'9eenost iznenadnim promjenama sna\'9enih vjetrova, koji su u\'e8estali u ovom akvatoriju, predstavljaju istinski izazov, ali i poti\'e8u na oprez u plovidbi. 
\par 
\par Podmorski bezdani, ju\'9eno od Blitvenice,  se\'9eu i do 200 metara dubine. U potrazi za hranom ovome arhipelagu se pribli\'9eavaju i najve\'e6i  morski predatori koji obitavaju u  Jadranu: tune, gofovi, pal
amide, morski psi, veliki morski golubovi, goleme ra\'9ee i dr. 
\par 
\par Podmorje je sporadi\'e8no gusto obraslo morskim cvjetnicama, a  prevladava  hridinasto morsko dno koje karakteriziraju  brojne }{\i grote }{i procjepi. Na ve\'e6im dubinama stani\'9ata su crvenog jadranskog koralja, tako da se jo\'9a i danas ovdje mo\'9e
e susresti posljednje }{\i koraljare }{s Krapnja. Mnogi su jo\'9a podmorski grebeni u \'9airem akvatoriju Blitvenice nedovoljno istra\'9eeni, a mo\'9eda upravo na njima rastu naseobine posebno vrijednog crvenog jadranskog koralja\'85..
\par 
\par Otok Blitvenica  je najistureniji u skupini i nalazi se na predzi\'f0u morskog ponora, koji se prostire s njegove ju\'9ene strane. Bogato je ribolovno podru\'e8je koje privla\'e8i  brojne profesionalne i sportske ribi\'e8
e. U akvatoriju Blitvenice se i danas susre\'e6u  kapitalni primjerci  ugora i  murine,  gofa i zubaca. Landovina se  ponekad, u predve\'e8erje pribli\'9ei stjenovitim  obalama Blitvenice progone\'e6i brojna jata u\'9aata i modraka, koja se poku\'9a
avaju skriti u kamenim procjepima pod obalom otoka.}{\cs20\super 3{\footnote \pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 3}{ Prema svjedo\'e8anstvima s
vjetioni\'e8ara s PS Blitvenice.}}}{ Nekada je u podmorju bila \'e8esta i kirnja, ali se posljednjih desetlje\'e6a povukla prema ve\'e6im dubinama. Morsko dno oko Blitvenice relativno strmo ponire, a ne\'9ato bla\'9ei podmorski hrbat je s jugoisto\'e8
ne strane otoka. Tu je \'e8esta trlja, lumbrak, vrana, fratar i pic.  Kako dubine rastu, pove\'e6ava se i broj  ribljih vrsta u podmorju. Sve je \'e8e\'9a\'e6a \'9akarpina i tabinja, a pojavljuju se ve\'e6 i \'9aarag i kavala. Kavale su u\'e8
estale izvan  zapadnog oto\'e8nog rta, a ugori su naj\'e8e\'9a\'e6i u uzdu\'9enim procjepima sa sjeverne strane otoka dublje od 20 metara. Tu su i procjepi u kojima se \'e8esto susre\'e6e fratra i \'9aarga. Prema pri\'e8ama i iskustvima starih svjetioni
\'e8ara  koji su bili u slu\'9ebi na pomorskom svjetioniku Blitvenica, upravo na toj poziciji se fratra i \'9aarga uspje\'9ano lovilo }{\i samolovkama}{. 
\par }\pard \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\tx5490\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\tab 
\par }\pard \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {Svjetioni\'e8arska zgrada na Blitvenici izgra\'f0ena je davne 1872. godine.}{\cs20\super 4{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 4}{\fs20  \'8aeri\'e6, N.,}{\i\fs20  }{\fs20  }{\i\fs20 Jadranski svjetionici i njihovo podmorje, pri\'e8e i legende}{\fs20 , Marjan tisak, Split 2004., str.66-67
\par }}}{ Izgradnja je tekla sporo i \'e8esto je bila prekidana zbog te\'9akih vremenskih uvjeta. Svjetlo na kuli postavljeno je 38 metara nad morem, te se lako uo\'e8ava iz svih smjerova plovidbe. Svjetionik posjeduje vlastitu cisternu za vodu, a }{\i 
agregatnica}{ je danas tek spomen kako se nekada osiguravala energija. Bu\'e8ne  agregate  su danas zamijenili solarni paneli i akumulatori. 
\par 
\par Na Blitvenicu se nije mogu\'e6e iskrcati kada se to po\'9eeli, ve\'e6 samo kod povoljnih pomorsko meteorolo\'9akih uvjeta. Na otoku su izgra\'f0ena dva manja pristana, koji se nalaze  na suprotnim stranama, no mogu\'e6nost sidrenja je zbog strmo polo\'9e
enog dna bitno ote\'9eana. Glavni, ve\'e6i, pristan je na sjevernoj strani oto\'e8i\'e6a i prepoznaje se ve\'e6 iz daljine po ure\'f0enoj visokoj kamenoj rivi.
\par 
\par Morske struje oko Blitvenice iznimno su sna\'9ene, a smjer \'e8esto mijenjaju dva puta dnevno. Na sjevernoj strani oto\'e8i\'e6a jednoli\'e8ne sure stijene pro\'9aarane su rijetkim tamarisima. Valovi koji za sna\'9e
nog juga natapaju tlo gotovo do polovine otoka onemogu\'e6uju rast i \'9akrte mediteranske vegetacije na toj strani otoka. Ju\'9eni i zapadni vjetrovi tako\'f0er su  orkanske snage, te se stje\'e8e dojam kako \'e6e naprosto otpuhati oto\'e8i\'e6 koji \'e6
e se strmoglaviti u neki od okolnih podmorskih ponora.
\par 
\par Najve\'e6i otok u ovom malom arhipelagu, Kosmerka, je s obli\'9enjom hridi Balkun povezana podmorskom pli\'e8inom. Atraktivno kameno podmorje s mno\'9atvom procjepa dublje od  petnaestak metara krije \'9akarpine i \'9a
arge, a ni tabinja nije rijetkost. Uzdu\'9e isto\'e8ne obale Kosmerke zadr\'9eavaju se fratri i kavale, a na pozicijama sjeverozapadno od otoka su \'9aargi i picevi. Jugoisto\'e8no od hridi Balkun  podmorska je pli\'e8ina \'e8
iji je vrh na dubini od desetak metara. Dobre pozicije s ribom  su  na njegovom ju\'9enom dijelu. Kavala, vrana, murina i tabinja u\'e8estali su stanovnici  procjepa  u grebenu pod ovom pli\'e8inom.
\par 
\par Obli\'9enja Prokladnica  tako\'f0er je bogata ribom, posebno na poziciji  isto\'e8nog rta. Oto\'e8i\'e6i Vrtlac i Babuljak nalaze se pola milje jugoisto\'e8no. Njihovo podmorje bla\'9eeg je nagiba, a u okru\'9eenju je vi\'9ae podmorskih brakova. Na \'9a
irokom prostoru \'e8est je  pic, salpa, gof  i cipal, a uz dno se skrivaju vrane i po neka kavala. Kada se do\'f0e do ruba pli\'e8ine,  sti\'9ee se na podru\'e8je gdje caruju  \'9aargi i kantari. Sjeverni dio ove pozicije karakteriziraju sporadi\'e8
ne livade posidonije koje kriju rijetke procjepe s fratrima. 
\par Babuljak je maleni oto\'e8i\'e6 neobi\'e8na oblika, najisto\'e8niji u ovom malom arhipelagu. Na oto\'e8i\'e6u nema vegetacije, jer ga }{\i ispire }{more, ali je u podmorju mno\'9a
tvo procjepa u kojima drijemaju lijeni ugori. Ovi procjepi stepenasto se nastavljaju prate\'e6i liniju dna. Na isto\'e8nom rtu oto\'e8i\'e6a dno se strmo ru\'9ai prema dnu. Na toj poziciji \'e8esto se susre\'e6u kantari. Sna\'9e
ne morske struje na toj poziciji  zahtijevaju mnogo spretnosti i umije\'e6a ukoliko se \'9eeli zaputiti u istra\'9eivanje podmorja.
\par }{\i  
\par }{Podvodnim fotografima su posebno zanimljive tri podmorske pli\'e8ine koje se nalaze isto\'e8no od Babuljka. Vrh najdublje od njih 22 metra je pod morskom povr\'9ainom. Pli\'e8ina se nalazi na 0,5 nauti\'e8ke milje jugoisto\'e8
no od Babuljka. Na toj poziciji se susre\'e6e \'9aarag, kavala, kantar, fratar, pic, pagar, tabinja i \'9akarpina. Rijetko se mo\'9ee nai\'e6i i na kirnju u sjeni strmog zida, ili u rano jutro, kada se podi\'9ee na pli\'e6
e pozicije u potrazi za hobotnicama. Tako\'f0er u smjeru istoka,  nauti\'e8ku milju dalje, nalazi se  pli\'e6i brak \'e8iji je vrh desetak metara pod morskom povr\'9ainom. Ne\'9ato je \'9airi od prvog, a na njegovom vrhu se zadr\'9e
avaju trlje,  picevi i salpe. Dno strmo pada  u smjeru sjevera. Tamo su pozicije  \'9akarpine i kirnje. Sjevernije od ova dva braka, najbli\'9ee Babuljku  najpli\'e6i je brak, \'e8iji je vrh svega 2 metra pod povr\'9a
inom mora.  Za lijepa vremena i mirna mora  poseban je do\'9eivljaj tu spustiti sidro i okupati se  u kristalno bistrom moru.
\par 
\par U rano ljeto, kada se u predve\'e8erje vjetar smiri, a morska se povr\'9aina zrcali neobi\'e8nim spektrom boja,  poseban je ugo\'f0aj  promatrati zalazak sunca za Blitvenicom. Promatran s nekog od susjednih oto\'e8i\'e6a stje\'e8e se dojam kao da sun\'e8
ane zrake tvore  posebnu zlatnu krunu oko  otoka i svjetioni\'e8arske zgrade. 
\par 
\par U slu\'e8aju da se zateknete  u  akvatoriju Blitvenice kada iznenada poja\'e8a zapadni vjetar, skloni\'9ate mo\'9eete potra\'9eiti s isto\'e8ne, zaklonjene strane najve\'e6eg i najvi\'9aeg oto\'e8i\'e6
a u skupini, Kosmerke. Naoko mala udaljenost od tri nauti\'e8ke milje do \'8eirja mo\'9ee biti pogibeljna zbog visokih valova koje zapadni vjetrovi razvijaju u }{\i Samogradskim vratima}{. Prije nego se smra\'e8
i, u ljetnom periodu zapadni vjetar oslabi, i tada je vrijeme za plovidbu do zaklonjenih, ju\'9enih uvala otoka \'8eirja. Tijekom no\'e6i ostane }{\i mrtvo more}{, a vjetar \'e8esto }{\i okrene}{ na buru. Mirnog zakloni\'9ata u malom arhipela
gu Blitvenice tada vi\'9ae nema. Samo  valovi s bijelim krestama i sna\'9ean fijuk vjetra koji para no\'e6\'85.. 
\par 
\par }{\i Molim te, mladosti moja, vodi me daleko jugu,
\par da izrone iz mene sve uspomene pro\'9ale,
\par da na \'e8as budem sam\'85.. (Vlatko \'8akurla)
\par }{
\par 
\par }\pard\plain \s2\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel1\adjustright\rin0\lin0\itap0 \b\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {2.  JABUKA, VULKANSKI MONOLIT 
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par Kada pri\'e8ate sa zaljubljenicima u  jadranske pu\'e8ine, kazati \'e6e da je Palagru\'9ea prekrasna, ali da je Jabuka posebna. Samotna vulkanska hrid, izgubljena na  pu\'e8ini, pravi je izazov, naravno  samo u situaciji kada se mo\'9e
e pouzdati u stabilne vremenske prilike i dugoro\'e8nu vremensku prognozu. Jabuka, izgubljena u bespu\'e6u pu\'e8ine, djeluje kao da je iz nekog misti\'e8nog, onostranog svijeta. Neobi\'e8an, tamni, monolit stalno bi\'e8uje vjetar prisiljavaju\'e6i \'e8
ovjeka da se ovdje duboko nakloni snazi prirode. Jabuka je udaljena granica na kojoj obuzima poseban osje\'e6aj, a  radost i bol gube svoj smisao.  
\par Do Jabuke sam plovio s Bi\'9aeva, za jutarnjih }{\i bonaca }{na moru, a vra\'e6ao bih se s maestralom u krmu. Posljednji put,  koncem rujna 2004.,  Jadranu  se pribli\'9eavala sredozemna ciklona s ju\'9e
nim vjetrovima. S razvojem takve vremenske situacije \'9eeljeli smo iskoristiti zati\'9aje pred ja\'e8anje juga, i obi\'e6i ovu neobi\'e8nu i tajanstvenu hrid brzim pneumatskim \'e8amcem. U ranim jutarnjim satima, nakon isplovljenja sa Bi\'9a
eva, jutarnja sumaglica  je skrivala  desetak milja udaljeni Su\'9aac, tako da smo se oslonili prvenstveno na satelitsku navigaciju. Mali, d\'9eepni,  }{\i Garmin E \endash  trex }{iznimno je pouzdana sprava opremljena preciznim digitalnim nauti\'e8
kim kartama. Oploviv\'9ai otok Svetac  ju\'9enom stranom zaputili smo se zadanom odredi\'9atu. Jabuka je od Sveca udaljena ne\'9ato manje od  14 nauti\'e8
kih milja, a tridesetak milja od otoka Visa. Sumaglica se vrlo sporo podizala, tako da je vidljivost bila ograni\'e8ena na svega par nauti\'e8kih milja. Nakon pola sata nam se na horizontu ukazala  silueta  Jabuke. Onako visoka i strma, zastra\'9auju\'e6
ih tamnih kontura, ostavlja dojam kakvog nebeskog monolita koji se svom silinom zabio u Jadransko more. Svuda oko Jabuke osje\'e6a se neka posebna mistika, pa je i galebovi \'e8esto izbjegavaju. Jabuka podsje\'e6
a na strah od nepoznatog i  biblijske prizore kada je svijet nastajao iz ognja i svjetlosti. I boja mora oko Jabuke izrazito je tamna, gotovo crna, poja\'e8avaju\'e6i osje\'e6aj zlokobnosti koja se osje\'e6a u zraku.
\par 
\par Morske struje  oko Jabuke sna\'9ene su, hirovite i ponekad nepredvidive, a }{\i mrtvo more }{s }{\i te\'9akim }{valovima svakodnevna je  pojava, \'e8
ak i kada je u akvatoriju Visa more mirno. Ni  iznenadne promjene vremena s neverinima ovdje nisu rijetkost. Toga jutra Neven Melvan s }{\i Obalne radio postaje Plovputa }{iz Splita ohrabrio nas je  vremenskim izvje\'9a\'e6em Pomorskog meteorolo\'9a
kog centra da se o\'e8ekuje tek postepeno ja\'e8anje vjetrova iz ju\'9enih smjerova u kasnijim poslijepodnevnim satima.
\par  
\par Pribli\'9eiv\'9ai se tamnoj silueti  polako smo je oplovili. Jabuka, promatrana iz blizine, nalikuje gromadi granita i privi\'f0enju iz nekog filma strave. Surova je i te\'9ako pristupa\'e8na, a njeno se kamenje \'e8
esto odronjava niz strme litice, te se svuda po njenom rubu vide znakovi \'e8estih odrona kao opomena svima koji se odlu\'e8e penjati na Jabuku. Ribari kazuju da magnetit u stijenama Jabuke  stvara smetnje radio valovima. Kada se pribli\'9e
ava nevrijeme, preporu\'e8ljivo se odma\'e6i brodom, jer po pri\'e8ama ribara njene stijene kao da privla\'e8e gromove. 
\par 
\par Sa sjeveroisto\'e8ne strane  podmorski dio ponire ne\'9ato bla\'9ee u odnosu na konfiguraciju nadvodnog dijela. Tu se pru\'9ea pli\'e6e podru\'e8je na kome je za stabilna vremena mogu\'e6e sidrenje. Sjeverozapadne i ju\'9e
ne   obale Jabuke poniru strmim podmorskim zidovima u tamni, zastra\'9auju\'e6i morski bezdan. Tanki jugoisto\'e8ni rt otoka dijeli pli\'e6u stranu hridi od strmog podmorskog zida s njene ju\'9ene strane, kao da kazuje }{\i dovde i dalje ne! }{
Boje mora oko Jabuke prelijevaju se od srebrene na isto\'e8nom dijelu, preko tamno modre do olovno sive pod sjeverozapadnom obalom. 
\par  
\par Oto\'e8i\'e6 je duga\'e8ak 250 metara, a na svom naj\'9airem dijelu mjeri stotinjak metara. Neobi\'e8nim sto\'9eastim oblikom i strminama ostavlja dojam kao da je znatno u\'9ei.
\par 
\par Klisure Jabuke su strme, pogotovo na njenoj zapadnoj strani, gdje se zid pod kutom od 90 stupnjeva izdi\'9ee do najvi\'9aeg vrha hridi. S ju\'9ene strane nad morem str\'9ae neobi\'e8ne isturene hridi koje tvore specifi\'e8
ne  kamene koridore. Na sjeverozapadnom rtu Jabuke mogu\'e6 je iskrcaj iz brodice, te se odatle mo\'9ee penjati u smjeru istoka, a dolaskom  nad  jugoisto\'e8ni rt sjevernim obodom uski  puteljak vodi do vrha na 97 metara nadmorske visine. To je  najlak
\'9ai  put,  ukoliko po\'9eelite }{\i osvojiti}{ vrh Jabuke. Obzirom da je bila jesen, od \'9akrte vegetacije smo zamijetili tek zelene li\'9aajeve na gornjim dijelovima hridi. U prolje\'e6e je Jabuka mnogo ljep\'9aa.
\par 
\par Otok Jabuka najvi\'9ai je dio  }{\i Jabu\'e8ke kotline}{, jednog od ribom najbogatijih podru\'e8ja u Jadranu. Mogu\'e6e je u ovome akvatoriju susresti gotovo sve vrste riba koje stalno i
li povremeno obitavaju u Jadranskom moru. Koncem svibnja 2003. na milju i pol udaljenosti  od otoka ulovljen je i kapitalni primjerak bijele morske psine, duljine \'9aest metara i  te\'9eine dvije tone. Slu\'e8ajno se zapleo  u mre\'9eu }{\i tunaru.}{
\cs20\i\super 5{\footnote \pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 5}{ Prema \'e8lanku s fotografijom objavljenom u dnevnom listu }{\i Slobodna Dalmacija
}{,}{\i  }{lipanj 2004.}}}{ 
\par 
\par Prvo iznena\'f0enje prilikom zarona  pod  morsku povr\'9ainu su neobi\'e8ne tamne i glatke vulkanske stijene otoka koje su pod povr\'9ainom potpuno gole. Morsko dno na sjeveroisto\'e8noj strani Jabuke stepenasto ponire, tako da su ve\'e6
e dubine tek na udaljenosti  pedesetak metara od otoka. Dublje se nalazi podmorski prag, nakon koga se morsko dno stepenasto i strmo ru\'9ai do pje\'9a\'e8anih padina na dnu }{\i Jabu\'e8ke kotline,}{ na 250 metara dubine. Nad podmorskim pragovima  \'e8
esto se u prolje\'e6e, ljeto i jesen zadr\'9eavaju jata velikih kantara, a uz pragove su picevi i fratri. Radi se o iznimno velikim primjercima, tako da nisu rijetkost kantari te\'9ei od dva kilograma i fratri od kilograma.
\par 
\par Zapadna obala Jabuke njen je najstrmiji dio. Glatke tamne stijene se strmo  ru\'9ae u morsku dubinu. Pod ovom tamnom liticom ljeti i u prolje\'e6e \'e8esto se susre\'e6u nedorasli gofovi, koji bez straha prilaze \'e8
ak i objektivu kamere. Jugozapadni rt otoka strmo ponire do podmorskog platoa koji se nalazi na dubini od tridesetak metara. Nad ovim platoom \'e8est je \'9aarag, a iz podmorskog zida pod njim s vremena na vrijeme izviruje  znati\'9eeljna murina. U prolje
\'e6e se u plavetnilu mo\'9ee vidjeti velika jata lokardi i palamide koje se ustremljuju za njima. 
\par Ju\'9ena obala Jabuke strmo ponire prema podmorskom ponoru, a na rijetkim izbo\'e8inama na stijenama  le\'9ee manji primjerci \'9akarpina, a ne\'9ato dublje vrebaju ugori. Na stijenama pod samom morskom povr\'9ainom kolonije su  }{\i lupara}{. Ju\'9e
ni vjetrovi ovdje razvijaju iznimno velike valove, koji se o stijene Jabuke razbijaju i osam metara visoko. Za sna\'9enog }{\i juga}{ najimpresivnija pojava je ne\'9ato \'9ato ribari nazivaju }{\i ribarski vodoskok. }{
Ova prirodna pojava rezultat je  sabijanja mora u prostranom podmorskom pli\'e6aku na kome se veliki valovi pri svom poniranju i ponovnom penjanju raspr\'9auju u golemi mlaz koji stvara iluziju vodoskoka. Slap djeluje nekako avetinjski, kao da o\'9e
ivljava sudbine svih onih koji se nikada nisu vratili iz ribarenja s Jabuke. 
\par 
\par Podmorska flora s ju\'9ene strane Jabuke uspijeva tek par metara pod povr\'9ainom, a dublji dio podmorskog zida gusto je obrastao morskim algama, me\'f0u kojima dominiraju \'9eute i crvene gorgonije. 
\par 
\par S ju\'9ene i zapadne strane Jabuke desetak metara od obale dubine su \'9aezdesetak i vi\'9ae metara. Na nekim dijelovima kamene litice zavr\'9aavaju neobi\'e8nim, strmim pje\'9a\'e8anim padinama. 
\par 
\par Jabuka je od \'8aibenske Rogoznice udaljena stotinjak kilometara, tako da su se ovamo  u ribolov upu\'e6ivale samo najsposobnije i fizi\'e8ki najizdr\'9eljivije  ribarske dru\'9eine. Jabuka je, na \'9e
alost, postala i modri grob nekim ribarima, koji se odavde nikada vi\'9ae nisu vratili ku\'e6i. More je u akvatoriju Jabuke redovito uzimalo danak.
\par 
\par Stijene Jabuke su od crnog dijabaza s visokim postotkom magnetita, \'9ato je razlog odstupanju brodskog kompasa.  U akvatoriju Jabuke brodovi se susre\'e6u rijetko, s izuzetkom poneke ve\'e6e ko\'e6
arice na horizontu.  Otok je daleko od plovnih koridora, tako da na njemu nikada nije bilo postavljeno obalno svjetlo. 
\par 
\par Prema rijetkim zabilje\'9eenim doga\'f0ajima koji su se desili u akvatoriju Jabuke zna se da se na otok  iskrcavalo samo u slu\'e8aju neposredne \'9eivotne opasnosti. Jedna od  pri\'e8a  kazuje kako su  u rujnu 1911. godine dvojica ribara iz Komi\'9e
e dan i pol boravili u napola potopljenoj gajeti. Veslali su i izbacivali more koje je prodiralo u brod, tu u neposrednoj blizini Jabuke. Nisu se htjeli  iskrcati na obalu. Nakon trideset i  \'9aest sati brodolomci su bili spa\'9aeni. Da su odlu\'e8
ili napustiti brodicu i popeti se na Jabuku, morske struje bi brod odvukle, a pitanje je bi li ih itko uo\'e8io gore, na  stijeni\'85..
\par 
\par U toplijim periodima godine, kada pu\'9au vjetrovi  iz zapadnih smjerova, Jabuka je iz daljine te\'9ee uo\'e8ljiva u morskoj izmaglici, kao i za ljetnih bonaca dok more isparava. Ponekad ju je te\'9ako uo\'e8iti i na udaljenosti od jedne 
milje. No postoje  neki prirodni zvukovi, kada se plovi na jedra, koji odaju njenu poziciju i u mrkloj no\'e6i. U\'e8estala pojava u akvatoriju Jabuke je }{\i mrtvo more}{, koje stvara zaglu\'9auju\'e6
i huk valova koji se lome na visokim hridima. Rijetki galebovi koji se gnijezde na vrhovima Jabuke osjete pribli\'9eavanje \'e8amca, te uz glasno i prijete\'e6e kliktanje uzlije\'e6u i kru\'9ee nad njom u visini.
\par 
\par 12. velja\'e8e 1999. godine Jabuka se zabijelila od snijega koji je padao tijekom no\'e6i i prekrio oto\'e8i\'e6 sve do mora.}{\cs20\super 6{\footnote \pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 6}{ Prema svjedo\'e8enju in\'9eenjera Jakova Zankija koji je tog dana bio na Svecu, gdje je fotografskim aparatom i zabilje\'9eio snje\'9ene oborine.}}}{ Ribari koji su se tog dana na
\'9ali na moru nisu mogli vjerovati svojim o\'e8ima\'85.. 
\par 
\par Na Jabuci je pristajanje brodom uz obalu mogu\'e6e samo za rijetkih dana bez vjetra, kada je more mirno. Manjom brodicom je za stabilna vremena mogu\'e6
e sidriti sa sjeverne strane, blizu sjeverozapadnog rta.  Na zapadnom klifu Jabuke ribari su betonirali metalnu bitvu za koju se  mo\'9ee privezati brod kada je smjer morske struje istok-zapad. I na ju\'9enoj obali postoje dva privezi\'9ata,  gdje se mo
\'9ee privezati po jutarnjem burinu, kada je morska struja smjera sjever-jug. 
\par 
\par Visoko na stijenama Jabuke katranom su nacrtana \'e8etiri kri\'9ea, uspomena  na nesretno stradale ribare s otoka \'8e
irja. U situaciji kada bi iznenada zapuhala orkanska bura ribari koji bi se zatekli u akvatoriju Jabuke brod bi privezali u maloj zavjetrini s ju\'9ene strane otoka, te se  penjali  do zakloni\'9ata, koje se nalazi pod vrhom ju\'9enih litica. Hitro bi se 
iskrcavale stvari iz broda, provjeravalo konope kojima je brod privezan za bitve, te se skrivalo u jedinoj, uskoj spilji na Jabuci. Dok se strepilo ho\'e6e li konopi kojima je brod bio vezan izdr\'9eati, \'e8ekalo se da bura oslabi. Tijekom pustih no\'e6
i stra\'9earilo se na smjene i rastjerivalo \'9atakore \'e8ija je kolonija ovdje iznimno brojna. Po pri\'e8ama ribara, \'9atakori s Jabuke za hranom zalaze i u pli\'e6ak sa sjeverne strane otoka.
\par 
\par Od  \'9eivotinjskih vrsta na Jabuci se osim \'9atakora susre\'e6e i endemska crna gu\'9aterica. Od rijetkih biljnih vrsta odr\'9eale su se dvije endemska biljke \endash  }{\i jabu\'e8ka i fridrikova}{ }{\i ze\'e8ina}{, a u prolje\'e6
e se otok na gornjim dijelovima pro\'9aara neobi\'e8nim koloritom divlje djeteline i poljskog cvije\'e6a. Do polovine 20. stolje\'e6a na Jabuci je uspijevao i divlji, endemski karanfil. Saski kralj Fridrih August II, strastveni botani\'e8
ar, na svom prvom putovanju Jadranom iskrcao se 1838. godine na Jabuci. Tada je me\'f0u stijenama uo\'e8io prekrasan  ru\'9ei\'e8asti karanfil  koji je, na \'9ealost, danas potpuno iskorijenjen. Karanfil su 
mladi ribari brali i nosili voljenoj djevojci kao znak ljubavi. Stari ribari su kazivali kako karanfile na Jabuci uzgajaju i njeguju vile s Velebita, koje se u prolje\'e6
e tu dolaze kupati. Kada bi mladi ribari ubrali rijetki cvijet i nosili ga odabranici svoga srca, a tijekom plovidbe ku\'e6i bi se pogor\'9a
ali vremenski uvjeti, znalo se kazati da je to prokletstvo zbog ubranog, zabranjenog cvijeta. Kazivali su stari ribari: }{\i ne berite karanfile sa Jabuke}{. }{\i Dok ih bude tamo, biti \'e6e i ribe oko otoka.}{ Karanfil s Jabuke bio je neobi\'e8
an i prekrasan mo\'9eda upravo zbog \'e8injenice \'9ato je uspijevao na }{\i pragu tamnog svijeta }{smrti, kao da ga je priroda stvorila samo radi posljednjeg pogleda. Otkako su karanfili nestali osiroma\'9a
ili su i ribarski ulovi oko Jabuke. Ono isto more, gdje su se nekada redovito lovili jastozi te\'9ei od  kilograma, kapitalne \'9akarpine, kirnje i zubaci, danas je  manje izda\'9ano. 
\par 
\par Usprkos svemu \'9eivot u podmorju Jabuke i danas buja. Neposredno uz otok, pod strmim liticama se susre\'e6u veliki ugori, murine i tabinje, a brojna su i jata kantara. Zapadno od Jabuke nalazi se podmorska pli\'e8ina, tek desetak metara pod morskom povr
\'9ainom. Na ovoj pli\'e8ini  se i danas susre\'e6u razli\'e8ite vrste plemenite ribe, od zubaca i komar\'e8e, \'9aarga, fratra, pagara, pica  do velikih predatora kirnje, gofa, palamide, a ni tuna nije rijetka. Morski golubovi i vi\'9ee \'9e
utulje love po okolnom plavetnilu, a iz procjepa podmorskog zida vrebaju murine i ugori. Mogu\'e6 je susret s modruljem, i ne\'9ato rje\'f0e s morskom lisicom. Ribom je najbogatiji strmi podmorski zid s ju\'9ene strane, koji se ru\'9a
i 180 metara u duboki ponor. Na rijetkim kamenim izbo\'e8inama lijeno drijemaju velike \'9akarpine, a na ve\'e6im dubinama su naseobine crvenog jadranskog koralja.
\par 
\par Usprkos negostoljubivom izgledu i tajanstvenom akvatoriju u kome more poprima \'e8udnu,  crno-modru boju, Jabuka zra\'e8i magi\'e8nom privla\'e8no\'9a\'e6u. Kao da onaj magnetit iz crnih stijena zakre\'e6e kormila brodova prema njoj. Do\'9e
ivljaj  divlje ljepote i opskurnosti  Jabuke generira posebno \'e8ulno uzbu\'f0enje, a pogled prema podmorskom bezdanu koji je okru\'9euje nikoga ne mo\'9ee ostaviti hladnokrvnim. U to \'e6
ete se uvjeriti i sami, ukoliko budete u prilici posjetiti Jabuku, usamljeni pu\'e8inski vulkanski monolit, nad kojim kao da je premalo zvijezda, dok mjesec prekriva zaslon beskrajnog svemira. Jabuka \'e6
e vas, usprkos slici bezdana u dubokom moru, nakon prvog posjeta vezati nekim nevidljivim nitima i o njoj \'e6ete \'e8esto razmi\'9aljati u toplini sobe, planiraju\'e6i sljede\'e6i susret s ovim pu\'e8inskim monolitom. 
\par 
\par 
\par }{\i Za\'e8arao sam more jedno pogledom i svuda me prati.
\par Jedno daleko tiho  more ja sam vidio u snu\'85.. (Jure Ka\'9atelan)
\par }{
\par 
\par }\pard\plain \s2\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel1\adjustright\rin0\lin0\itap0 \b\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {3.  SVETAC, OTOK ZANKIJEVIH I ELEONORINOG SOKOLA
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par Otok Svetac, petnaest nauti\'e8kih milja udaljen od Komi\'9ee, izdu\'9eenog je ovalnog oblika, polo\'9een u smjeru sjeveroistok-jugozapad, ukupne povr\'9aine 4,6 kvadratnih kilometara. Najvi\'9a
i vrh otoka je na 311 metara nadmorske visine. Akvatoriju Sveca pripada i hrid Kamik udaljena par stotina metara od jugozapadnog rta otoka. Svetac je strm i, za svoju povr\'9ainu, iznimno visok otok. Njegovi obrisi se za vedrih dana uo\'e8
avaju i sa tridesetak milja udaljenog otoka \'8aolte. Kada se u ranu zoru plovi prema Svecu, tamne konture otoka djeluju nekako nestvarno, kao da se radi o fatamorgani u jutarnjoj izmaglici. 
\par 
\par Vi\'9aki ribari prema Svecu isplovljavaju po stabilnom vremenu, u rano jutro,  iz smjera oto\'e8i\'e6a  }{\i Barjaka}{. Na Svecu nema sigurnog zakloni\'9ata pa po lo\'9aem vremenu nije preporu\'e8ljivo tamo ploviti. Nekada je nu\'9e
da tjerala ribare da ovamo dolaze u lov na jastoge i zimi, a danas ovamo dolaze ribariti od kasnog prolje\'e6a do rane jeseni. U akvatoriju Sveca svi su vjetrovi neugodni, a posebno jugo. Kada poslijepodnevni maestral }{\i okrene}{ na buru, ona }{\i vrti}
{ oko otoka \'e8itave no\'e6i, pa nigdje nema zavjetrine. Ju\'9eni vjetrovi razvijaju velike valove koji odbijeni od strmih obala otoka stvaraju }{\i rebatajicu}{ i te\'9a
ke uvjete plovidbe. Zavjetrina je tada samo pod strmim zapadnim liticama otoka, a rtove Sveca je zbog juga izuzetno te\'9ako pro\'e6i. Ribari pri\'e8aju kako su vjetrovi na Svecu takve snage da }{\i \'e8ak i stine letu}{\'85..
\par 
\par Strma konfiguracija otoka nastavlja se i pod morskom povr\'9ainom. Dno se u \'9airem akvatoriju Sveca ru\'9ai prema podmorskim bezdanima. Raznovrsna morska flora i fauna \'e8ine ronjenje u okolnom podmorju posebnim do\'9e
ivljajem. Carstvo je tu gofova,  palamida i druge pelagijske ribe, a nije rijedak ni pas modrulj, poglavito s vanjske strane ju\'9enih obala otoka. Nekada je ovdje bilo i dobro lovi\'9ate jastoga, pa su ribarske dru\'9e
ine s Visa boravile u ribolovu i tijekom zimskih mjeseci. Jedino skloni\'9ate ribarima je tada bila, danas uru\'9aena, spilja }{\i Macinovica}{, koja se nalazi u maloj uvali }{\i Zaruska}{. U }{\i Zaruski}{ se za juga moglo navu\'e6i brod i  \'e8
ekati da se vremenski uvjeti smire. Zankijevi (}{\i Lesti\'e6ovi}{), vlasnici otoka, ve\'e6 generacijama tamo borave.}{\cs20\super 7{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 7}{\fs20  Kirigin, B., Milo\'9aevi\'e6, M., }{\i\fs20 Otok Svetac}{\fs20 , \'e8lanak objavljen u \'e8asopisu }{\i\fs20 Arheo 2, }{\fs20 Ljubljana 1982. godine}}}{
 Ribarima su oduvijek bili dobri doma\'e6ini i pomagali koliko su mogli. Davali su im vode i vina, te \'e8ak i kruh pekli za njih. Ribari bi se odu\'9eili ribom, a u danima kada se nije moglo ribariti pomagali su doma\'e6
inima okapati vinograde. Ribari su u ta davna vremena bili jedina stalna veza Zankijevih sa  svijetom. Na  Svecu se ra\'f0alo, \'9eivjelo i umiralo, daleko od  svijeta, na jadranskoj pu\'e8ini.
\par 
\par Otok je, prema  arheolo\'9akim nalazima, naseljen jo\'9a u prahistoriji.}{\cs20\super 8{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 8}{\fs20 
 Kirigin, B., Milo\'9aevi\'e6, M., }{\i\fs20 Otok Svetac}{\fs20 , \'e8lanak objavljen u \'e8asopisu }{\i\fs20 Arheo 2, }{\fs20 Ljubljana 1982. godine
\par }{\cs20\fs20\super 9}{\fs20  Krpan, M., }{\i\fs20 Istureni dalmatinski otoci, oto\'e8i\'e6i i \'9akolji kao preletna postaja i gnijezdi\'9ata nekih pu\'e8inskih vrsta ptica}{\fs20 , Pomorski zbornik 8, Zadar 1970., 903, 905 }{
\par }}}{ Najstariji nalazi iz tog doba  prona\'f0eni su u spilji }{\i Tovorski bod}{, koja se nalazi na ju\'9enoj strani otoka, pored  }{\i Povlovog boka. }{Pretpostavlja se da je otok bio naseljen i u gr\'e8ko doba. U podmorju su prona\'f0ene olovne pre\'e8
ke anti\'e8kih sidara, koje svjedo\'e8e o naseljenosti i u rimsko doba. Otok Svetac je bio, i do dana\'9anjih dana ostao privatno vlasni\'9atvo velike obitelji Zanki. Nekada je u malom naselju \'9eivjelo \'9aezdesetak stanovnika.
 Bavili su se ribolovom, vinogradarstvom, te sje\'e8om i prodajom drva. Posljednji stalni stanovnik otoka bila je dobra teta Antonija Zanki, koja je umrla u sije\'e8nju 2001. godine. Danas su stare kamene ku\'e6e na otoku puste ve\'e6i dio godine, a  o
\'9eive tek u kasno prolje\'e6e. Tijekom ljetnih mjeseci, kada se na otoku okupe potomci loze Zankijevih, otok \'9eivi negda\'9anjim \'9eivotom. Na Svecu je }{\i \'9eivo}{ i u jesen, kada se  bere gro\'9e\'f0e i radi vrhunsko crno vino. 
\par 
\par Gusta mediteranska vegetacija  prekriva najvi\'9ae dijelove otoka  koje nastanjuju rijetki preostali primjerci }{\i Eleonorinog sokola}{, endemske vrste, rijetke ptice grabljivice. Ova veli\'e8anstvena ptica, \'e8
iji promjer krila mjeri jedan metar, gnijezdi se na najvi\'9aim liticama otoka. \'8eenke }{\i Eleonorinog sokola}{ pola\'9eu jaja tijekom mjeseca srpnja.}{\cs20\super 9{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\fs20  }}}{ U jesen, kada Svetac nadlije\'e6u jata ptica selica, po\'e8inje  glavna lovna sezona sokolova. 
\par }\pard\plain \s15\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {Mladi sokolovi  sredinom mjeseca rujna napu\'9ataju  gnijezda, te u listopadu kre\'e6
u na daleki put do Madagaskara, gdje provode zimu. Na otok se vra\'e6aju  sredinom travnja i gnijezde u istim  gnijezdima iz kojih su odletjeli. Na Svecu se gnijezdi i najve\'e6a europska vrsta sove \endash  sovuljaga. Tijekom prolje\'e6
a i jeseni u gustim \'9aumarcima, gdje se odmaraju brojna  jata  selica, mo\'9ee se nabrojiti i do \'9aezdesetak vrsta ptica. Na otoku se usprkos mno\'9atvu grabljivica koje ih love, odr\'9ealo i nekoliko vrsta neotrovnih zmija.
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par Panoramom otoka dominiraju ostaci utvrde }{\i Teutinog grada}{, do koga vodi uski puteljak zarastao u gustu makiju. Kod utvrde se puteljak ra\'e8va prema ju\'9enom vrhu otoka na kome su ostaci nekada\'9a
njeg benediktinskog samostana. Do danas je tu ostala sa\'e8uvana samo polukru\'9ena apsida i cisterna.}{\cs20\super 1{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\cs20\fs20\super 10}{\fs20  Kirigin, B., Milo\'9aevi\'e6, M., }{\i\fs20 Otok Svetac}{\fs20 , \'e8lanak objavljen u \'e8asopisu }{\i\fs20 Arheo 2, }{\fs20 Ljubljana 1982. godine}}0}{ Na ovom prostoru oto\'e8
ani su otkrili grobove s posmrtnim ostacima  neobi\'e8no krupnih ljudi. Tko su, i odakle su, nije utvr\'f0eno, no tako visoki i krupni ljudi nisu \'9eivjeli na ovim prostorima. Jedno od obja\'9a
njenja je da su to posmrtni ostaci ljubavnika Kraljice Teute. Ona je, prema legendi, odabirala najkrupnije i najsna\'9enije zarobljene mornare za svoje ljubavnike, nakon \'9ato bi brodovlje uzaptila kralji\'e8ina gusarska flota.}{\cs20\super 1{\footnote 
\pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 11}{\fs20  Ujevi\'e6, T., }{\i\fs20 Teutin dvor, otok Sveti Andrija, }{\fs20 Jadranska po\'9a
ta  IV, br. 19, 6-7, Split 28.08. 1930.
\par }}1}{ Grobovi su slu\'e8ajno otkriveni kada su Zankijevi  planirali na ovome dijelu pro\'9airiti nasade vinograda. Vidjev\'9ai da se radi o groblju, odustali su, i ozna\'e8ili prostor suhozidom. Vinogradi su tako do dana\'9a
njih dana ostali na istim, starim pozicijama, u gornjim dijelovima otoka, izme\'f0u Teutinog Grada i ostataka benediktinskog samostana. Monasi koji su boravili u samostanu napustili su ga prema pretpostavkama krajem 15. ili po\'e8etkom 16. stolje\'e6
a. Poseban je ugo\'f0aj kada vinograde i borove u gornjim dijelovima otoka prekrije snijeg. Takav nesvakida\'9anji ugo\'f0aj mo\'9ee se do\'9eivjeti svakih nekoliko godina, a jedan od tih trenutaka, 12.02.1999. godine, ostao je zabilje\'9e
en na fotografiji in\'9e. Jakova Zankija.
\par 
\par Nedaleko ostataka benediktinskog samostana  nekoliko je cisterni, u kojima se tijekom godine sakuplja ki\'9anica. Najve\'e6a i najneobi\'e8nija od njih je nadsvo\'f0ena i s ba\'e8vastim dnom, a pripadala je samostanu. Do danas je ostala sa\'e8uvana, ogra
\'f0ena i nadsvo\'f0ena kamenom zidinom. Voda u njoj je uvijek bistra i hladna. Nauti\'e8ari se redovito penju do ovog vidikovca zbog okrijepe rashla\'f0enom vodom.    
\par 
\par Jedina lu\'e8ica na otoku, }{\i Povlov bok}{,  nalazi se na }{\i suhom}{!}{\i  }{Danas je za\'9ati\'e6ena masivnim visokim betonskim lukobranom,  a nalazi se na jugoisto\'e8nom dijelu otoka. Zid je izgra\'f0en kao za\'9a
titni bedem od valova koje jugo razvija na ovome dijelu otoka. S desne strane zida, gledano s mora, uski je prolaz kroz koji se spu\'9ataju i izvla\'e8e barke iz mora.  Kada je vrijeme stabilno barke se \'e8uvaju iza zida, ali pred promjenu vremena iste
\'9eu se vi\'9ae, do prvih ku\'e6a jer more poplavi zemlji\'9ate iza zida. Ponekad niti to nije dovoljno. Zabilje\'9een je tako tu\'9ean doga\'f0aj davne jeseni 1870. godine, kada je tijekom ve\'e8eri iznenada poja\'e8
alo jugo. Vinko Zanki, supruga i njihova rodica pohitali su da napola izvu\'e8enu falku\'9au odvuku vi\'9ae u brdo. Dok su navla\'e8ili barku iznenadan, veliki val odvukao je i njih i barku u }{\i uzavrelo }{more. Rodica se \'e8udom spasila obgrliv\'9a
i jedan ove\'e6i kamen. Barku je razbilo na hridima, a tijela nesretnih supru\'9enika nikada nisu prona\'f0ena.}{\cs20\super 1{\footnote \pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 12}{ Prema sje\'e6anjima in\'9eenjera Jakova Zankija.}}2}{ 
\par Pred lukobranom su danas ostaci pristana koji je splitski }{\i Pomgrad }{izgradio u srpnju}{\i  }{1997. godine, ali ve\'e6 slijede\'e6e zime su sna\'9ena juga polomila novoizgra\'f0eni dio obale i odvukli ga u dubinu. 
\par 
\par Udesi na moru su kod Sveca redovita pojava. Pamti se kako su jednom prilikom neki supru\'9enici spavali u svojoj brodici na navozu u }{\i Povlovom boku. }{Brod je bio \'e8vrsto vezan za bitvu. Morska pijavica je  }{\i u\'9ala }{ u }{\i Povlov bok, }{
podigla barku sa nesretnim ljudima desetak metara u vis i razbila je na stijenama. Supru\'9enici su polomili noge i rebra.
\par  
\par Zapam\'e6ena je i tragedija kada su mu\'9e i \'9eena s trojicom sinova, suprugom najstarijeg sina i jednom starijom \'9eenom iz Komi\'9ee plovili za Svetac. Putem je poja\'e8alo jugo. Sinovi su ocu govorili da se zaustave na Brusniku i barku izvuku na pla
\'9eu. Otac je vjerovao da \'e6e uspjeti sti\'e6i u }{\i Povlov bok}{ i barku izvu\'e6i vani. Dok su stigli do Sveca more je toliko poja\'e8alo da se barku nije moglo nasukati, ve\'e6 ju je razbilo na hridima. Roditelji, putnica i dva mla\'f0
a sina su se utopili, a spasio se najstariji sin sa suprugom gr\'e8evito se dr\'9ee\'e6i rukama za jarbol brodske olupine koja je ostala zaglavljena me\'f0u  hridima. Kosa njegove supruge zamrsila se oko jarbola i konopa i sa\'e8
uvala je od sigurne smrti u podivljalom moru\'85.. 
\par 
\par Iznimna prozirnost mora i raznolikost flore i faune u podmorju Sveca oduvijek privla\'e8e ronioce. Zanimljivo je za lijepa vremena, s visokih litica, promatrati  sjenke velikih riba kako promi\'e8u pod morskom povr\'9ainom, love\'e6i u\'9aate, gire i
 drugu malu ribu. 
\par 
\par Sjeverozapadna obala Sveca specifi\'e8na je po strmim kamenim zidovima, koji poniru pod kutom od 90 stupnjeva.}{\cs20\super 1{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 13}{\fs20  \'8aeri\'e6, N., }{\i\fs20 Svetac, pu\'e8inski otok}{\fs20 , \'e8lanak objavljen u \'e8asopisu }{\i\fs20 Una Terra, }{\fs20 studeni 2004., broj 5  ISSN 1334 - 6571
\par }}3}{ Zidovi se nastavljaju i u podmorju, na nekim pozicijama do dubina i od \'9aezdesetak metara. Uz  podmorske zidove se zadr\'9eavaju jata salpi, u\'9aata i fratri, a \'e8est je i gof.
\par  
\par Na sredi\'9anjem dijelu sjeverne obale otoka Sveca, zapadno od rta Trepina, dominira ve\'e6a zavala. Obalu i na tom dijelu formiraju strmi zidovi, a u podmorju je \'9a
iroki kameni plato koji se prostire na dubini od petnaest do trideset metara. Na morskom dnu su velike kamene gromade, oko kojih buja podmorski \'9eivot. Carstvo je ovo zubaca, pica, fratra, \'9aarga i druge bijele ribe. Sjeveroisto\'e8
no od rta Trepina obala je neobi\'e8ne crvenkaste boje, zbog kristaliziranog kamenja. Ronioci trebaju voditi ra\'e8una da su na ovom dijelu otoka morske struje posebno sna\'9ene. 
\par 
\par Rijetka, pli\'e6a podru\'e8ja u podmorju Sveca se prostiru  uzdu\'9e jugoisto\'e8nih obala, okrenutih  prema  Visu i Bi\'9aevu. Nekoliko niskih rtova u podmorju prati bla\'9ee polo\'9e
eno morsko dno, koje se tek na udaljenosti stotinjak metara od obale podmorskim zidovima ru\'9ai do dubina od pedeset i vi\'9ae metara. \'c8est je tu \'9aarag, kantar, pic, fratar i trlja, a na rubovima podmorskih zidova mogu\'e6
 je susret i sa kirnjom. Zubaci se ovdje pojavljuju iznenada, a redovito se radi o ve\'e6im primjercima. Murine lijeno plivaju po kamenim labirintima na morskom dnu, tako da nije rijetkost nai\'e6i na dva  primjerka kako \'9eive u neposrednoj blizini. 
\'8akarpine se zadr\'9eavaju na ne\'9ato ve\'e6im dubinama, osim na sjevernoj strani otoka, gdje u jesen prilaze na desetak metara dubine. U akvatoriju sjeveroisto\'e8nog rta Sveca nekada je boravila, i tu lovila, sredozemna medvjedica. Danju se zadr\'9e
avala u, danas napu\'9atenoj, podmorskoj spilji. Pozicija spilje se prepoznaje po  strmim liticama crvenkaste boje, u blizini sjeveroisto\'e8nog rta otoka. U dnu prostrane podmorske spilje je malo \'9ealo na kome se
 medvjedica odmarala. Taj prekrasni morski sisavac zauvijek je napustio ovo podru\'e8je, nemilosrdno proganjan i ubijan od ribara. Umjesto morske medvjedice danas se izvan ovog rta mo\'9ee susresti veliku kirnju, koja kao da \'e8uva pristup nekada\'9a
njem obitavali\'9atu sredozemne medvjedice\'85..
\par  
\par Na jugoisto\'e8nom dijelu Sveca hrid je sto\'9easta oblika, koja taj dio otoka \'e8ini posebno atraktivnim. U podmorju su kameni odroni i usjeci po kojima se zadr\'9eava mno\'9atvo sitne ribe.  Pedesetak metara \'9airok, i tri metra dubok  prolaz izme\'f0
u  hridi  i obalnog rta }{\i Zlatna Glava}{ blago ponire prema jugu. Nad podmorskom platformom stalno se zadr\'9eavaju jata u\'9aata i manjih salpi, a u lov pod obalu  dolazi i hitra komar\'e8a. S vanjske strane ovog prolaza mogu\'e6
e je primijetiti i siluetu nekog od ve\'e6ih morskih grabe\'9eljivaca. Jednom prilikom sam se i osobno susreo s manjim modruljem upravo na ovoj poziciji. Nakon par sekundi me\'f0usobnog promatranja, modrulj se strelovito okrenuo i nestao u smjeru pu\'e8
ine. 
\par 
\par Od rta }{\i Zlatna Glava}{, dalje prema zapadu, sve do visoke \'9eivopisne litice kod jugozapadnog rta otoka, obala je ne\'9ato pitomije konfiguracije, a  podmorski zidovi su manje strmi. Jugozapadni dio akvatorija Sveca krasi neobi\'e8na hrid Kamik. 

\par 
\par Hrid Kamik se nalazi tristotinjak metara jugozapadno od otoka Sveca. Za lijepa vremena je mogu\'e6
e sidrenje  uz njen sjeverozapadni dio. Podmorski plato se tu nalazi na dubini od petnaestak metara. Na drugim dijelovima hrid Kamik se u podmorju nastavlja strmim zidovima koji poniru \'e8etrdesetak metara duboko.  Rone\'e6i u blizini hridi stje\'e8
e se dojam da je podmorje pusto i bez ribe. U okolnom akvatoriju  love veliki morski predatori, te se zbog toga rje\'f0e susre\'e6u jata u\'9aata, bukvi i salpi. U strmim podmorskim zidovima tek su plitki procjepi, koji nisu siguran zaklon sitnoj r
ibi pri naletu gofa, palamide ili zubaca. Velike ribe se iznenada pojavljuju iz morskih dubina i jo\'9a br\'9ee nestaju u plavetnilu. Strpljivim promatranjem podmorskih bezdana oko Kamika iznenadit \'e6e pojava jata fratra ili \'9aarga. Jato se podi\'9e
e iz plavetnila, i brzo nestaje. U blizini hridi se tijekom jeseni \'e8esto susre\'e6u  nedorasli gofovi, a u prolje\'e6e velika jata lokardi. Riba koju se susre\'e6e u blizini Kamika vrlo je oprezna, tako da ju je te\'9ako }{\i uloviti}{
 objektivom foto aparata. Kamik, gola hrid s tajanstvenim podmorjem posljednje je kopno  u smjeru zapada, prema Jabuci, koja se odavde tek nazire u izmaglici.
\par 
\par Najzna\'e8ajniji arheolo\'9aki ostaci na Svecu su zidine }{\i Teutinog grada}{, kasnoanti\'e8ke utvrde izgra\'f0ene na najisturenijem isto\'e8nom brdskom grebenu iznad rta }{\i \'8aijabod}{.}{\cs20\super 1{\footnote \pard\plain 
\qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 14}{\fs20  Kirigin, B., Milo\'9aevi\'e6, M., }{\i\fs20 Otok Svetac}{\fs20 , \'e8lanak objavljen u \'e8asopisu }{\i\fs20 
Arheo 2, }{\fs20 Ljubljana 1982. godine}}4}{ Teuta, ilirska kraljica, se prema legendi sa tri broda svoje flote sklonila na Svetac pred neprijateljskim hordama koje su je progonile. Vezano za }{\i Teutin grad}{  s koljena na koljeno se prenose mnoge pri
\'e8e i legende, a u stru\'e8noj literaturi postoje razli\'e8iti i nepouzdani podaci.}{\cs20\super 1{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 
15}{\fs20  Ujevi\'e6, T., }{\i\fs20 Teutin dvor, otok Sveti Andrija, }{\fs20 Jadranska po\'9ata  IV, br. 19, 6-7, Split 28.08. 1930.
\par }}5}{ Puteljak koji vodi do ostataka ove velebne gra\'f0evine odavno je zarastao u visoku mediteransku makiju. Gusta borova \'9auma sa mno\'9atvom stabala planike i gustim grmljem smr\'e8e i ru\'9emarina potpuno je izolirala ovo sablasno mjesto. Ostaci }{
\i Teutinog grada}{ fasciniraju ostacima impozantnih zidova. Prepoznatljiva je ulazna kapija i  prozorski otvori, a cisterna u kojoj se nekada sakupljala ki\'9anica danas je zarasla je u visoku travu i grmlje. 
\par Legenda pri\'e8a kako je kraljica iz svoje utvrde pratila kretanje brodova u okolnom akvatoriju, te lakim i brzim jedrenjacima, koje se istezalo na obalu i kamufliralo, presretalo i plja\'e8kalo trgova\'e8ke brodove. U to doba je plovni put izme\'f0
u bizantskih posjeda u ju\'9enoj Italiji i sjevernoj Dalmaciji, te dalje prema Istri i sjevernoj Italiji preko Sveca bio najkra\'e6i i najsigurniji za navigaciju. Plovni  put  u smjeru jug-sjever (Gargano-Svetac-\'8eirje) posebno je pogodovao anti\'e8
kim jedrenjacima koji su za plovidbu koristili krmeni vjetar (jugo i buru). Sa visokih osmatra\'e8nica pratilo se kurs plovidbe uo\'e8enog broda, te se na zaklonjenom dijelu otoka pripremalo brodicu kojom   \'e6e se krenuti u potjeru, kada se brod pribli
\'9ei otoku. Za brodom bi se krenulo u potjeru, sustiglo ga se i zauzelo. Nakon toga bi se brod dovelo pod Svetac gdje bi se iskrcalo teret i posadu. Dio zarobljene posade je bivao odmah umoren, a dio je odvo\'f0
en u roblje, u utvrdu. Tamo je Kraljica s odabranim zarobljenim mornarima provodila duge no\'e6i opijene mirisom ljubavi i ve\'e6 tada \'e8uvenog crnog vina sa Sveca, nakon \'e8ega se iscrpljene kralji\'e8ine ljubavnike ubijalo. Danas ostaci nekada\'9a
nje utvrde djeluju  sablasno. Kada se zaputite prema utvrdi, }{\i Zankijevi}{  \'e6e Vas zamoliti da gore ponesete vre\'e6icu zemlje ili kamenja i istresete je pod bedemom. Vjeruju da \'e6e se tako ostaci utvrde sa\'e8uvati od  daljnjeg uru\'9aavanja.

\par 
\par Za Svetac je vezana i stara legenda o zakopanom zlatu. Smatra se da je ono jo\'9a uvijek u nekoj skrivenoj kamenoj guduri. Tra\'9eili su to blago svi stanovnici otoka, no do danas nije prona\'f0eno.
\par 
\par U povijesti otoka va\'9ena je 1760. godina, kada je na Svecu bila uspostavljena mala tvornica smole. Dovedeni su obu\'e8eni sakuplja\'e8i smole iz Italije, sa poluotoka Gargano. Sirova borova smola bila je u to doba  va\'9e
an materijal za talijansku brodogradnju. Neracionalnim kr\'e8enjem i iskori\'9atavanjem borove \'9aume tijekom nekoliko godina \'9auma u ni\'9eim dijelovima otoka je potpuno uni\'9atena, te je u kona\'e8
nici propala i tvornica smole. U to doba otok je bio u  vlasni\'9atvu crkve, a nakon odlaska sakuplja\'e8a smole Svetac je pre\'9aao u vlasni\'9atvo obitelji Zanchi.
\par 
\par Gusarstvo i smaknu\'e6a iz perioda boravka kraljice Teute na otoku ostali su kao kletva. Prepu\'9atanjem vlasni\'9atva nad otokom Zanchijevima crkva je zadr\'9eala pravo eksploatacije oto\'e8nih resursa. Na Svecu su boravili i \'e8obani koji su \'e8
uvali stada ovaca u vlasni\'9atvu crkve. Ovoga posla su se prihva\'e6ali problemati\'e8ni ljudi, biv\'9ai ka\'9enjenici i sl. Bilo im je nalo\'9eeno da se dr\'9e
e daleko od naselja Zanchijevih. U blizini otoka se jednom prilikom potopio brod engleske flote. Mornari su isplivali na obalu, na pustom dijelu otoka gdje su \'9eivjeli \'e8obani s ovcama. \'c8
obani su prihvatili i nahranili brodolomce, a kada su umorni ljudi zaspali oplja\'e8kali su ih i nemilosrdno poubijali. Nesretnim ljudima su \'e8ak \'e8upani zlatni zubi i trgane nau\'9anice iz u\'9aiju. Kako bi prikrili tragove zlo\'e8ina, \'e8
obani su tijela umorenih  spalili na velikoj loma\'e8i. Jedan engleski mornar se uspio izvu\'e6i \'9eiv iz mete\'9ea te no\'e6i, te je  pobjegao na drugu stranu otoka. Tamo su ga prihvatili i sakrili Zanchijevi. Nakon par dana, kada su krcali drvo za Komi
\'9eu u barku su sakrili i pre\'9eivjelog brodolomca. Do\'9aav\'9ai u Komi\'9eu odveli su ga i predali vlastima. Prema svjedo\'e8enju pre\'9eivjelog, ubojice su uhi\'e6ene i ka\'9enjene. Nakon ovog nemilog doga\'f0
aja u engleskim pomorskim kartama Svetac je dugo godina  ozna\'e8avan imenom }{\i Vra\'9eji otok}{.
\par 
\par Mnogo godina kasnije engleska flota je slu\'e8ajno  potopila  ribarsku barku u blizini Sveca, \'e8ime se smatralo da je }{\i prokletstvo Sveca}{  ispla\'e6eno. Ovaj doga\'f0aj se zbio 1932. godine. Konvoj engleskih ratnih brodova plovio je rutom izme\'f0
u Bi\'9aeva i Komi\'9ee u smjeru Trsta. Komi\'9aki ribarski brodovi plovili su u grupi  prema Svecu, te je do\'9alo do slu\'e8ajnog sraza jedne gajete s engleskom podmornicom koja je plovila pod samom povr\'9a
inom. Gajeta je doslovno  prepolovljena u sudaru. Englezi su preuzeli utopljenike, a razbijenu falku\'9au uzeli u tegalj i odvezli u Komi\'9eu. Tako je slu\'e8ajno\'9a\'e6u, komi\'9akom falku\'9aom,  bez ljudskih \'9ertava }{\i pla\'e6en dug }{
 za svirepo vi\'9aestruko ubojstvo koje su  izvr\'9aili \'e8obani, stotinjak godina ranije.
\par 
\par Do\'9eivio je Svetac i bombardiranje u II. svjetskom ratu. 1943. godine petstotinjak talijanskih vojnika se povla\'e8ilo sa dva trgova\'e8ka broda iz Dalmacije prema Bariju. Bari je jo\'9a bio pod kontrolom njema\'e8ke vojske, pa su se Talijani odlu\'e8
ili usidriti kod Sveca, gdje je bilo dovoljno pitke vode, te sa\'e8ekati da Bari zauzmu saveznici. Njema\'e8ki izvi\'f0a\'e8ki avion je tijekom preleta primijetio usidrene brodove i dojavio bazi. Slijede\'e6
eg dana je doletio bombarder, ali su  neprecizno ba\'e8ene bombe umjesto usidrenih brodova pogodile ku\'e6u iznad crkvice, a dvije su bombe zavr\'9aile u moru. Avion se vi\'9ae nije vra\'e6ao, a za petnaestak dana brodovi su otplovili za Bari.}{
\cs20\super 1{\footnote \pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 16}{ Prema kazivanju in\'9e. Jakova Zankija}}6}{
\par 
\par Pomorsko meteorolo\'9ake prilike u \'9airem akvatoriju otoka Sveca su za nauti\'e8are vrlo nepovoljne. \'c8ak i tijekom ljeta su rijetki dani kada je more mirno. \'c8esti i sna\'9eni zapadni i sjeverozapadni vjetrovi podi\'9e
u velike valove koji se odbijaju od strmih obala otoka stvaraju\'e6i vrlo neugodne uvjete plovidbe. Kako nema sigurnog zakloni\'9ata, na vrijeme treba podi\'e6i sidro i isploviti prema \'e8etrnaest nauti\'e8kih milja udaljenoj Komi\'9e
i na Visu. Tijekom no\'e6i  valovi  od zapadnih vjetrova ne oslabe, a zapu\'9ae bura. Tada je \'e8itav otok pod udarom valova iz svih smjerova.  Mnogi brodovi su nastradali na o\'9atrim hridima Sveca. Tako se u tmurnoj no\'e6
i u svibnju 1999. godine na zapadnoj obali otoka  nasukala  ko\'e6arica }{\i Monica F.}{ Sljede\'e6ih dana ju je odsukala  dizalica }{\i Veli Jo\'9ee}{. Ko\'e6arica je odvu\'e8ena  i popravljena u malome brodogradili\'9atu u Sumartinu na otoku Bra\'e8u.

\par 
\par Svetac je oduvijek, na ovaj ili onaj na\'e8in, uzimao svoj krvavi danak. Mnogi su nastradali i utopili se u ovom akvatoriju. Prema pisanim evidencijama jo\'9a 1696. godine se tu utopio Stjepan Prip\'e8i\'e6, 1750. godine \'8aimun sin Petra Petri\'e6
a, 1792. godine Katarina Vicka Zanchi, a u svibnju 1802. Antun Felanda sa sinovima \'8aimom i Antunom, te k\'e6erkom Katarinom\'85..}{\cs20\super 1{\footnote \pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 17}{ Bezi\'e6, Bo\'9eani\'e6, }{\i Stanovni\'9atvo Komi\'9ee}{, Logos, Split 1984. godine}}7}{
\par 
\par Svetac je i danas }{\i divlji,}{ ali samo naizgled negostoljubiv otok. Tijekom ljeta \'e6ete umjesto Teute i njenih gusara, ili obraslih, podivljalih \'e8obana nai\'e6i na ljubazne Zankijeve. Stare ku\'e6e su danas ure\'f0
ene, u funkciji su vjetrogeneratori i sun\'e8evi sustavi koji osiguravaju elektri\'e8nu energiju i toplu vodu. Mogu\'e6e je rezervirati smje\'9ataj u nekoj od lijepo ure\'f0enih ku\'e6a. A razloga za posjet otoku je mnogo. I danas ga krase o\'e8
uvana priroda i jedinstvene ljepote podmorja, tako da se nakon prvog sanja svaki slijede\'e6i dolazak, dok dugo u u\'9aima odzvanja kliktaj posljednjih }{\i Eleonorinih sokola}{, \'e8uvara samotnih litica }{\i Sveca od Zankija i  Sokola}{
, a  u ustima se jo\'9a osje\'e6a  poseban }{\i buke }{\'e8uvenog crnog  vina iz konobe Zankijevih. 
\par 
\par 
\par }\pard\plain \s3\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel2\adjustright\rin0\lin0\itap0 \i\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {Uvijek kada Svecu  plovim  prate me nje\'9eni sni,
\par  u tihoj sjeti  srca moga  zauvijek  ostat \'e6e\'9a ti\'85.. (Dreamcatcher)
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par }\pard\plain \s1\ql \li0\ri0\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel0\adjustright\rin0\lin0\itap0 \b\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {4.    BRUSNIK,  SAMOTNA VULKANSKA HRID
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par 
\par Vulkanski otok Brusnik se za valovita mora te\'9ako uo\'e8ava, a konture mu se gube u pjeni valova. Udaljenost Brusnika od Komi\'9ee je trinaest, a od Sveca dvije nauti\'e8ke milje. Silueta Brusnika vidljiva je iz daljine samo za 
vedra vremena, kada je more potpuno mirno. \'8airi akvatorij Brusnika dobro je ribolovno podru\'e8je, pa su tu oduvijek dolazile ribarske dru\'9eine s Visa i s kopna. Brusnik je ve\'e6i broj dana u godini te\'9ako dostupan  zbog sna\'9enih zapadnih i ju
\'9enih vjetrova koji su \'e8esta pojava u ovome dijelu Vi\'9akog akvatorija. Povr\'9aina otoka je svega 3 hektara. Osim zakr\'9eljalih stabala divlje smokve, obrastao je tek niskom grmolikom vegetacijom, me\'f0
u kojom je posebno zanimljiva endemska biljka  }{\i dubrova\'e8ka ze\'e8ina}{.}{\cs20\super 1{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 18}{ }{
\fs20 Cvitani\'e6, A., }{\i\fs20 Prirodna obilje\'9eja otoka Visa, Bi\'9aeva, Sveca, Palagru\'9ee i Brusnika}{\fs20 , Vi\'9aki spomenici, Split 1968. godine
\par }}8}{ \'c8udno je kako tu uop\'e6e uspijeva vegetacija, bez zemlje i humusa. Pli\'e8ine i podmorski grebeni u  neposrednoj blizini Brusnika zahtijevaju poseban oprez u plovidbi. Zbog geografskog polo\'9eaja i meteorolo\'9a
kih prilika posjet Brusniku preporu\'e8ljiv je tijekom lipnja i prve polovice srpnja, te u jesen, u danima kada je vrijeme stabilno i  bez  vjetra. Brusnik je }{\i suhi otok}{. Porozno tlo }{\i proguta }{sve padaline, tako da se ki\'9a
nica ni zimi nema gdje zadr\'9eati.
\par  
\par Izbliza, pogotovo za obla\'e8na vremena, Brusnik nalikuje \'e8udu. Njegove tamne hridi kao da su izronile iz nekog misti\'e8nog, onozemaljskog svijeta. Nalikuje ostacima golemog meteora koji je doletio iz svemirskog pros
transtva i tu se zabio u more. Kada u blizini nema ribarskih brodica samo\'e6a dodatno poja\'e8ava osje\'e6aj nelagode koji ispunjava, a u zraku se osje\'e6a neka \'e8udna uznemirenost. \'c8
ak i galebovi Brusnik izbjegavaju, te umjesto na njegove sive hridi, slije\'e6u na morsku povr\'9ainu. 
\par 
\par Brusnik je sa\'e8injen od kamenih gudura, malih spilja i procjepa, a sli\'e8na konfiguracija je i u podmorju. U tamnim stijenama je visok postotak \'9eeljezne ruda\'e8e koja svojim magnetnim silama uzrokuje  odstupanja brodskog kompasa.
\par  
\par Od \'9eivotinjskih vrsta koje su se uspjele odr\'9eati u negostoljubivom okru\'9eenju posebno je neobi\'e8na endemska crna gu\'9aterica. Ova brza i plaha \'9eivotinjica se iznenada pojavljuje iz kamenih procjepa. Kada se mijenja vrijeme, crna gu\'9a
terica misteriozno nestaje u kamenim labirintima u podzemlju otoka. U davna vremena, kada se u ribarenje s Visa plovilo na vesla i jedra, ribari su svakodnevno pratili pona\'9aanje crne gu\'9aterice, i po tome odlu\'e8ivali kada krenuti ku\'e6i.
\par 
\par Najvi\'9aa to\'e8ka Brusnika je na 23 metra nadmorske visine. Otok je 200 metara dug, a na naj\'9airem dijelu ima 150 metara. Na vrhovima otoka u stijenama se vide lju\'9ature okamenjenih \'9a
koljaka. Prema tim nalazima geolozi smatraju da je nekada davno Brusnik bio potpuno pod morem, nakon \'e8ega je u novije geolo\'9ako doba erupcijom }{\i izronio}{ na povr\'9ainu. Legenda koju stari ribari prenose }{\i s koljena na koljeno}{
 spominje stravi\'e8nu tutnjavu iz podmorja i uzavrelu morsku povr\'9ainu. Sunce se zamra\'e8ilo, a mjesec je prestao sjati. More je poprimilo crnu boju, nakon \'e8ega je iz morske dubine prema nebu }{\i poletjela}{ ki\'9aa vatrene lave i u\'9e
arenog kamenja, koje je padalo i gomilalo se dok nije nastao Brusnik. Prema vjerovanju starih ribara kod Brusnika je po\'e8injalo tzv.}{\i  zeleno more prokletstva}{.  
\par 
\par U akvatoriju Brusnika razbacano je mno\'9atvo grebena s kojima hrid tvori jedinstvenu podmorsku cjelinu. Kada se Brusnik promatra  iz daljine, grebeni u njegovoj blizini nalikuju  ribarskim brodicama. Kako se udaljenost do oto\'e8i\'e6
a smanjuje, siluete  brodova }{\i postaju }{ tamno sive hridi, a nauti\'e8ara obuzima sve izra\'9eeniji osje\'e6aj }{\i pu\'e8inske samo\'e6e}{. 
\par 
\par Tamno sivi koloriti brusni\'e8kih stijena preslikani su i u podmorju. Na morskom dnu su gomile  okamenjene lave s mno\'9atvom procjepa i pe\'e6ina u kojima  se skrivaju mnoge plemenite ribe. Dalje od otoka, dno strmo ponire do pje\'9a\'e8
anih oaza, na stotinjak i vi\'9ae metara dubine. Iz tih pje\'9a\'e8anih oaza str\'9ae kameni brakovi visoki i dvadesetak metara. Stani\'9ata su tu najcjenjenijih vrsta bijele ribe i jastoga. 
\par 
\par Na zapadnoj strani otoka \'9eivopisna je \'9aljun\'e8ana pla\'9ea jedinstvene ljepote. Veliki oblutci na pla\'9ei su neobi\'e8ne, svijetlo sive boje. Ove oblutke more stalno kotrlja i oblikuje u specifi\'e8ne i neobi\'e8ne forme. }{\i Brusni\'e8ka pla\'9e
a}{ je neobi\'e8na po jo\'9a jednom detalju, hridi koja izviruju\'e6i iz mora pla\'9eu dijeli na dva dijela. Sjeverno od te hridi u moru buja \'9eivot, morski je\'9eevi, vlasulje, pu\'9ei\'e6i i mno\'9a
tvo sitnih ribica koje se tu hrane. S druge strane hridi, na ju\'9enom dijelu pla\'9ee, u moru je tek golo kamenje, bez tragova \'9eivota. \'c8ak ni najmanjeg morskog je\'9ea\'85.. Kada se s pla\'9ee krene puteljkom u smjeru istoka, sti\'9e
e se do uskih kanjona na sredini oto\'e8i\'e6a. Uski prolazi se \'9aire poput labirinta. Upravo tu, na sredini otoka, u tlu je  nekoliko prirodnih bazena u koje se ulijeva more kroz porozno tlo. U ovim bazenima su nekada ribari s Visa i Bi\'9aeva \'e8
uvali ulovljene jastoge tijekom boravka na ribarenju oko Sveca i Brusnika. Bazeni su se pregra\'f0ivali po ribarskim dru\'9einama, a praznili se prije povratka ku\'e6i. Kako je jastog vrlo osjetljiv na temperaturu mora, u toplim mjesecima se iznad }{\i 
jasto\'9eera}{ postavljalo jedra radi hladovine. Za vi\'9aednevnih ljetnih }{\i bonaca}{, jastozi bi se sabili na jednoj strani, bli\'9ee moru, \'e8ime bi onemogu\'e6ili cirkulaciju mora pa su \'e8esto ugibali. Zbog njihove osjetljivosti nekada ih se l
ovilo prete\'9eito u zimskom periodu godine.  }{\i Jasto\'9eere}{ se odavno vi\'9ae ne koriste, jer je nekontroliranim izlovom, tisu\'e6ama }{\i vr\'9aa}{ jastog  gotovo potpuno  izlovljen  iz akvatorija Brusnika.
\par 
\par Drugi puteljak od pla\'9ee vodi u smjeru juga i njime se sti\'9ee do malog vidikovca, na dvadesetak  metara nadmorske visine. Savladavanje puteljka do te stijene ne predstavlja ve\'e6i problem, no ukoliko se penjanje nastavi do najvi\'9ae to\'e8
ke Brusnika, treba biti oprezniji. Glatko kamenje je klizavo i lako se odronjava. S ovog vidikovca se pru\'9ea prekrasan pogled na Bi\'9aevo, Vis i Svetac. Zanimljiv je i pogled na okolno podmorje Brusnika. Bistro i prozirno more  poziva na istra\'9e
ivanje\'85..
\par 
\par U podmorju Brusnika \'9eivot buja ali, kao i na drugim pu\'e8inskim otocima, riba je u stalnom  kretanju i rje\'f0e  se zadr\'9eava uz morsko dno, po rupama i procjepima. Oko otoka se susre\'e6e  gof, palamida i zubatac, a malo dublje \'9aarag, kirnja i 
\'9akarpina. Nad  okolnim podmorskim pli\'e8inama mogu\'e6e je u jesen zamijetiti i hitru sjenku tune. Po brojnim pli\'e6acima oko Brusnika mno\'9atvo je cipli i salpi, a susre\'e6u se i veliki  picevi. Kada se otoku pribli\'9ee velika jata u\'9aata, pli
\'e6aci o\'9eive na jedan poseban na\'e8in. Tada se  \'9aargi i picevi povuku u dublje. 
\par 
\par }\pard\plain \s15\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {U pretra\'9eivanju podmorja posebno su zanimljivi duboki uski procjepi,
 formirani u gomilama okamenjene lave. Ovi mra\'e8ni procjepi, naizgled beskrajni, ulijevaju odre\'f0eno strahopo\'9atovanje  roniocima koji se nerado u njih zavla\'e8e.
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par Na Brusniku je poseban do\'9eivljaj boraviti za nevremena, naravno pod pretpostavkom da ne treba brinuti o brodici, koja je izvu\'e8ena na \'9ealo. Za sna\'9enog }{\i fortunala }{ more }{\i preska\'e8e}{ Brusnik, kao da ga \'9eeli presje\'e6
i na dva dijela. Valovi, koji se razbijaju na o\'9atrim hridima, stvaraju stotine slapova i vodoskoka \'9airom otoka. Kada grmljavina zapo\'e8ne, stje\'e8e se dojam kao da \'e6e se \'e8itav oto\'e8i\'e6 }{\i raspasti}{ u kamene djeli\'e6
e i nestati pod morem. Vibracije su sna\'9ene, adrenalin raste i gubi se osje\'e6aj stvarnosti. Tada o\'e8i treba dr\'9eati \'9airom otvorene i upamtiti nezaboravne slike ovog, i u oluji, nestvarnog  pu\'e8inskog otoka za \'e8itav \'9eivot. \'c8
udan je osje\'e6aj koji tada obuzima. Na \'e8vrstom ste, na kopnu, a osje\'e6ate nesigurnost kao da oluju pro\'9eivljavate na brodu no\'9aenom podivljalim morem, koje pjeni i prijeti da sve proguta. Kada kasno poslijepodne nakon  nevremena  razvedr
i sa zapada, more poprimi neku neobi\'e8nu purpurnu boju, kao da  Brusnik krvari  iz rana koje su mu gromovi zadali. \'c8ak i tada, u eksploziji boja, Brusnik ostaje siv i tmuran, i poti\'e8e \'9eelju da \'e8im prije otplovite \'9ato dalje odatle\'85..  

\par 
\par }{\i Vratit \'e6u se barem jednom, tu gdje svjetlo tamu ljubi,
\par gdje sje\'e6anja traju vje\'e8no, i kada se ljubav gubi\'85..(Moreno Grujo)
\par 
\par }{
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\b 5.   BI\'8aEVO, TAJANSTVENI  OTOK  SPILJA  
\par }\pard \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {
\par Kada se  zaplovi kroz Splitski kanal u smjeru otoka Visa, pro\'f0e kroz Splitska vrata, pa potom uz Vodnjake, najzapadnije oto\'e8i\'e6e u skupini  Paklenih Otoka, ruta za Bi\'9aevo dalje vodi uz isto\'e8ne obale Visa. Bi\'9a
evo ostaje skriveno od pogleda sve dok se  kod oto\'e8i\'e6a Ravnika, ne oplovi rt }{\i Polivalo}{.  Iza rta  se tada, na ju\'9enom obzorju, uka\'9ee silueta Bi\'9aeva, tajanstvenog otoka spilja\'85..
\par 
\par Da je kojim slu\'e8ajem geografski smje\'9ateno zapadnije, \'9atitilo bi  Komi\'9aki zaljev od sna\'9enih zapadnih vjetrova i velikih valova,  koji su \'e8esta pojava u ovome akvatoriju. Bi\'9aevo je  tu gdje je,  Komi\'9e
i tako blizu, a ponekad tako daleko. Zbog \'e6udi  mora u }{\i Bi\'9aevskom kanalu}{, ovaj otok je tek jo\'9a jedan od onih za koje se ka\'9ee }{\i na kraju svijeta}{ \'85..
\par 
\par Jedinstven i neobi\'e8an otok najpoznatiji je po }{\i Modroj spilji}{, i pri\'e8ama o morskoj medvjedici, neobi\'e8nom morskom sisavcu koji je obitavao po bi\'9aevskim spiljama. 
\par 
\par Najljep\'9ai pogled na Bi\'9aevo se pru\'9ea  s  komi\'9ake rive,  u izmaglici jutarnjeg izlaska sunca, i u kasno poslijepodne, dok se otok }{\i kupa}{ u \'e8arobnim zrakama zalaze\'e6eg sunca. \'c8etiri nauti\'e8ke milje jugozapadno od Komi\'9ee, Bi\'9a
evo je za mirna vremena tek na pola sata plovidbe  brodicom. Nagle promjene vjetrova i sna\'9enih morskih struja u }{\i Bi\'9aevskom kanalu}{ razlog su za\'9ato se i tijekom turisti\'e8ke sezone brodice susre\'e6
u uglavnom u ranijim jutarnjim, i kasnijim poslijepodnevnim satima, kada maestral oslabi. Nauti\'e8are Bi\'9aevo privla\'e8i misti\'e8nim pri\'e8ama, jedinstvenom ljepotom pejza\'9ea, te odli\'e8nom ribom i vrhunskim vinom.
\par 
\par Ukupna povr\'9aina otoka je 5,8 \'e8etvornih kilometara, a danas na njemu stalno boravi tek nekolicina stanovnika. Najvi\'9ai vrh otoka je 240 metara visoka }{\i Stra\'9eenica}{. Do ovog vidikovca sti\'9ee se poljskim putem za 45 minuta hoda od pristani
\'9ata }{\i Porat}{.
\par 
\par Neobi\'e8na klimatska pojava na Bi\'9aevu je jutarnja ljetna magla. Magla nastaje kao posljedica izdizanja toplog i vla\'9enog morskog zraka do  oto\'e8nih vrhova,  zbog inverzije temperature zraka. Vlaga se kondenzira  stvaraju\'e6
i gust oblak magle. Ta jutarnja magla  jedini je  izvor vlage  vinovoj lozi, od \'e8ijih se \'9akrtih grozdova dobiva nadaleko poznato crno vino. Tlo koje hrani lozu pjeskovito je i vapnena\'e8ko. Vinogradarstvo na Bi\'9aevu je nekada bila va\'9e
nija djelatnost koja je odr\'9eavala i hranila oto\'e8nu populaciju  od tada\'9anjih tristotinjak stanovnika. \'8eivot i doga\'f0anja su tada bili organizirani u mjestu }{\i Poje}{, koje se nalazi na nadmorskoj visini od 170 metara. }{\i Poje}{ je sve do 
\'9aezdesetih godina XX stolje\'e6a bilo glavno oto\'e8no naselje. Pored vinove loze na Bi\'9aevu se uzgajalo masline i smokve. Stara \'9akolska zgrada  izgra\'f0ena je novcem koji su sakupili iseljenici sa Bi\'9aeva 1947. godine. Posljednje \'9akol
sko zvono zazvonilo je 1961. godine, nakon posljednjeg velikog pu\'e8kog egzodusa u gradove.}{\cs20\super 1{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\cs20\fs20\super 19}{\fs20  Cvitani\'e6, A., }{\i\fs20 Prirodna obilje\'9eja otoka Visa, Bi\'9aeva, Sveca, Palagru\'9ee i Brusnika}{\fs20 , Vi\'9aki spomenici, Split 1968. godine.
\par }\pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 { }}9}{ Stare drvene klupe i danas su u pustoj \'9akolskoj zgradi, s uru\'9a
enim oronulim stropom.  Od te davne 1961.-te  na otoku se  dje\'e8ji smjeh \'e8uje samo tijekom ljetnih mjeseci, kada unu\'e8ad preostalih stanovnika  Bi\'9aeva svojim djedovima i bakama  do\'f0u u posjet. Ljeti Bi\'9aevo o\'9eive i turisti, tako da su sk
romni kapaciteti smje\'9ataja u doma\'e6oj radinosti  popunjeni tijekom srpnja i kolovoza.
\par 
\par Arheolo\'9aka istra\'9eivanja  koncem devedesetih godina XX stolje\'e6a su pokazala da  je na otoku nekad davno postojalo staro sveti\'9ate, gra\'f0eno u gr\'e8kom stilu. Na temeljima tog sveti\'9ata  u 16. stolje\'e6u je izgra\'f0
ena  crkva koja je kasnije sru\'9aena tijekom gusarskih razaranja. Nakon tih nemirnih vremena izgra\'f0ena je nova crkvica koja se sa\'e8uvala do danas.
\par 
\par Bi\'9aevski kanal, koji  ome\'f0uju  jugoisto\'e8ni rt otoka Visa }{\i Stupi\'9a\'e6e}{  i sjeverozapadni rt Bi\'9aeva }{\i Parnikoza}{ ponekad, kada valovi i vjetar iskazuju svu svoju snagu, postaje }{\i zapjenjeni bedem}{
 koji izbjegavaju i ponajbolji  komi\'9aki kapetani. Neugodni su ovdje svi vjetrovi iz ju\'9enih i zapadnih smjerova, a kada  zimi zapu\'9ae olujna bura, Bi\'9aevo }{\i nestaje}{ u sumaglici vjetra i morske posolice. Za takvih dana Bi\'9aevo \'9e
ivi nekim svojim, izoliranim, pu\'e8inskim \'9eivotom, daleko od civilizacije. Samo\'e6a tada neraskidivo spaja sada\'9anjost s pro\'9alo\'9a\'e6u, u kojoj kao da je vrijeme stalo, tamo neke davne, davne godine\'85..
\par 
\par Bi\'9aevo je otok s mno\'9atvom lica svojih obala i podmorja. Najupe\'e8atljivije su spilje, me\'f0u kojima je   najpoznatija }{\i Modra spilja}{. Ljepota }{\i Modre spilje}{  ne zaostaje ni za  \'e8uvenom }{\i Grotta azzurra}{
 na Kapriju u Italiji. Spilja se nalazi na sjevernoj obali otoka, a u ljetnim mjesecima lako ju je locirati po brodicama koje sidre pred njenim ulazom. Odjeci mora, koje udaraju\'e6
i o stijene spilje stvara posebnu glazbenu rapsodiju,  doprinose iznimnom do\'9eivljaju svakoga tko se  prvi  put zate\'e8e u ovom nestvarnom i jedinstvenom ambijentu. Vanjsko svjetlo u spilju  prodire  kroz \'9a
iroki podvodni otvor u stijeni. Dno otvora desetak metara \'9airine je  18 metara pod morskom povr\'9ainom. Nakon desetak metara tunela skre\'e6e se desno i ulazi u glavnu dvoranu spilje. Glavna dvorana  spilje je visoka desetak, a \'9a
iroka petnaest metara. Ulaz u spilju je nekada bio uzak i nizak, te je pro\'9airen eksplozivom 1884. godine. Krivudavost unutra\'9anjosti centralne dvorane spilje koncentrira odbljeske danje svjetlosti prema sredi\'9anjem dijel
u. Na sjevernom kraju spilje jo\'9a je jedan izlazni kanal. Uplovljavanje   barkom u spilju kada nema nikoga, kroz tajanstven i mra\'e8an tunel, kod svakoga izaziva nelagodu i strahopo\'9atovanje, kao da se radi o boravi\'9atu nekog mitskog bi\'e6
a. Refleksije svjetlosti s morskog dna sva tijela uronjena u more tirkizno plave boje obasjavaju nestvarnim nijansama. U preljevima boja, ovisno o dobu dana i kutu loma svjetlosti,  more u spilji ponekad asocira na teku\'e6e,  rastopljeno srebro. 
\par 
\par Prema pri\'e8ama, jo\'9a su prve generacije bi\'9aevskih ribara otkrile spilju, \'e8ija je unutra\'9anjost tada bila nepristupa\'e8na barkom zbog niskog i uskog otvora. Izbjegavali su se zavla\'e8
iti unutra, jer se vjerovalo da u spilji obitavaju  morska bo\'9eanstva i vile. Tim pri\'e8ama se obja\'9anjavalo i tajanstvene nestanke ribara kada se ne bi vratili s ribarenja\'85.. 
\par 
\par More oko Bi\'9aeva, koje je oduvijek stanovni\'9atvu }{\i davalo \'9eivot,}{ redovito je uzimalo svoj danak. No to se po\'9atovalo, kao cijena koju treba platiti za \'9eivot otoka i njegovog stanovni\'9atva. \'c8ak i u razdob
lju potpune izoliranosti, tijekom  pomorskih blokada u prvim godinama Domovinskog rata, kada je  flota Jugoslavenske ratne mornarice bila stacionirana u akvatoriju otoka Visa, Bi\'9aevo je \'9eivjelo svoj \'9e
ivot u nekoj posebnoj vremenskoj dimenziji. More i \'9akrta zemlja i tada su prehranili  malobrojno stanovni\'9atvo otoka.  
\par 
\par Od ostalih oto\'e8nih spilja najpoznatija je }{\i Medvidina spilja.}{ Ovu je spilju te\'9ako uo\'e8iti kada se plovi dalje od obale, zbog neobi\'e8nog uskog, gotovo okomitog, tridesetak metara visokog otvora u kamenoj klisuri.  }{\i Medvidina spilja}{
 se nalazi na jugoisto\'e8nom dijelu otoka, u blizini rta }{\i Biskup}{. Unutra\'9anjost spilje se sastoji od glavne, prostrane dvorane i niskog zavojitog kanala koji nakon sedamdesetak metara zavr\'9aava  malenim \'9ealom na kome se prije vi\'9a
e desetaka godina redovito moglo zate\'e6i morsku medvjedicu. Medvjedicu su istrijebili ribari, bore\'e6i se za svoju }{\i koru kruha }{ u ovome akvatoriju.  Pored }{\i Modre }{ i }{\i Medvidine}{, na  Bi\'9aevu postoji jo\'9a osam manjih i ve\'e6
ih spilja, na koje \'e6ete nai\'e6i tijekom plovidbe tik uz obale otoka. Po spiljama je, uostalom, Bi\'9aevo i dobilo ime - }{\i L '\'edsola dei busi}{ (otok rupa, na latinskoj osnovi).
\par 
\par Zahvaljuju\'e6i posebnim prirodnim ljepotama Bi\'9aevo je tijekom proteklih desetlje\'e6a \'e8esto  bivalo }{\i turisti\'e8ki otkrivano}{, nakon \'e8ega bi, ponovno, padalo u zaborav. Osamdesetih godina 19. stolje\'e6a Bi\'9aevo su organizirano posje\'e6
ivali \'e8lanovi  }{\i Be\'e8kog turisti\'e8kog kluba}{, a turisti\'e8ka promocija otoka u Austriji zapo\'e8ela je objavljenim  \'e8lancima  baruna Eugena Ransonneta,  be\'e8kog  slikara, putnika i avanturista. Barun Ransonnet je \'e8
esto plovio Jadranom i tako otkrio i ljepote Bi\'9aeva. 
\par 
\par Bi\'9aevska turisti\'e8ka svakodnevnica jo\'9a je uvijek skromna u svojoj ponudi, ako se izuzmu prirodne ljepote, izvrsna riba i jo\'9a bolje vino i maslinovo ulje. Mogu\'e6nosti smje\'9ataja su ograni\'e8ene, ali svim turistima }{\i robinzonskog duha}{
 Bi\'9aevo predstavlja jedinstven lokalitet, kako po prirodnim ljepotama, tako i po gastronomskoj ponudi malih obiteljskih, ugostiteljskih objekata.
\par 
\par Promatrano s mora, Bi\'9aevo ostavlja dojam strmog i nepristupa\'e8nog otoka, no to su samo prvi utisci. Kada se oplovi sjeverozapadni rt }{\i Pernikoza}{, kao meandri se }{\i otvaraju}{   pitome uvale na zapadnoj obali otoka. Najve\'e6e i najljep\'9a
e su pje\'9a\'e8ane uvale }{\i Salbunara}{ i }{\i Bi\'9aevska luka}{. }{\i Salbunara, }{manja uvala, je staro ribarsko naselje s nekoliko ku\'e6a. Ve\'e6a, }{\i Bi\'9aevska luka,}{ krije malo mjesto }{\i Porat}{. Prekrasna pje\'9a\'e8ana pla\'9e
a ljeti je prepuna turista, kako onih koji borave na Bi\'9aevu, tako i onih koje turisti\'e8ki brodovi  iz Komi\'9ee ovdje dovode na izlet. 
\par 
\par Pomorsko meteorolo\'9aki uvjeti u akvatoriju Bi\'9aeva vrlo su promjenjivi. More koje oplakuje otok zrcali se u }{\i bonaci}{  tijekom ljetnih i jesenjih izlazaka sunca. Zimi i u prolje\'e6e u\'e8estali su ju\'9eni vjetrovi, koji traju vi\'9a
e dana, a ljeti tijekom dana prevladavaju sna\'9eni zapadni vjetrovi. Morske struje su posebno izra\'9eene oko isturenih rtova otoka, i promjenjivog su smjera. Neverini su u\'e8estali, \'e8ak i ljeti, a najopasniji su kada dolaze  sa zapada.  
\par 
\par Sna\'9eni i visoki valovi isklesali su nadmorske litice i hridi Bi\'9aeva na jedinstven na\'e8in. Klifovi su nastali rasjedima, a oblikovala ih je abrazija valova. Na nekim dijelovima otoka more je ispralo vapnena\'e8
ke stijene i tridesetak metara visoko. Valovi su posebno sna\'9eni i visoki zimi, kada dosi\'9eu visinu i od 10 metara. Za takvih dana Bi\'9aevo je potpuno odsje\'e8eno od ostatka svijeta.  Stjenovito podmorje  uzdu\'9e sjeverne obale otoka karakteristi
\'e8no je po mno\'9atvu  procjepa i podmorskih zidova. Reljefom ove strane otoka dominira istureni rt }{\i Kobila}{, na kome je izgra\'f0eno i jedino obalno svjetlo na otoku. Isto\'e8no od rta }{\i Kobila}{ je manje naselje }{\i Mezuporat}{
 u istoimenoj uvali, u neposrednoj blizini }{\i Modre spilje}{. 
\par Sjeveroisto\'e8na obala Bi\'9aeva, od uvale }{\i Balun}{ do rta }{\i Biskup}{ jednoli\'e8na je, a obalne litice strmo poniru u podmorje. Pod obalom nema mogu\'e6nosti sigurnog sidrenja. Kada se oplovi rt }{\i Biskup }{
konfiguracija obale se potpuno mijenja. Veliki kameni odroni, koji nadsvo\'f0uju mno\'9atvo manjih spilja, obrubljuju veliku otvorenu uvalu }{\i Tre\'9ajavac.}{ Uvalom dominira  hrid }{\i Kamik,}{ u \'e8ijoj  
blizini morsko dno ponire do dubine od stotinjak metara. Oko hridi }{\i Kamik}{ dobra su lovi\'9ata svakovrsne ribe, \'9aarga, zubaca i kirnje, a u zimskom periodu tu se dobro lovi i lignje. S hridi }{\i Kamik}{ prekrasan je pogled prema rtu }{\i Gatula}{
, najju\'9enijoj to\'e8ki otoka,  koja s obli\'9enjom  hridi tvori neobi\'e8an, uzak i strm rasjed. Iz ove perspektive posebno su spektakularni zalasci sunca u kasno ljeto, kada plamte\'e6
e sunce polako klizi prema dnu rasjeda i nestaje na horizontu, prema otoku Svecu. Neobi\'e8na konfiguracija rta }{\i Gatula,}{  uzak rasjed i velike dubine u neposrednoj blizini, uzroci su sna\'9enih morskih struja na ovom podru\'e8ju. U podmorju je mno
\'9atvo kamenih }{\i grota}{ i procjepa obraslih bujnom vegetacijom. Pod obalom se ovdje  susre\'e6u manji primjerci riba koje \'9eivopisnim bojama i srebrnastim sjajem le\'f0nih peraja stvaraju posebnu igru boja u podmorju.  \'c8itavo podmorje Bi\'9a
eva  krase neobi\'e8ni procjepi i mno\'9atvo podmorskih grebena. Oduvijek su u ovome podmorju obitavale brojne vrste plemenitih riba, a na jesen se njegovim obalama pribli\'9eavaju veliki morski predatori, palamida, gof i tunj. Stani\'9ata su tu \'9a
arga, pica, \'9akarpine, kavale i trlje. \'c8ak i sve rje\'f0a ov\'e8ica  zalazi u pje\'9a\'e8ane uvale na zapadnoj obali otoka. Murine i ugori vrebaju iz procjepa, a na prolje\'e6e se i jastozi s dubljih pozicija sele u pli\'e6a stani\'9a
ta. Tada se nerijetko sre\'e6u u \'9aupljikavim podmorskim zidovima u neposrednoj blizini obale.
\par 
\par Sjeverozapadni rt Bi\'9aeva, }{\i Pernikoza}{, u podmorju se nastavlja plitkim grebenom, koji nedaleko obale izviruje iz mora. Morsko dno strmije ponire, a u podmorju dominiraju  \'9aupljikavi zidovi u kojima se skrivaju u\'9a
ate i fratri. Tamne sjenke kantara i zubaca, koje promi\'e8u u plavetnilu, mogu se primijetiti  tijekom ranijih jutarnjih sati, dok se more jo\'9a zrcali u }{\i bonaci}{. U drugom dijelu jutra ja\'e8
aju vjetrovi iz zapadnog kvadranta, a puna snaga se razvija sredinom dana.
\par 
\par Zakloni\'9ata koja od sjevernih i isto\'e8nih vjetrova nauti\'e8arima pru\'9eaju uvale }{\i Salbunara}{ i }{\i Bi\'9aevska luka}{ rizi\'e8na su u uvjetima sna\'9enih zapadnih vjetrova.  Posebno }{\i Bi\'9aevska luka}{, relativno plitka i duga uvala s pje
\'9a\'e8anim dnom, na koju se nastavlja  kopneni usjek koji poput lijevka  poja\'e8ava snagu zapadnog vjetra. Uvalom se tada }{\i valja}{  nekoliko velikih valova, tako da je i isplovljenje iz uvale slo\'9een manevar. Najopasnije su iznenadne ljetne }{\i 
nevere}{, }{\i garbinade }{(sna\'9ean i razoran jugozapadni vjetar pra\'e6en nevremenom)}{\i .}{ Neo\'e8ekivana }{\i garbinada}{ u kolovozu 1986. godine je u }{\i Bi\'9aevskoj luci}{ razbila i potopila vi\'9ae brodova oto\'e8
ana. Tada je nastradala i jedna od posljednjih gajeta }{\i falku\'9aa }{\endash  }{\i Cicibela.
\par 
\par }{Tijekom turisti\'e8ke sezone u mjestu }{\i Porat}{, u dnu }{\i Bi\'9aevske luke}{ otvorena su dva restorana u kojima se pored svje\'9ee ribe i rakova slu\'9ei i \'e8uveno doma\'e6e crno vino.
\par 
\par Sliku Bi\'9aeva je, na \'9ealost, bitno izmijenio veliki \'9aumski po\'9ear, u ljeto 2003. oskvrnuv\'9ai ljepotu \'9aumovitih bre\'9euljaka.  Bi\'9aevo, usamljeni otok, od tada jo\'9a  lije\'e8
i rane koje mu je zadala velika vatrena stihija,  i polako, polako tone u modrom snu na horizontu granice stvarnosti.
\par 
\par 
\par }\pard\plain \s3\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel2\adjustright\rin0\lin0\itap0 \i\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {Proplakat \'e6e kamen sivi, kada ode\'9a  ove no\'e6i
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\i ja \'e6u tiho brodit dalje, znat \'e6u da ti vi\'9ae ne\'e6e\'9a do\'e6i\'85. (Dreamcatcher)
\par 
\par  
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\b 6.  SU\'8aAC, OTOK IZGUBLJENIH  LJUBAVI
\par }\pard \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {
\par Pu\'e8inski otok Su\'9aac se za vedrih dana uo\'e8ava  \'e8im se isplovi iz perle Paklenih Otoka. Od obale otoka Hvara Su\'9aac je udaljen  23, a najbli\'9ee mu Lastovo, udaljeno je 13 nauti\'e8kih milja. Promatran iz smjera Paklenih Otoka, Su\'9a
ac je jedino kopno izme\'f0u Vi\'9akog arhipelaga, s desne strane, te Kor\'e8ule i Lastovskog arhipelaga, s lijeve strane. Otok se geografski pru\'9ea u smjeru sjever \endash  jug. Vi\'9ai sjeverni dio otoka, s 239 metra visokim vrhom }{\i Su\'9aac}{
, gusto je obrastao niskom mediteranskom vegetacijom, a s ju\'9enim dijelom, na vrhu koga dominira  kamena svjetioni\'e8arska zgrada,  spojen je  niskim kopnenim prijevojem. Povr\'9aina otoka je \'9aest \'e8etvornih kilometara. Gledaju\'e6i iz smjera 
Visa, zbog tog prijevoja se stvara la\'9ean opti\'e8ki dojam dva otoka,  jedan  strm i visok, i drugi ni\'9ei, sa svjetionikom na svom vrhu.  
\par 
\par Pomorsko meteorolo\'9ake prilike u \'9airem akvatoriju otoka Su\'9aca su sli\'e8ne kao i kod ostalih pu\'e8inskih otoka. Otok je \'e8esto pod udarom sna\'9enih vjetrova, a godi\'9anje oborine su skromne (ispod 500 milimetara godi\'9a
nje). Raspored rijetkih padalina je neujedna\'e8en, tako da su prolje\'e6e, ljeto i jesen izrazito su\'9ana godi\'9anja doba. Vapnena\'e8ko porozno tlo ne zadr\'9eava vodu, tako da su se na Su\'9acu jo\'9a u davna vremena gradili umjetni bazeni radi \'e8
uvanja ki\'9anice. Danas je jedino podru\'e8je gdje se akumulira ki\'9anica prijevoj dug par stotina metara ju\'9eno od }{\i Veljeg Grka}{, iznad uvala }{\i Balun i Strmena}{. Na tom prostoru se nalazi nekoliko o\'9ate\'e6enih lokava koje ribari nazivaju 
}{\i Jezera}{. Neke od njih je uni\'9atila Austrija kada je tu gradila vojne objekte za smje\'9ataj  dalekometnih topova. 
\par 
\par Su\'9aac je na otvorenom moru, tako da \'e8ak i kada se isplovljava s Paklenih otoka prema Su\'9acu po mirnom moru te\'9ako je pretpostaviti ho\'e6e li plovidba biti ugodna. U\'e8estale su nagle promjene vjetrova i }{\i mrtvo more }{ koje}{\i  }{
u akvatoriju Su\'9aca stvara neugodne i nepravilne valove. 
\par Ribom bogato podmorje oduvijek je  privla\'e8ilo  ribare i velike morske grabe\'9eljivce. 
\par 
\par Otok je danas nenaseljen, ako se izuzmu profesionalne svjetioni\'e8arske posade Plovputa koje se izmjenjuju svakih mjesec dana, te mala farma ovaca o kojoj brine Bra\'e8anin  Goran Gospodneti\'e6. Goranov otac Mate se na Su\'9acu naselio sa stadom od vi
\'9ae stotina koza i ovaca jo\'9a sedamdesetih godina XX stolje\'e6a. Mala farma o\'9eivi kada Goranu u posjet do\'f0e obitelj i prijatelji.  Specifi\'e8nost prehrane ovaca na Su\'9a
cu, u kojoj prevladava  mediteransko bilje, osigurala je posebnu aromu i kvalitetu mesu, tako da se janjetina sa Su\'9aca danas u gurmanskim krugovima smatra vrhunskim gastronomskim u\'9eitkom. Biljni svijet na otoku je specifi\'e8an i razli\'e8
it od onoga na susjednim otocima, na kojima su\'9ae nisu izra\'9eene kao na Su\'9acu. Sna\'9eni vjetrovi koji ovdje pu\'9au tijekom \'e8itave godine polomili su vremenom sva vi\'9aa stabla. Rijetka su se odr\'9e
ala tek na  nadmorskoj  visini iznad 150 metara, a na otoku prevladavaju grmolike listopadne \'9aikare. U ni\'9eim predjelima  dominiraju  grmovi ru\'9emarina, mlije\'e8i i smr\'e8e, te rijetke  divlje masline, \'e8esmina i druge  biljne vrs
te karakteristi\'e8ne u ju\'9enodalmatinskoj makiji. Grmove }{\i hortikulturno oblikuju}{ ovce i koze, \'e8iji je uzgoj, usprkos nedostatku vode, konstanta od vremena prvih stanovnika na Su\'9acu. Smatra se da  upravo zahvaljuju\'e6i kozama i ovcama na Su
\'9acu nikada nije bilo po\'9eara. Erozijom tla \'e8itav otok je danas ispresijecan stazama i puteljcima me\'f0u raznolikom grmolikom vegetacijom. \'8aetaju\'e6i tim puteljcima stje\'e8e se dojam botani\'e8
kog vrta. Kamene litice nad morem su obrasle grmovima kapara i kadulje, do kojih mogu samo vje\'9ati penja\'e8i. 
\par 
\par Arheolo\'9aki ostaci prona\'f0eni na Su\'9acu  potje\'e8u iz perioda 8000 godina unatrag,  jo\'9a iz vremena  mla\'f0eg kamenog doba. Ulomci slomljenih kremenih alatki i danas se nalaze svuda po otoku. Prema prona\'f0enim ostacima mo\'9ee se zaklju\'e8
iti da su se davni  stanovnici Su\'9aca prete\'9eno hranili ov\'e8jim i kozjim mesom, te priljepcima i morskim pu\'9eevima \endash  ogrcima. Prona\'f0ene su i kosti sredozemne medvjedice i morske vidre. Zanimljivo je da anti\'e8
ki pisci ne spominju otok  Su\'9aac, a }{\i Lastovski statut }{ iz 1310. godine regulira pravo ispa\'9ae stoke na otoku, koji se tada nazivao }{\i Susciac}{. U zapisima iz 1600. godine  spominje se da je otok tada bio gusto obrastao \'9a
umom. Prema nalazima se mo\'9ee zaklju\'e8iti da je  na Su\'9acu u srednjem vijeku postojalo  manje naselje s crkvom i grobljem. Sir Richard Francis Burton u svom radu iz 1879. godine spominje  ru\'9aevine  srednjovjekovne tvr\'f0
ave, vjerojatno gusarske, koja se nalazila na dijelu gdje je danas svjetionik. Najvi\'9ae arheolo\'9akih ostataka do danas je prona\'f0eno   u uvali }{\i Porti\'e6, }{koja je i najsigurnije sidri\'9ate na otoku. Arheolo\'9aka ekipa, na \'e8
elu s Dinkom Radi\'e6em,  tu je locirala ostatke  rusti\'e8ne vile s cisternom koja se i danas koristi, te o\'9ate\'e6enu crkvica Sv. Marije.}{\cs20\super 2{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 20}{\fs20  Radi\'e6, D., }{\i\fs20 Otok Su\'9aac \endash  Nerejevo posljednje uto\'e8i\'9ate}{\fs20 , feljton Slobodna Dalmacija travanj 2004. godine}}0}{ U  razdoblju izme\'f0
u dva svjetska rata, kada je Su\'9aac, zajedno s Lastovom pripadao  Italiji, na ovome prostoru su bila vr\'9aena prva arheolo\'9aka iskapanja. Italija je u tom razdoblju izgradila  promatra\'e8nicu i manju vojarnu na najvi\'9aem, sjevernom, oto\'e8
nom vrhu. 
\par 
\par Zbog ribljeg bogatstva u akvatoriju Su\'9aca su bili \'e8esti sukobi. Ostao je zabilje\'9een  dugogodi\'9anji spor izme\'f0u }{\i Mleta\'e8ke }{i }{\i Dubrova\'e8ke Republike}{, vezano za prava ribarenja  Komi\'9eana i Lastovaca. Tada se najvi\'9a
e lovila srdela koja se solila u drvenim sudovima. Ribi\'e8ke dru\'9eine su dan provodile u uvali }{\i Porti\'e6}{, a no\'e6i love\'e6i ribu oko otoka. Bilo je i oru\'9eanih sukoba ribarskih dru\'9eina. Tako je ostalo zabilje\'9eeno  uhi\'e6
enje 17 Lastovaca koje  su izvr\'9aili }{\i Mle\'e8ani }{ zbog toga \'9ato su pucali na }{\i Komi\'9eane}{, ne dopu\'9ataju\'e6i im ribolov u akvatoriju otoka. }{\i Lastovci}{ su prije\'e8ili i hvarskim  ribarima da love oko otoka, pa su vlasti  sve \'e8e
\'9a\'e6e  ribolov regulirale  utvr\'f0enim redoslijedom kori\'9atenja ribi\'e8kih }{\i po\'9ati. }{ Za nepridr\'9eavanje propisa  bile su propisane vi\'9aegodi\'9anje kazne veslanja u okovima. No, ni tako strogi propisi nisu smanjili broj sukoba ribi\'e8
kih dru\'9eina, jer su }{\i Lastovci }{ na otoku dr\'9eali stoku i branili su  drugima da  tu sijeku drvo. \'c8ak i boravak u uvali }{\i Porti\'e6 }{ bio je reguliran na na\'e8in da su se isto\'e8nom stranom uvale koristili lastovski, a zapadnom vi\'9a
ki ribari}{\i .
\par }{
\par U periodu   nakon II svjetskog rata,  na Su\'9acu se nalazila vojna predstra\'9ea JNA. Tada nije bilo dopu\'9ateno pristajanje na otok ni zadr\'9eavanje u njegovom akvatoriju. Koncem pedesetih godina vojna jedinica je povu\'e8
ena, te su  na otoku ostali samo svjetioni\'e8ari, koji su tu \'9eivjeli sa svojim obiteljima.}{\cs20\super 2{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\cs20\fs20\super 21}{\fs20  \'8aeri\'e6, N.,  }{\i\fs20 Jadranski svjetionici i njihovo podmorje, pri\'e8e i legende}{\fs20 , Marjan tisak, Split 2004. str. 90}}1}{  
\par 
\par }\pard\plain \s15\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {Su\'9aac je usprkos svojoj veli\'e8ini  danas nenaseljen otok, mada  je  nekada na njemu povremeno \'9e
ivjela zajednica od tristotinjak ljudi, koji su se bavili ribarstvom i sto\'e8arstvom. Evidentirani arheolo\'9aki ostaci na otoku su prona\'f0eni zahvaljuju\'e6i entuzijazmu arheologa.}{\cs20\super 2{\footnote \pard\plain 
\s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 22}{ Najzaslu\'9eniji je D. Radi\'e6, koji i danas na Su\'9acu vodi arheolo\'9aka istra\'9eivanja.}}2}{ Sva nalazi\'9a
ta su danas obilje\'9eena, a iskopavanja \'e6e se nastaviti u skoroj budu\'e6nosti. Danas se tijekom turisti\'e8ke sezone u akvatoriju  otoka susre\'e6u nauti\'e8ari i ribari, koji nestaju na najavu promjene vremena, jer  lo\'9ae vrijeme s u\'e8
estalim neverinima zna potrajati vi\'9ae dana. Tada nije mogu\'e6e pristati uz otok, a  ni svjetioni\'e8ari ne mogu porinuti svoj \'e8amac u more.
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par Svjetionik  Su\'9aac izgra\'f0en je 1878. godine na najvi\'9aem vrhu ju\'9enog dijela otoka. Kamena jednokatna  zgrada s kulom na sredini objekta, nalazi se na maloj zaravni koja se nalazi na 82 metra nadmorske visine. Izgradnja svjetionika bila je vi\'9a
emjese\'e8ni mukotrpan posao, a  kameni blokovi su se ru\'e8no prenosili od malog izgra\'f0enog pristana, u uvali najbli\'9eoj svjetioniku, gdje su dovo\'9eeni iz bra\'e8kih kamenoloma. U prizemlju svjetioni\'e8arske zgrade su stanovi svjetioni\'e8
ara, a na katu su tijekom 2000. godine ure\'f0ena dva potpuno opremljena dvosobna komforna turisti\'e8ka apartmana s pogledom na visoke klifove pod svjetionikom. Svjetionik posjeduje vlastitu cisternu, a elektri\'e8nu energiju osiguravaju sun\'e8
ani kolektori s akumulatorskim baterijama. Svjetionik je preure\'f0en za prihvat turista 2000. godine i prepoznat je kao jedna od posebno \'9eeljenih odredi\'9ata robinzonskog turizma na Jadranu. Transfer za goste je osiguran gliserom }{\i Plovputa}{
 s Kor\'e8ule.}{\cs20\super 2{\footnote \pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 23}{ \'8aeri\'e6, N.,}{\i  }{ }{\i 
Jadranski svjetionici i njihovo podmorje, pri\'e8e i legende}{, Marjan tisak, Split 2004. str. 90}}3}{
\par 
\par Sjeverni, vi\'9ai, dio otoka obrastao je mediteranskom crnogoricom, a puteljci kojima se nekada koristila vojska do svojih polo\'9eaja, danas su potpuno  zarasli u grmlje i raslinje. Na otoku se gnijezde brojne vrste ptica, a njihove kolonije su posebn
o brojne u jesen i prolje\'e6e kada se tu odmaraju prije i nakon dugih putovanja u ju\'9ene krajeve. Od grabljivica su najzanimljiviji sokolovi, koji se prepoznaju po hitrom poniranju i glasnom kliktanju.}{\cs20\super 2{\footnote \pard\plain 
\qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 24}{\fs20  \'8aeri\'e6, N., }{\i\fs20 Su\'9aac \endash  daleka jadranska oaza, }{\fs20 \'e8lanak objavljen u \'e8asopisu }{
\i\fs20 Nautica}{\fs20 , o\'9eujak 2004., broj 5 ISSN 1334-4374
\par }}4}{ 
\par 
\par Ve\'e6i dio obale je nepristupa\'e8an s morske strane zbog strmih litica. Klifovi su posebno fascinantni na sjevernoj i ju\'9enoj strani otoka. Na tim dijelovima se nastavljaju i poniru duboko u more. Nakon  bure,  prozirnost mora oko otoka je ve\'e6
a od 30 metara. Za takvih dana pravi je do\'9eivljaj s litica nad morem promatrati plavetnilo sa sjenkama zubaca koji promi\'e8u pred dupinima, a ponekad se uo\'e8i i hitra sjenka morskog psa. Podmorski zidovi  Su\'9aca 
obrasli su svakovrsnim algama cvjetnicama. Raznolika morska fauna zadr\'9eava se na ne\'9ato ve\'e6im dubinama gdje je temperatura mora konstantna tijekom \'e8itave godine. Zbog stabilnih podmorskih mikroklimatskih prilika riba se na tim podru\'e8
jima stalno zadr\'9eava. Osim   zubaca \'e8este vrste u podmorju su \'9aarag, fratar, \'9akarpina, kavala i tabinja, a na ne\'9ato ve\'e6im dubinama i \'9aampjer, a od velikih rakova rakovica, jastog i hlap. U procjepima su ugori i murine, \'e8
ija su stani\'9ata najgu\'9a\'e6a  sa zapadne strane otoka.
\par 
\par U istra\'9eivanje podmorja otoka Su\'9aca krenuti \'e6emo iz uvale sjeverno od jugoisto\'e8nog rta }{\i Grade\'9aka}{. Tu je mali betonski pristan i istezali\'9ate za \'e8amac svjetioni\'e8ara. Ve\'e6 pri prvom zaronu na toj poziciji podmorje Su\'9a
ca fascinira ljepotom i koloritom podmorskih pejsa\'9ea, gusto obraslim dnom, te mno\'9atvom procjepa i malih spilja. Bistro more lako zavara na kojoj ste dubini. Mnogi su podvodni ribolovci u podmorju Su\'9a
ca ulovili svoje trofeje. Podvodni ribolovci iz Splita, Luka \'d0akun, Bojan Pe\'9al i Nikola Kulji\'9a sedamdesetih su godina po prvi put doplovili na Su\'9a
ac. U ranim jutarnjim satima su usidrili brodicu na ovoj poziciji, i s nestrpljenjem navukli ronila\'e8ka odijela, te se }{\i spustili}{ u podmorje. Prvi susret sa Su\'9acem bio je za njih veliko razo\'e8aranje. Ribe naprosto nije bilo
, te su se nakon par sati uzaludnog pretra\'9eivanja }{\i grota}{, procjepa i }{\i \'9aargeri }{razo\'e8arani vratili na brod i oti\'9ali na spavanje. Slijede\'e6e su jutro planirali odmah di\'e6
i sidro i krenuti prema Paklenim otocima.  Ujutro su ipak promijenili plan i odlu\'e8ili jo\'9a jednom zaviriti u podmorje Su\'9aca. Za razliku od prethodnog dana sada ih je do\'e8ekao sasvim druga\'e8iji prizor. Po usjecima su plivale desetine \'9a
argi, uz morsko dno su kru\'9eili zubaci i komar\'e8e,  pod stijenama su le\'9eale \'9akarpine, a ve\'e6 s povr\'9aine su primijetili i nekoliko kirnji. Produ\'9eili su boravak na Su\'9acu, a ulov pamte i dan danas. Takvo  je podmorje pu\'e8
inskog otoka Su\'9aca. Na dane prava pustinja, a mo\'9eda ve\'e6 slijede\'e6eg dana pravi akvarij.
\par 
\par Konfiguracija podmorja je vrlo raznolika. Pli\'e6e pozicije su uzdu\'9e niskih kamenih rtova s isto\'e8ne, zaklonjene strane otoka. Ovo podru\'e8je se prostire od rta }{\i Grade\'9aka}{ do uvale }{\i Dol}{. Morsko dno na tom podru\'e8
ju blago ponire u smjeru jugoistoka. Dalje od obalnog ruba dubine su do tridesetak metara. Ve\'e6e dubine su tek nakon prvog podmorskog praga. Na gusto obraslom morskom dnu se smjenjuju uski kameni procjepi i odroni. Dalje od  isturenih oto\'e8
nih rtova mno\'9atvo je pozicija na kojima se zadr\'9eavaju zubaci od travnja do  listopada, kada se povla\'e8e na dublje pozicije pod ju\'9enim liticama otoka. U uzobalnom rubu se susre\'e6u salpe i picevi, a u prolje\'e6e su \'e8esti i \'9aargi. 
\par 
\par 2001. godine u rano prolje\'e6e svjetioni\'e8ari su promatrali velikog morskog psa koji je lovio \'9aarge po usjecima u obali. Prema  svjedo\'e8anstvu Ive Lausa, slu\'9ebuju\'e6eg svjetioni\'e8ara na Su\'9acu, morski pas ve\'e6
i od  tri metra je toga jutra obi\'9aao sve plitke uvalice uzdu\'9e isto\'e8ne  strane otoka. Ponekad se mo\'9ee primijetiti i tunu dok progoni jata gofova. 
\par 
\par Rone\'e6i dalje od uvale }{\i Dol}{, prema sjevernoj strani Su\'9aca i rtu }{\i Na \'8eene}{, konfiguracija podmorja se bitno mijenja.  Dubine mora neposredno uz obalu su znatno ve\'e6e, a sve se \'e8e\'9a\'e6
e nailazi i na velike kamene gromade u podmorju. Pod velikim stijenama mogu\'e6 je susret s kirnjom, a naj\'e8e\'9a\'e6a riba je tabinja. Tijekom jeseni na ova podru\'e8ja dolazi  i \'9akarpina. Iza rta }{\i Na \'8eene}{, pred o\'e8
ima se otvara prekrasna panorama  sjeverne strane otoka. Na tom dijelu se nalazi i velika pe\'e6ina, dijelom pod morem, zaklonjena visokim kamenim svodom. U nju se mo\'9ee u\'e6i kroz podmorski otvor  u klisurama, ili se spustiti
 kroz okno na plafonu svoda spilje. Podmorski otvor se nalazi na dubini od petnaestak metara.  Litice koje opasuju ovo morsko jezero visoke su tridesetak metara. Podmorski ulaz u jezero ostavlja dojam monumentalne kamene spilje koja se otvara kao tunel pr
ed roniocem. Vrh svoda podmorskog  prolaza je 9 metara pod morskom povr\'9ainom, a dno je na 25 metara dubine. Spilja je potpuno mra\'e8na i tek se nakon dvadesetak metara ronjenja kroz mrak mo\'9e
e primijetiti slaba svjetlost osvijetljenog prolaza  kroz koji se mo\'9ee uroniti u jezero. Dublje u spilji postoji jo\'9a jedan prolaz u jezero, no  na ve\'e6oj dubini. Zaron u jezero je zanimljiv radi fotografiranja sredinom dana, kada sun\'e8
eva svjetlost kroz otvor na svodu obasja velebnu morsku pe\'e6inu. 
\par 
\par Dalje u smjeru zapada, dno se strmo ru\'9ai, a salpe, picevi i po neki manji gof susre\'e6u se pod samom morskom povr\'9ainom, dok plivaju uz obalni rub.  Litice dominiraju i na zapadnoj obali otoka, no tu su dubine uz obalu manje zahtjevne, a mno\'9a
tvo je i obraslih podmorskih  odrona u \'e8ijim se labirintima skriva \'9aarag i trlja, a mogu\'e6e je nai\'e6i i na neobi\'e8nu vrstu morskog je\'9ea iznimno dugih bodlji. Odroni obrasli morskim cvjetnicama privla\'e8e mno\'9a
tvo ribe koja se tu hrani. Me\'f0u stijenama je \'e8est stanovnik i murina. Trlje se  skrivaju na najgu\'9a\'e6e obraslim dijelovima, a pri dnu podmorskih odrona dr\'9ee se \'9akarpine, kirnje i ugori. Odroni na nekim dijelovima zavr\'9a
avaju morskim ponorima, uz \'e8ije rubove se susre\'e6e gofa i palamidu. Ve\'e6e odvaljene stijene, neposredno pod obalom su gole,  a po pona\'9aanju  u\'9aata se mo\'9ee zaklju\'e8iti da se i tu \'e8esto iz dubine }{\i zalije\'e6u}{ ve\'e6
i morski predatori. \'c8itava zapadna obala i podmorje Su\'9aca sli\'e8ne su konfiguracije, a odroni su sve rje\'f0i ju\'9eno od }{\i Bile ponte }{do ju\'9enog rta Su\'9aca \endash  }{\i rta Kanule}{.  Na 
ovome potezu smjenjuju se  duboki podmorski rtovi koji na nekim mjestima  zavr\'9aavaju  \'9aupljikavim gromadama. Na tim pozicijama se mo\'9ee susresti tabinje kapitalnih dimenzija, dulje od 60 cm, te\'9e
ine i do 4 kilograma. Kada se takav primjerak primijeti u procjepu  u prvi \'e8as \'e6ete pomisliti da se radi o kirnji.
\par 
\par Podmorje s ju\'9ene strane otoka posebno je atraktivno, a ronjenje je istinski u\'9eitak  kada nema vjetra, a more je bistro. Modri ponori  zapo\'e8inju neposredno pod obalom otoka, a na rijetkim mjestima se iz dubine podi\'9eu kameni }{\i tornjevi}{
 oko kojih je mogu\'e6e susresti mnoge riblje vrste.  Jata \'9aargi i kantara slobodno plivaju u plavetnilu, a spu\'9atanjem niz zidove mo\'9ee se nai\'e6i i na kirnje dok zami\'e8u prema dubini. 
\par 
\par Litica pod  svjetionikom, }{\i Tri\'9a\'e6avac, }{nastavlja se u podmorju strmim grebenom u kome se nalazi duboki usjek koji se spu\'9ata 25 metara duboko. Usjek je razli\'e8ite \'9a
irine od 1,5 do 2,5 metra. Greben na kome je usjek  gusto je obrastao podmorskim cvjetnicama, a posebno su dojmljive  crvene i \'9eute gorgonije koje rastu u pravim podmorskim \'9aumama. Uz ovaj usjek redovito se mo\'9ee susresti zubaca i kirnju. Ove veli
\'e8anstvene ribe tek \'e6e na trenutak dopustiti da ih }{\i ulovite }{objektivom kamere ili foto aparata, a potom \'e6e strelovito nestati u plavetnilu.
\par  
\par Podmorski bezdan pod }{\i Tri\'9a\'e6avcem }{oduvijek je privla\'e8io i izazivao ronioce da zarone niz njegov zid. Neki od njih su, na \'9ealost, zauvijek ostali u ovom modrom bezdanu. Sredinom sedamdesetih godina XX. stolje\'e6
a trojica vrhunski pripremljenih vojnih ronilaca zaronili su na ovoj poziciji  s  kisikom \'9eele\'e6i isku\'9aati krajnju granicu koju mogu dose\'e6i. Usprkos iznimnom riziku  bili su  previ\'9a
e sigurni u sebe.  Jedan od njih prekinuo je zaron na vrijeme i uspio se vratiti  na povr\'9ainu. Tijela druge dvojice  nikada nisu prona\'f0ena. Na ovaj nesretni doga\'f0aj danas podsje\'e6a uklesana spomen plo\'e8a u stijeni litice }{\i Tri\'9a\'e6avac}
{.}{\cs20\super 2{\footnote \pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 25}{ \'8aeri\'e6, N.,}{\i  }{ }{\i Jadranski svjetionici i njihovo podmorje, pri\'e8
e i legende}{, Marjan tisak, Split 2004. str. 93 }}5}{
\par 
\par Bogatstvo i raznolikost  flore i faune u podmorju Su\'9aca \'e8ini ga posebnim i u odnosu na obli\'9enji arhipelag otoka Lastova. Hobotnice, sipe, \'9aargi, pici,  komar\'e8e, zubaci, \'9a
karpine, kavale, tabinje, kirnje, i druge vrste se mogu susresti u akvatoriju ovog otoka. \'8aume crvenih, \'9eutih i vi\'9aebojnih gorgonija  nestv
arnom igrom boja upotpunjuju dojam jedinstvenih podmorskih vrtova. U kasnu jesen, i tijekom zimskih mjeseci obalama Su\'9aca se pribli\'9eavaju   lignje, a za njima dolaze velike pelagijske vrste koje se odre\'f0eno vrijeme zadr\'9e
avaju pod strmim liticama otoka. 
\par 
\par Duge zvjezdane no\'e6i koje odzvanjaju lomljavom valova, duboko pod liticama Su\'9aca bilje\'9ee trenutke u vje\'e8nosti kod svakog namjernika ovome udaljenom pu\'e8inskom otoku, koji se odva\'9ei tu i preno\'e6iti. Sigurno sidri\'9ate na Su\'9a
cu ljeti, za stabilnog vremena,  su  plitke uvale na isto\'e8noj strani otoka. 
\par  
\par Uz otok Su\'9aac vezane su mnoge pri\'e8e i legende. Jedna od njih ispri\'e8ana je i  u filmu }{\i Ujed an\'f0ela}{, o neobi\'e8nom }{\i boemu }{koji je jedrilicom obilazio pu\'e8inske otoke, zavodio \'9eene svjetioni\'e8ara i davio ih u ljubavnom zanosu
. Istinita je pri\'e8a o dvojici podvodnih ribolovaca iz Splita koji su se nakon ribolova, tijekom no\'e6i, vra\'e6ali od Su\'9a
ca prema Paklenim otocima. Na smjene su upravljali sporom brodicom. Kada se, nakon par sati odmora, kolega izvukao iz kabine, za kormilom nije na\'9aao prijatelja.  Anga\'9eirana je potraga, no tijelo nestaloga nije prona\'f0eno.  
\par Zanimljiva je i pri\'e8a podvodnog ribolovca \'8apira Drnasa,  koji se zatekao u podvodnom ribolovu na Su\'9acu one davne nedjelje kada je veliki potres pogodio Crnogorsko primorje. Prema njegovom svjedo\'e8
anstvu tijekom tog jutra, par sati prije potresa, riba je naprosto nestala iz podmorja Su\'9aca. Sve je pod morem izgledalo ukleto, kao nakon kakve nuklearne katastrofe. Dojam je poja\'e8avala i grobna ti\'9aina jer je more bilo potpuno mirno,
 bez najmanjeg vala, \'9ato je za Su\'9aac rijetkost. Tada se za\'e8ula iznenadna  udaljena grmljavina, kao da je pod morem u dno udarilo neko veliko nebesko tijelo. Nakon toga uslijedio je sna\'9eni plimni val koji je iznena\'f0enog \'8a
pira odbacio prema obali, te ga nakon toga  povukao u dubinu. Sre\'e6a i iskustvo \'8apira su spasili od utapanja.  
\par Jednom drugom prilikom  uz isto\'e8nu obalu Su\'9aca u \'9airini  nekoliko metara i visini gotovo 1 metra pod morem nakupila se nevjerojatna koli\'e8ina meduza, ostavljaju\'e6i dojam kao da se po njima mo\'9ee }{\i pro\'9aetati do obale}{. 
\par 
\par }\pard\plain \s15\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {Ljubavna  legenda sa Su\'9aca pri\'e8a o mu\'9akarcu i \'9eeni, \'e8
ija se ljubav rasplamsala prilikom njihova susreta na ovome svjetioniku. Budu\'e6nost im je ve\'e6 bila zapisana, jer je ona  bila pred udajom za drugog mu\'9akarca, a on je ve\'e6 odavno bio o\'9eenjen. Osje\'e6
aji koji su ih preplavili bili su toliko intenzivni, da  su  u deliriju ljubavi i zanosa zbog nemogu\'e6nosti da zauvijek ostanu zajedno, po\'9eeljeli okon\'e8ati  \'9eivot skokom s vrha litice kod svjetionika\'85..
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\par Te i druge pri\'e8e Su\'9aac i njegovi svjetioni\'e8ari  prepri\'e8avaju namjernicima, dok sjede u staroj  konobi  uz kamin, a na }{\i gradelama}{ se pe\'e8e svje\'9ee ulovljena riba. Kada se po\'f0e na po\'e8
inak  zvukovi u dugim i pustim hodnicima velike svjetioni\'e8arske zgrade utihnu. Tada od\'9akrinite te\'9ake drvene kapke na prozorima, i mo\'9eda \'e6ete u huku mora koje se lomi pod liticom razaznati ne\'e8iji  pla\'e8. Tko pla\'e8e, te\'9a
ko je kazati. Odakle se jecaji \'e8uju, ne mo\'9ee se to\'e8no utvrditi. I dok razmi\'9aljate o tome \'e8ujete li stvarno  pla\'e8 ili vam se samo pri\'e8inja, tonete u duboki san, u dalekoj nestvarnoj pu\'e8inskoj oazi, na Su\'9a
cu, otoku  izgubljenih ljubavi.
\par 
\par 
\par }{\i Vjetar raskopava more, ja sam na brodu isplovio sam. 
\par Vjetar se di\'9ee, ru\'9ai na mene,  ja njegovu namjeru znam. 
\par On \'9eeli isprobati snagu, na mene obru\'9aava svu svoju mo\'e6, 
\par al' ja sam krenuo tamo gdje \'9eelim,
\par i tamo gdje \'9eelim ja \'e6u sigurno do\'e6'\'85.. (Marijan Ban)}{
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\b 
\par 
\par 
\par 7.    PALAGRU\'8eA,  PU\'c8INSKI ARHIPELAG
\par }\pard \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {
\par Najudaljenija oto\'e8na skupina  Hrvatske, Palagru\'9aki arhipelag, 75 nauti\'e8kih milja od Splita, jedno je od najljep\'9aih i najatraktivnijih nauti\'e8kih odredi\'9ata na Jadranu. Ljepote krajobraznih pejza\'9e
a i podmorja jedinstvene su i nije ih lako opisati rije\'e8ima. S najvi\'9aeg vidikovca u arhipelagu, za vedrih no\'e6i se jasno vide svjetla obli\'9enje  Italije, udaljene tek 28 nauti\'e8kih milja. Vidljivost je najve\'e6
a nakon bure. Tada se, s istog vidikovca, u smjeru sjevera jasno vide siluete 23 nauti\'e8ke milje udaljenog Su\'9aca, i 32 nauti\'e8ke milje dalekog Lastova. Za vedrih dana, uglavnom u jutarnjim i kasnijim poslijepodnevnim satima, mogu\'e6e je uo\'e8
iti i obrise, 40 nauti\'e8kih milja udaljenog Visa. Palagru\'9ea je, doista, arhipelag  izgubljen  na dalekoj  jadranskoj pu\'e8ini.
\par  
\par Palagru\'9aki arhipelag obuhva\'e6a dva ve\'e6a otoka, Veliku i Malu Palagru\'9ee, tri ve\'e6a oto\'e8i\'e6a isto\'e8no od Velike Palagru\'9ee, }{\i Kamik od tramuntane}{, }{\i Kamik od o\'9atra}{ i }{\i Galijulu}{, te petnaestak manjih i ve\'e6ih hridi (
}{\i Pupak, Voli\'e6i, Ga\'e6e, Baba, Cufi, Pupak od Levanta}{ i dr.). Mno\'9atvo podmorskih brakova i raznolika flora u podmorju privla\'e8e raznolike riblje vrste. Palagru\'9aki arhipelag je oduvijek bio jedno od bogatijih lovi\'9a
ta ribe i rakova u Jadranu. O nekada\'9anjem bogatstvu podmorja na Palagru\'9ei danas se prepri\'e8avaju pri\'e8e i legende, no ljepota arhipelaga i atraktivnost podmorskih pejza\'9ea i danas su dovoljan argument za hrabrije nauti\'e8are za }{\i 
kurs Palagru\'9ea}{. 
\par 
\par Palagru\'9ea je specifi\'e8na po klimatskim prilikama. Temperatura zimi rijetko pada ispod 10 stupnjeva, a ki\'9ani oblaci je naj\'e8e\'9a\'e6e zaobilaze. Na Palagru\'9ei se lako procjenjuje znakove promjene vremena, zbog \'e8ega je ovdje jo\'9a
 1894. postavljena meteorolo\'9aka stanica. Danas meteorolo\'9aki ure\'f0aji bilje\'9ee podatke, a svjetioni\'e8ari putem obalnih radio postaja meteorolo\'9aka o\'e8itavanja dostavljaju }{\i Dr\'9eavnom hidrometeorolo\'9akom zavodu \endash 
 Pomorskom meteorolo\'9akom centru u Splitu,}{ koji na osnovi istih priprema detaljna  meteorolo\'9aka izvje\'9a\'e6a. }{\cs20\super 2{\footnote \pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 26}{ \'8aeri\'e6, N.,}{\i  }{ }{\i Jadranski svjetionici i njihovo podmorje, pri\'e8e i legende}{, Marjan tisak, Split 2004. str. 104}}6}{
\par 
\par Na Palagru\'9ei je osebujan biljni i \'9eivotinjski svijet. Svako godi\'9anje doba Palagru\'9eu boji drugim nijansama. Najljep\'9aa je u prolje\'e6e, kada mlje\'e8ika  \'9eivopisnim cvjetovima padine otoka oboji u \'9euto. Na najve\'e6
em otoku u arhipelagu je evidentirano ukupno 220 biljnih i \'e8ak 120 \'9eivotinjskih vrsta!}{\cs20\super 2{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {
\cs20\fs20\super 27}{\fs20  Cvitani\'e6, A., }{\i\fs20 Prirodna obilje\'9eja otoka Visa, Bi\'9aeva, Sveca, Palagru\'9ee i Brusnika}{\fs20 , Vi\'9aki spomenici, Split 1968. godine
\par }}7}{ 
\par 
\par Idealni mjeseci za plovidbu prema Palagru\'9ei su lipanj i rujan. U razdobljima stabilne anticiklone treba odabrati dane sa slabijim vjetrom, predvidljivih smjerova, jer sigurno sidri\'9ate, u slu\'e8aju duljeg pogor\'9aanja vremena, na Palagru\'9e
i ne postoji. 
\par 
\par Od Splita se za Palagru\'9eu naj\'e8e\'9a\'e6e plovi rutom kroz  Splitska vrata, uz zapadni rub Paklenih otoka, nakon \'e8ega se kurs korigira ulijevo, tako da }{\i Vi\'9aki \'9akoji}{  ostanu s desna, a otok Su\'9aac je lijevi orijentir. U idea
lnim vremenskim uvjetima silueta  Palagru\'9ee se uo\'e8ava na udaljenosti od desetak nauti\'e8kih milja, no naj\'e8e\'9a\'e6e arhipelag }{\i izranja}{ iz sumaglice tek na par milja udaljenosti. 
\par 
\par Vjetrovi u akvatoriju Palagru\'9ee sna\'9enog su intenziteta, i tijekom dana \'e8esto mijenjaju smjer. Na Palagru\'9ei je  vjetrovitih dana u godini veliki broj. Nakon }{\i juga}{, }{\i mrtvo more}{ traje danima, a  kada  nevrijeme do\'f0
e sa zapada snaga vjetra  i mora je izuzetna.  Plovidba po mirnom moru, uz obale otoka Visa bitno se mijenja dvadesetak milja dalje, gdje su valovi od }{\i mrtvog mora }{ u\'e8estali. U predve\'e8erje, kada  se more obi\'e8no smiruje, na Palagru\'9e
i  vjetar \'e8esto tek promijeni smjer, a more poja\'e8a\'85.. 
\par 
\par O rizicima plovidbe i strahovima tijekom plovidbe prema Palagru\'9ei prestaje se razmi\'9aljati u trenutku kada se u ranojutarnjoj izmaglici uo\'e8e obrisi misti\'e8nog arhipelaga. Sure, strme litice sjeverozapadnog dijela Velike  Palagru\'9e
e kriju u svojim njedrima uvalu }{\i Stara Vlaka}{. U ovoj uvali je 1905. godine bilo izgra\'f0eno malo pristani\'9ate koje je more kasnijih godina podlokalo i potpuno uni\'9atilo. 1912. godine na istom mjestu se izgradio za\'9a
titni zid radi postavljanja marografa. Ostatke zida je raznijelo veliko nevrijeme u sije\'e8nju 2004. godine. Isto nevrijeme je raznijelo i malo \'9ealo, kao i te\'9ake \'e8eli\'e8ne limove, ostatke albanske ko\'e8e. Ta ko\'e8a se ovdje  nasukala po\'e8
etkom devedesetih godina dvadesetog stolje\'e6a. Veliko nevrijeme, koje je do\'9alo sa zapada, nezapam\'e6enom se snagom spustilo na Palagru\'9aki arhipelag. Ni danas, najstariji slu\'9ebuju\'e6i svjetioni\'e8ar na Palagru\'9ei, Nikola \'8e
uvela,  ne pamti takvo nevrijeme na Jadranu. 
\par 
\par Najve\'e6i otok u arhipelagu, Velika Palagru\'9ea, dug je 1400 metara, \'9airok 300 metara, a na najvi\'9aem dijelu visok 90 metara. Po obodu otoka  vodi uska planinarska staza, a pristup moru je mogu\'e6 na podru\'e8ju pla\'9ee }{\i Velo \'8ealo }{na ju
\'9enoj obali otoka. Puteljak koji je vodio do }{\i Stare Vlake}{ danas je uru\'9aen.
\par 
\par Neobi\'e8an, kameni rt koji sa sjevera zaklanja uvalu }{\i Stara Vlaka}{ karakteristi\'e8an je po monumentalnim kamenim gromadama nad morem i u podmorju. Od  }{\i Stare Vlake}{ u smjeru zapada pru\'9e
aju se strmi klifovi, sve do najzapadnijeg rta otoka, nedaleko koga se nalaze  hridi }{\i Voli\'e6i }{i }{\i Pupak. }{Ove hridi, sa zapadnim rtom otoka spaja podmorski greben u du\'9e
ini stotinjak metara, a dubina u prolazu varira od 5 do 8 metara. Akvatorij hridi }{\i Voli\'e6a}{,}{\i  }{karakteriziraju sna\'9ene morske struje, o \'e8emu treba voditi ra\'e8una prilikom sidrenja na ovom podru\'e8
ju. U kasno ljeto i jesen ovdje se susre\'e6e gof i palamide, dok love u\'9aate i iglice. Rijetki strmi podmorski zidovi sporadi\'e8no su obrasli algama cvjetnicama, koje rijede prema dubini i \'9eivopisnim podmorskim odronima. \'8a
arag, pic, fratar i kantar \'e8este su vrste riba koje se susre\'e6u oko ovih kamenih gomila, ali se ve\'e6 na pojavu ronioca zavla\'e8e u  duboke kamene labirinte. \'8auljanjem uz hridi mo\'9ee se nai\'e6i na salpe pod obalom, a s ju\'9e
ne strane hridi uz dno se dr\'9ee jata trlja kamenjarki. \'8eivopisne crvenkaste ribe poseban su ukras palagru\'9akog podmorja. U prolazu koji dijeli }{\i Voli\'e6e }{od zapadnog rta Velike Palagru\'9ee mogu\'e6e je susresti hitrog zubaca i tromu kir
nju. Bogatstvo planktonske mase privla\'e8i velika jata  u\'9aata, modraka, bukvi i gira. Morsko dno je ispresijecano manjim odronima i o\'9atrim hridima. U kasno prolje\'e6
e nedorasli primjerci zubaca roniocu prilaze blizu, a posebno je dojmljiv prizor kada te prekrasne ribe hitro proganjaju jata manjih riba. Kirnja \'e6e, prilago\'f0
ena bojom tijela morskom dnu, mirno vrebati dok joj plijen ne dopliva direktno pred usta. Stani\'9ata kirnji su u podmorskim pe\'e6inama na ve\'e6im dubinama, sa sjeverne strane prolaza, a na pli\'e6e predjele dolaze u potrazi za hranom.}{\cs20\super 2
{\footnote \pard\plain \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 28}{\fs20  \'8aeri\'e6, N.,}{\i\fs20  Podvodni ribolov na Jadranu, }{\fs20 
Marjan Tisak d.o.o. Split,  listopad 2004. godine, UDK  799.1(497.5)(262.3)  ISBN 953-214-199-5, str. 301   
\par }\pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 { }}8}{
\par 
\par Jugozapadne litice Velike Palagru\'9ee strme su i sli\'e8ne onima na sjeverozapadnom dijelu. Ovdje u svojim njedrima kriju malo \'9ealo, na kome se nekada odmarala sredozemna medvjedica. Pod \'9eivopisnom obalom mno\'9a
tvo je odrona, koje dublje mijenja lju\'9aturasto dno s uskim procjepima. Uz obalni rub se, po pli\'e6acima, zadr\'9eavaju jata salpi,  picevi i fratri. Koncem ljeta tu se susre\'e6u i rijetki cipli bata\'9a
i. Dalje od obale, u uskim i dubokim horizontalnim usjecima, kriju se mnoge vrste riba i nedorasli jastozi. Manji primjerci komar\'e8i mogu se susresti kako le\'9ee uz dno, a  trlje kamenjarke se skrivaju po procjepima. Ovo podru\'e8je zavr\'9a
ava istaknutim hridinastim rubom na pje\'9a\'e8anom dnu. Uz rub se susre\'e6u  male sipe i listovi, a na prolje\'e6e se mo\'9ee nai\'e6i i na romba. Tu su i trlje blatarice,  koje \'e8esto dijele \'9eivotni prostor s malim jastozima na rubu pje\'9a\'e8
ane pustinje. Tijekom poslijepodneva pred dubokim procjepima se uo\'e8avaju i sjenke kavali, koje hitro nestaju na pojavu ronioca.
\par  
\par U \'9airem akvatoriju Palagru\'9ee mno\'9atvo je velikih morskih predatora i morske divlja\'e8i ( morski golubovi, ra\'9ee, ugori, drhtulje, morske ma\'e8ke i drugo). Sve te ribe tijekom dana se zadr\'9eavaju u dubljim predjelima, a kako se pribli\'9e
ava ve\'e8er dolaze na pli\'e6e pozicije zatvaraju\'e6i }{\i obru\'e8 }{za svoj no\'e6ni lov. Tada  fratri, \'9aargi, pici, trlje i jata drugih manjih riba tra\'9ee zakloni\'9ata  bli\'9ee obali, nastoje\'e6i }{\i pre\'9eivjeti}{ jo\'9a jednu no\'e6
 na otvorenom moru. 
\par 
\par Plove\'e6i dalje u smjeru istoka sti\'9ee se pred }{\i Velo \'8ealo}{, jednu od najljep\'9aih \'9aljun\'e8anih pla\'9ea na Jadranu. Morem oblikovano, sedefasto kamenje posebno je i jedinstveno. Pred  }{\i Velim \'9ealom}{
 dno je stjenovito, sigurno za sidrenje, osim za ju\'9enih vjetrova, kada treba sidriti u zavjetrini sjeverne obale otoka. Jugo ovdje pu\'9ae izuzetnom snagom, a valovi udaraju sve do vrha \'9eala, pa tada svjetioni\'e8ari barku iste\'9e
u pod samu liticu. Po\'e8etkom devedesetih godina XX. stolje\'e6a ovdje je sna\'9eno }{\i jugo }{razbilo na hridima jednu jedrilicu, a skiper je smrtno stradao. Ostaci jarbola i dijelovi oplate se i danas mogu prona\'e6i zaglavljeni pod stijenama u pli
\'e6aku, na isto\'e8nom kraju pla\'9ee. Na najljep\'9aem dijelu pla\'9ee, tamo gdje je \'9ealo najsitnije i najfinije, pod liticom se uo\'e8ava gomila uru\'9aenih stijena. Ta je gomila po predanju neozna\'e8eni grob male hvarske ribarske dru\'9eine. Nesre
\'e6a se dogodila po\'e8etkom dvadesetog stolje\'e6a, kada su nesretni ribari pred nadolaze\'e6e nevrijeme  brod istegnuli na \'9ealo, okrenuli ga i zavukli se pod njega. Tijekom olujne no\'e6i odronilo se kamenje s litice\'85\'85.
\par 
\par Erozija tla je na Velikoj Palagru\'9ei kontinuiran proces, koji prijeti da u dalekoj budu\'e6nosti   }{\i izbri\'9ae }{otok s nauti\'e8ke karte. O eroziji posebno treba voditi ra\'e8una kada se pje\'9aa\'e8
i po uskoj stazi na obodu otoka. Pod nogama se stalno odronjava kamenje. Postoji i razmi\'9aljanje da Palagru\'9ea }{\i raste}{. Tu tvrdnju poku\'9aava dokazati jedan talijanski geolog, mada jo\'9a ni\'9ata nije  znanstveno verificirano ni slu\'9e
beno objavljeno. U svakom slu\'e8aju, Palagru\'9ea je geolo\'9aki najstariji jadranski otok, nekada jedini \'85.. 
\par 
\par Za stabilna i lijepa vremena sidrenje  pred }{\i Velim \'8ealom}{ je sigurno, a i no\'e6i su ovdje  mirne. U ljetnom periodu, kada je dopu\'9aten lov na jastoge,  pred \'9ealom sidri i po desetak ribarskih brodova. S prvim danima rujna ribari napu\'9a
taju Palagru\'9eu, a postupno s nje odlaze i kolonije galebova. Palagru\'9ea i }{\i Velo \'8ealo}{ tada }{\i tonu }{u grobnu ti\'9ainu. 
\par 
\par Plove\'e6i dalje uz Veliku Palagru\'9eu, u smjeru istoka, sti\'9ee se do prolaza koji razdvaja Veliku i Malu Palagru\'9eu. Pred }{\i \'8edrilcem }{ se prostiru  \'9aupljikavi podmorski grebeni  u kojima se kriju  tabinje i male \'9a
karpine. U  procjepima su najupe\'e8atljivije  male crvene jere, koje su jedan od najljep\'9aih ukrasa palagru\'9akog podmorja.}{\cs20\super 2{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 29}{\fs20  Domac-Po\'9ear, A. }{\i\fs20 Razlozi za osnivanje morskih parkova u Hrvatskoj, }{\fs20 Zbornik }{\i\fs20 Palagru\'9ea \endash  jadranski dragulj}{\fs20 
, Hrvatska pomorska meteorolo\'9aka slu\'9eba Split, Split 1996. godine str. 163.-168.
\par }}9}{ }{\i \'8edrilac}{ je na najpli\'e6em dijelu dubok svega pet metara. Konfiguracija podmorja ukazuje da su nekada Mala i Velika Palagru\'9ea predstavljale jedinstveni kopneni niz. I u }{\i \'8edrilcu }{su morske struje sna\'9ene, a podmorski \'9e
ivot buja. \'c8est je zubatac i kantar, mo\'9ee se susresti manje primjerke kirnje, te u\'e8estale \'9aarge, piceve i jata salpi. Na prolje\'e6e se ovdje zadr\'9eavaju  velika jata lokardi, a u kasno ljeto i na jesen jata u\'9aata, nedoraslih gofova 
\endash  }{\i feluna}{, a ponekad i \'9akaram \endash  vrsta jadranske barakude. Ju\'9eno pred }{\i \'8edrilcem}{ na poziciji hridi }{\i Ga\'e6e}{, morsko dno ponire strmije. I ovdje je pro\'9a
arano velikim kamenim gromadama s procjepima gusto obraslim podmorskom vegetacijom. Zbog nedostatka svjetla u mra\'e8noj unutra\'9anjosti, zidovi su potpuno goli. Po tim }{\i grotama}{ se kriju velike tabinje, dok uz njihove vanjske rubove plivaju \'9a
argi i kantari. Na ve\'e6im dubinama, \'e8esta je \'9akarpina, a mogu\'e6 je i susret s kirnjom koja ovdje redovito mijenja pozicije. Sjeverozapadni dio }{\i \'8edrilca}{,  uz obalu Velike Palagru\'9ee, nastanjuju  trlje, fratri i poneki \'9aarag. Tu je n
a  dubini od petnaestak metara neobi\'e8an podmorski greben koji svojim oblikom nalikuje onima u Tihom oceanu.
\par 
\par Podmorje sjeveroisto\'e8ne strane Velike Palagru\'9ee manje je atraktivno svojom konfiguracijom, a dubine u blizini obale su ve\'e6e. Od  }{\i Stare Vlake }{do krajnjeg sjeveroisto\'e8nog rta otoka, s izuzetkom po nekog grebena koji se uzdi\'9e
e s morskog dna neposredno u  blizini obale,  dno strmo ponire prema modrim dubinama. U podmorskim liticama se mo\'9ee nai\'e6i na  tabinju i  veliku murinu, koja je zahvalan objekt za fotografiranje. Podmorske zidove na ve\'e6im dubinama krase \'9a
ume gorgonija i divljih spu\'9evi vrlo neobi\'e8nih oblika.
\par  
\par Mala Palagru\'9ea poznata je po podvodnoj spilji, }{\i Stara Medvidina,}{ u kojoj je nekada boravila sredozemna medvjedica. Spilja se nalazi s isto\'e8ne strane otoka, sjeverno od malog \'9e
ala. Nedaleko  spilje  je atraktivan podmorski greben oko koga se redovito zadr\'9eava svakovrsna riba. Podmorje Male Palagru\'9ee, iako siroma\'9anije, ponekad tako\'f0er zna roniocu prirediti ugodna iznena\'f0enja.  Stijene na morskom dnu 
su  rijetke, no uz one ve\'e6e redovito se susre\'e6e  riba. U poslijepodnevnim satima se i po pli\'e6acima susre\'e6e murina, a predve\'e8er i \'9akarpina. Sjeverno od Male Palagru\'9ee, osamdesetak metara od obale pod morem su dva sto\'9e
asta podmorska grebena koji se sa morskog dna izdi\'9eu desetak metara prema povr\'9aini. Oko njih se uvijek zadr\'9eavaju jata manjih riba tako da  fotografiranje na ovoj poziciji  \'e8esto rezultira prekrasnim kadrovima. 
\par 
\par Ju\'9eno pred  Malom Palagru\'9eom iz mora viri hrid }{\i Baba}{  uz koju je vezana jo\'9a jedna tu\'9ena pri\'e8a s  Palagru\'9ee. Koncem devedesetih godina XX. stolje\'e6a tu je nesretno nastradao mladi podvodni ribolovac s Kor\'e8
ule. Ovaj greben u razdoblju oseke izviruje pedesetak centimetara iznad morske povr\'9aine. Pod morem se poput kamena cvijeta \'9airi u svim smjerovima tvore\'e6i  neobi\'e8nu kamenu \'e8ipku. Oko hridi }{\i Baba}{ dno se na zapadnom dijelu blago spu\'9a
ta. Tu se zadr\'9eavaju velika jata u\'9aata. Ukoliko se hridi pribli\'9eite plivaju\'e6i od Palagru\'9ee Male, u morskoj pjeni se mo\'9ee iznenaditi \'9aarga i cipla. U blizini se \'e8esto zadr\'9e
avaju gof i palamide. Zubaci i kantari su na ovoj poziciji tako\'f0er redovita  pojava. 
\par 
\par Na Malu  Palagru\'9eu se s isto\'e8ne strane nastavlja }{\i Kamik od O\'9atra}{, odvojen tek uskim kamenim prolazom. Isto\'e8ni rt }{\i Kamika od O\'9atra }{ pru\'9ea se u smjeru najudaljenijeg oto\'e8i\'e6
a arhipelaga,  Galijole. Rt se u podmorju nastavlja ve\'e6im grebenom oko koga buja podmorski \'9eivot.  
\par Sjeverno od Male Palagru\'9ee nalazi se }{\i Kamik od Tramuntane. }{U podmorju se jugozapadno od njega prostire zaravan na dubini od 12 do 15 metara. Pro\'9aarana rijetkim stijenama na dnu,  zaravan je karakteristi\'e8
na  po raznolikim ribama  koje se tu susre\'e6u.  Na platou dominiraju \'e8etiri ve\'e6a grebena. U kamenim korama koje ih okru\'9euju u jesen se mo\'9ee nai\'e6i na \'9akarpinu, a u ranim jutarnjim satima se redovito susre\'e6e mno\'9a
tvo male ribe. Lijevo od ove pozicije morsko se dno blago spu\'9ata prema ve\'e6oj dubini. Na podmorskom pragu je velika spilja duboka desetak metara, \'e8iji je nadsvo\'f0eni prostor visine  pet metara.
\par  
\par Isto\'e8no od spilje se uzdi\'9ee zid  }{\i Kamika od Tramuntane}{ koji ponire prema pje\'9a\'e8anom dnu. Zid je pro\'9aaran kamenim korama i labirintima u kojima plivaju \'9aargi i fratri. U donjim dijelovima zida se susre\'e6
u kavale, a s vanjske strane su kantari. Kada se taj podvodni zid obi\'f0e, te se krene sjevernom obalom }{\i Kamika od Tramuntane }{u\'e8estale su tabinje i veliki picevi. Tim smjerom se sti\'9ee do isto\'e8nog rta oto\'e8i\'e6
a od kojeg se dvadesetak metara dalje nalazi hrid  }{\i Pupak od Tramuntane}{. Morsko dno je ovdje pro\'9aarano grebenima me\'f0u kojima se susre\'e6u  \'9akarpine, vrane i \'9akarpuni.  Velike kirnje, koje \'e8esto love na ovoj poziciji, zadr\'9e
avaju se na ve\'e6im dubinama.}{\cs20\super 3{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 30}{\fs20  \'8aeri\'e6, N., }{\i\fs20 Palagru\'9e
a, svjetlo u daljini, }{\fs20 \'e8lanak objavljen u \'e8asopisu }{\i\fs20 Ispod Povr\'9aine, }{\fs20 listopad 2004., broj 13, ISSN 1333 \endash  3968
\par }{
\par }}0}{ Pravo je majstorstvo poku\'9aati im se pribli\'9eiti i taj trenutak ovjekovje\'e8iti fotografijom.
\par 
\par Tri milje isto\'e8no od Male Palagru\'9ee najudaljeniji je oto\'e8i\'e6 arhipelaga, }{\i Galijola}{. U tom smjeru se pru\'9ea i  podmorski greben uzdu\'9e koga se zadr\'9eavaju kirnje i zubaci, a na strmim zidovima drijemaju \'9akarpine. Oto\'e8i\'e6
 Galijola je najistureniji dio hrvatskoga kopna i predstavlja   jugoisto\'e8nu granicu Palagru\'9akog arhipelaga. Galijola  je duga stotinjak metara, a visoka desetak metara. Zimi je redovito }{\i ispiru}{
 morski valovi.  U neposrednoj blizini se  nalaze  dvije  pli\'e8ine pod samom morskom povr\'9ainom, te je potreban poseban oprez u plovidbi. Pli\'e8ine se nalaze sjeverozapadno i isto\'e8no od Galijole.  Kamenito dno oko ovih pli\'e8ina karakteristi\'e8
no je s mno\'9atvom procjepa i }{\i grota}{, a podmorska flora ga resi na poseban na\'e8in. 
\par Sjeverozapadno od Galijole  je pli\'e8ina }{\i Ba\'e8va, }{ a dvjestotinjak metara isto\'e8no  pli\'e8ina }{\i Pupak}{. Mno\'9atvo se brodoloma desilo u akvatoriju Palagru\'9akog arhipelaga, a najvi\'9a
e ostataka brodoloma je upravo na grebenima Galijole. Tu su izva\'f0ena i dva bron\'e8ana topa 1988. godine. Kod Galijole je u nevremenu stradao i  veliki engleski trgova\'e8ki brod 1815. godine.
\par 
\par Povijest Palagru\'9akog arhipelaga ostala je zapisana na povr\'9aini i u podmorju. Prema arheolo\'9akim nalazima mo\'9ee se zaklju\'e8iti da je Palagru\'9ea nakon ranog neolita bila rijetko posje\'e6ivana slijede\'e6
ih 2 500 godina. Iz perioda  2500. do 1800. godine prije nove ere na otoku su prona\'f0eni ostaci kerami\'e8kih zdjela, pehara i lonaca. Prva istra\'9eivanjima, u doba Austro -Ugarske, ostala su zabilje\'9eena po brojnim nalazima k
remenih alatki. Posljednja istra\'9eivanja,  sredinom devedesetih godina XX stolje\'e6a rezultirala su nalazima sitnih kremenih izra\'f0evina \endash  strelica i sje\'e8iva.}{\cs20\super 3{\footnote \pard\plain 
\qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 31}{\fs20  Kirigin, B., }{\i\fs20 Palagru\'9ea \endash  otok me\'f0u zvijezdama \endash  Diomedov otok}{\fs20 
, feljton Slobodna Dalmacija listopad-studeni 2001. godine}{
\par }}1}{ Koli\'e8ina na\'f0enih kremenih sje\'e8iva i strelica ukazuje da }{\i proizvodnja}{ nije bila namijenjena samo lokalnoj upotrebi na Palagru\'9ei, ve\'e6 su o\'e8ito tu povremeno boravili majstori koji su izra\'f0
ivali alatke i odnosili ih  u druge krajeve radi razmjene. Jo\'9a neki nalazi upu\'e6uju da su na Palagru\'9ei periodi\'e8no boravili stanovnici drugih podru\'e8ja Mediterana. Prona\'f0eni su i ulomci sje\'e8iva od obsidijana, \'e8
ija je kemijska analiza pokazala da su  porijeklom sa Lipara \endash  vulkanskih otoka uz sjevernu obalu Sicilije. Poseban nalaz iz toga doba je i kameni \'9atitnik koji su strijelci stavljali oko ru\'e8noga  zgloba radi lak\'9aeg odapinjanja strijela. 

\par 
\par Stare gr\'e8ke legende  pri\'e8aju kako je  Diomed gonjen osvetom Afrodite, bo\'9eice ljubavi koju je slu\'e8ajno ranio pod Trojom, otplovio u Jadran. Napisi navode da je Diomed pokopan na jednom otoku u Jadranu, gdje je bio \'9a
tovan kao bog i da mu je tamo bilo izgra\'f0eno i sveti\'9ate. U tim  zapisima se ne spominje gdje se to\'e8no nalazio }{\i Diomedov otok}{. Istra\'9eivanja arheolo\'9ake ekspedicije iz Splita pokazala su da bi upravo Palagru\'9ea mogla biti }{\i 
Diomedov otok}{. Doprinos toj hipotezi je i nalaz ulomka plitke \'e8a\'9ae iz 5 st. pr. Nove ere na kome je urezano ime Diomeda na gr\'e8kom alfabetu.}{\cs20\super 3{\footnote \pard\plain \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 
\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\fs20\super 32}{ }{\fs20 Kirigin, B., }{\i\fs20 Palagru\'9ea \endash  otok me\'f0u zvijezdama \endash  Diomedov otok}{\fs20 , feljton Slobodna Dalmacija listopad-studeni 2001. godine}}2}{
 Kasnija istra\'9eivanja na Palagru\'9ei otkrila su jo\'9a nekoliko sli\'e8nih ulomaka s dijelovima imena Diomed.  Svi arheolo\'9aki nalazi na Palagru\'9ei potvr\'f0uju  rimsku prisutnost od po\'e8etaka do propasti Carstva. Rimljani su na Palagru\'9e
i gradili gra\'f0evine s podovima ukra\'9aenima mozaicima i mramornim zidovima. Pretpostavlja se da je postojalo i sveti\'9ate. Prona\'f0eni su i bron\'e8ani nov\'e8i\'e6i  iz razdoblja 324. do 361. godine.  U auli svjetionika dana
s je stalan postav male arheolo\'9ake izlo\'9ebe, koji je tamo uredio Vedran Riss jedan od biv\'9aih svjetioni\'e8ara  Palagru\'9ee. 
\par Prema nalazima se pretpostavlja da su na Velikoj Palagru\'9ei postojale i dvije crkve sv. Mihovila. Jedna je bila starija i manja, te je nakon \'9ato su po\'e8etkom 18. stolje\'e6a ribari izgradili novu, stara slu\'9eila kao skladi\'9a
te petroleja za potrebe svjetionika. Ove crkve nalazile su se na   bre\'9euljku Mihovil, do koga vodi ure\'f0ena staza od }{\i Veloga \'8eala}{.
\par Mno\'9atvo je arheolo\'9akih ostataka prona\'f0eno i u palagru\'9akom podmorju. Tako su pod morem, kod Male Palagru\'9ee prona\'f0eni ostaci kerami\'e8kih posuda i olovno sidro s rimskog broda. 
\par 
\par Crkveni izvori bilje\'9ee kako je na \'c8istu srijedu 9. o\'9eujka 1177. godine na Palagru\'9ei boravio i papa Alexandar III. Putuju\'e6i  sa svojom pomorskom flotom od deset galija, bio je zadivljen ljepotom arhipelaga i po\'9e
elio se tu zaustaviti. Papi je poslu\'9eena ve\'e8era na proplanku Male Palagru\'9ee, koja se od tada naziva }{\i Papina njiva}{. Do ove zaravni vode prirodne kamene stepenice u litici iznad  \'9aljun\'e8ane pla\'9ee Male Palagru\'9ee. 
\par 
\par Svjetionik Palagru\'9ea sagra\'f0en je 1875. godine i najve\'e6i je takav objekt na isto\'e8noj strani  Jadrana. Projekt svjetionika je djelo Richarda Hanischa. Radove je izvodio poduzetnik Ante Topi\'e6 iz Visa, a izgradnju je nadgledao Vicko Marinkovi
\'e6 iz Komi\'9ee. Svjetionik je gradilo stotinjak radnika nepune dvije godine.}{\cs20\super 3{\footnote \pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 33}{ 
\'8aeri\'e6, N.,}{\i  }{ }{\i Jadranski svjetionici i njihovo podmorje, pri\'e8e i legende}{, Marjan tisak, Split 2004. str. 102}}3}{ Tada su  prokr\'e8eni i dana\'9anji puteljci i staze od }{\i Velog \'8eala}{ i }{\i Stare Vlake}{
. Za potrebe izgradnje se otvorio i kamenolom odakle se vadilo kamen za temelje i prizemlje zgrade. Palagru\'9aki kamen je bio suvi\'9ae tvrd, pa se zbog \'9ateta na alatu naru\'e8ilo kamen iz bra\'e8kih kamenoloma. 
\par Svjetioni\'e8arska zgrada se sastoji od prostranog prizemlja i kata povr\'9aine 400 \'e8etvornih metara. Vrh svjetioni\'e8
arske kule je na 109,70 metara nadmorske visine. Svjetionik posjeduje vlastitu cisternu, ali se voda oduvijek dovozila brodovima s kopna jer su padaline na Palagru\'9ei rijetke. Svjetionik je prvi put }{\i zasvijetlio}{ 20.09.1876. godine. Svjetlo Palagru
\'9ee vidi se  za vedrih no\'e6i s udaljenosti od 25 nauti\'e8kih milja. Svjetioni\'e8arske obitelji koje su nekada boravile na Palagru\'9ei brojile su i po dvadeset stanovnika. Na otoku su postojali ure\'f0eni vrtovi u kojima su uspijevale arti\'e8
oke, salata, bob, kupus, i vinova loza \endash  }{\i Palagruzonka}{, sorta bijelog sitnog gro\'9e\'f0a. Ovu vrstu vinove loze nikada nije napala bolest filoksera. Kada je bolest poharala vinograde u Dalmaciji, Komi\'9eani su s palagru\'9akom lo
zom zasadili nove vinograde.
\par 1914. godine u Jadran je uplovila francuska flota. Svjetionik je tada bio poga\'9aen, a svjetioni\'e8ari su se s obiteljima skrivali u pe\'e6inama pod liticom. Kada su se Francuzi iskrcali, na otoku nisu na\'9ali nikoga, te su nasilno otvo
rili zgradu svjetionika i o\'9atetili mehanizam svjetionika. Nakon njihovog odlaska na Palagru\'9eu je doplovio austrijski brod koji je demontirao i odnio  glavne le\'e6e svjetionika, te evakuirao \'9eene i djecu svjetioni\'e8
ara. Za vrijeme Prvog svjetskog rata, na Veliku Gospu 1915. godine, austrijska mornarica je bombardirala  Palagru\'9eu vjeruju\'e6i da se tamo iskrcala talijanska vojska. U granatiranju je uni\'9a
tena crkva sv. Mihovila. Nova granatiranja istog  ljeta dijelom su razorila i svjetionik s pomo\'e6nim zgradama i cisternom. Rapalskim ugovorom iz 1920. Palagru\'9ea je dodijeljena Italiji, koja je 1923. obnovila svjetionik. Razru\'9a
eni ostaci crkve kasnije su slu\'9eili kao privremeno skloni\'9ate ribarima. Izme\'f0u dva svjetska rata u ru\'9aevinama crkve je do\'9alo do eksplozije zaostale granate koja je  ostatke crkve potpuno sravnila sa zemljom. 
\par U Travanjskom ratu 1941. godine talijanska mornarica je na Palagru\'9ei ustrojila motrila\'e8ku postaju. Nakon pada Italije uklonili su posadu, te odnijeli ure\'f0aje za odr\'9eavanje veze. 
\par 25. svibnja 1944. godine partizanska mornarica je uputila na otok  dva naoru\'9eana broda  s kojih se iskrcao dio posade  i ostao na otoku.
\par 
\par Uz Palagru\'9eu su vezane i komi\'9ake ribarske regate. Komi\'9eani su svojim }{\i falku\'9aama,}{ brodovima savr\'9aenih svojstava, brzim i laganim na jedra i vesla, a dovoljno velikim za prijevoz ulova do Komi\'9e
e, organizirano odlazili u ribarenja na Palagru\'9eu. Regate su se odr\'9eavale tijekom ljetnih mjeseci, a lovilo se srdele i jastoge. Posadu svake gajete \'e8inilo je pet mu\'9akaraca. U situacijama povoljnih vjetrova gajete su stizale do Palagru\'9e
e za \'9aest sati. Nakon }{\i regatavanja }{pobjednici su zauzimali najbolja mjesta  na  }{\i Velom \'8ealu}{ ili na pla\'9ei Male Palagru\'9ee. Riba se solila i slagala u }{\i barile}{, a jastozi \'e8uvali u }{\i jasto\'9eerama, }{ u moru pred pla\'9e
om. Nakon dva do tri tjedna ribarenja vra\'e6alo se put Komi\'9ee, na vesla ili na jedra, ovisno o meteorolo\'9akim uvjetima. U ovim regatama u\'e8estvovalo je i do stotinjak }{\i falku\'9aa}{.}{\cs20\super 3{\footnote \pard\plain 
\qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 34}{ }{\fs20 Kirigin, B., }{\i\fs20 Palagru\'9ea \endash  otok me\'f0u zvijezdama \endash  Diomedov otok}{\fs20 
, feljton Slobodna Dalmacija listopad-studeni 2001. godine
\par }}4}{
\par 
\par Palagru\'9ea, nakon \'9ato se dobro upozna, ostavlja dojam nekog drevnog, ugaslog vulkana, izraslog na spletovima podvodnih planina ispresijecanim labirintom podvodnih spilja. Vrijeme provedeno u ovom \'e8arobnom arhipelagu jako brzo pro
lazi. Na svakom odlasku s Palagru\'9ee,  dok sunce nestaje na granici koja spaja nebo s morem, a zapadno se obzorje crveni jarkim nijansama, tijelo pro\'9eima veli\'e8anstven do\'9eivljaj. Prava kruna onog \'9ato se osje\'e6a je nepregledna zvjezdana \'e8
ipka koja nakon zalaska sunca prekrije nebo. Nije li upravo pod dojmom takvih slika  Palagru\'9ei, }{\i Diomedovom otoku}{, i nadjenut naziv }{\i Otok me\'f0u zvijezdama}{?  
\par 
\par 
\par }\pard\plain \s3\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel2\adjustright\rin0\lin0\itap0 \i\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {Koliko \'e6u mo\'e6i \'9eivjeti bez tebe
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\i kad u svakom trenu vidim te ja?\'85..(Vlatko \'8akurla)
\par }{
\par 
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\b 8.  GLAVAT, SVJETLO VRHOVNJAKA}{\b\i 
\par }\pard \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {
\par Isto\'e8no od otoka Lastova prostire se perla otoka, oto\'e8i\'e6a i hridi koji ovaj akvatorij \'e8ine  posebnim i jedinstvenim, ali i vrlo rizi\'e8nim za plovidbu u no\'e6noj navigaciji. Svaki oto\'e8i\'e6 iz ove perle poseban je na sebi svojstven na\'e8
in, a podmorski pejza\'9ei su  pri\'e8a za sebe. Najisto\'e8niji otok lastovskog arhipelaga prepoznatljiv je iz daljine po velebnoj svjetioni\'e8arskoj zgradi koja je na njemu izgra\'f0ena. Kameno zdanje Glavatu je dalo posebnu osobnost i privla\'e8
nost. Glavat pripada oto\'e8noj skupini }{\i Vrhovnjaka}{, ali nauti\'e8ari ga redovito kazuju  }{\i Glavat i Vrhovnjaci\'85
\par 
\par }{Bez obzira iz kojeg se smjera plovi prema Glavatu, oto\'e8i\'e6 promatran iz daljine ostavlja dojam neobi\'e8nog kamenog broda usidrenog na pu\'e8ini. Glavat je prava personifikacija tipi\'e8nog jadranskog oto\'e8i\'e6a sa svjetionikom. Zar je slu\'e8
ajnost \'9ato se re\'9eiseri filmova i glazbenih spotova, kada im zatreba kadar svjetionika, po pravilu odlu\'e8e upravo za Glavat?
\par  
\par Udaljen devet nauti\'e8kih milja od otoka Lastova,  dvanaest nauti\'e8kih milja od Kor\'e8ule i osam nauti\'e8kih milja od Mljeta, Glavat samuje prepu\'9aten na milost i nemilost pu\'e8ini koja ga okru\'9e
uje. Redovite brodske linije prolaze daleko od otoka, koji le\'9ei na granici izme\'f0u otvorenog i dubokog mora na jugozapadu i pli\'e6eg  prostora dinarskih kanala na sjeveroistoku.
\par 
\par Svjetionik je na oto\'e8i\'e6u izgra\'f0en zbog mno\'9atva hridi, grebena i opasnih pli\'e8ina koje se pru\'9eaju zapadno od njega, u smjeru Lastova. Sa svoja  22 metra nadmorske visine Glavat je i bez svjetionika bio najvi\'9ai u ovoj oto\'e8noj skupini.

\par  
\par Izgradnja svjetioni\'e8arske zgrade je zapo\'e8eta oko 1880. godine, a dovr\'9aena je 1884. godine. Zgrada se sastoji od prizemlja, kata i potkrovlja, povr\'9aine 220 \'e8etvornih metara. 
\par Mehani\'e8ki okretni stroj na navijanje, koji je nekada okretao le\'e6e svjetionika, danas se pokre\'e6e  elektroni\'e8kim ure\'f0ajima koji se napajaju iz akumulatora koji se pune putem pretvara\'e8
a solarnom energijom. Svjetlo na nadmorskoj visini od 45 metara  no\'e6u dominira ovim arhipelagom. Pomorski svjetionik Glavat spada me\'f0u najve\'e6e objekte ove vrste na isto\'e8nom dijelu Jadrana. Generacije svjetioni\'e8
arskih obitelji su se izmjenjivale i ovdje provodile dulji ili kra\'e6i period svog \'9eivota. Svjetionik Glavat je, zbog te\'9akih uvjeta \'9eivljenja, bio klasificiran u posebnu kategoriju svjetioni\'e8arske slu\'9ebe, i bio je, po pravilu,  prolazna
 faza za slu\'9ebu na drugim, civilizaciji bli\'9eim, svjetionicima.}{\cs20\super 3{\footnote \pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 35}{ \'8aeri\'e6
, N.,}{\i  }{ }{\i Jadranski svjetionici i njihovo podmorje, pri\'e8e i legende}{, Marjan tisak, Split 2004. str. 110 }}5}{ Opskrba vodom osiguravala se iz vlastite cisterne u kojoj se i danas, kada vi\'9ae nitko na Glavatu stalno ne boravi, sakuplja ki
\'9anica. Glavat je karakteristi\'e8an po ne\'9ato ve\'e6im padalinama u usporedbi s ostalim pu\'e8inskim otocima ovog dijela Jadrana. Zahvaljuju\'e6i tome na otoku uspijeva \'9akrta grmolika vegetacija, u blizini koje se gnijezde k
olonije galebova i ronaca.  
\par 
\par Manji pristan  za brodove s plitkim gazom i bitvama za privez se nalazi na sjeverozapadnoj strani oto\'e8i\'e6a. Tu je iskrcaj  mogu\'e6 samo tijekom ranijih jutarnjih sati dok je more mirno. Na sredini sjeverne obale Glavata ostaci su istezali\'9a
ta  gdje se brodica svjetioni\'e8ara izvla\'e8ila i spremala u obli\'9enji  hangar. Hangar je i danas tu, a te\'9aka drvena vrata odavno je odnijelo more. 
\par 
\par Potpuno automatiziran i s daljinskim nadzorom, svjetionik Glavat je posljednje desetlje\'e6e  bez ljudske posade. Ideje o ure\'f0enju objekta za robinzonski turizam i vra\'e6anju domara koji bi brinuli o zgradi i oku\'e6
nici izgledne su i aktualne, tako da  bi narednih godina oto\'e8i\'e6 ponovno mogao dobiti stalne stanare.
\par 
\par Morsko dno sa  sjeverne strane oto\'e8i\'e6a blago ponire do prvog podmorskog praga. Obraslo je raznolikim morskim cvjetnicama, i ispresijecano dugim i uskim kamenim procjepima. Ne\'9ato dalje od obale dno ponire strmije, a morska flora i fauna su jo\'9a
 osebujnije. Na ovome podru\'e8ju uvijek se mo\'9ee susresti hitru kirnju, a lijepi primjerci kavale  u ranu zoru se skrivaju u posidoniji.  
\par 
\par S ju\'9ene strane otoka rubovi plitkog priobalnog podmorja strmo poniru pedesetak metara daleko od obale. Na pojedinim mjestima podmorske litice zavr\'9aavaju na dubinama i do stotinjak metara. Strmi podmorski zidovi kriju mno\'9atvo usje\'e8
enih koridora po kojima se skrivaju nebrojene u\'9aate i fratri, te ne\'9ato dublje \'9aargi. Na ve\'e6im dubinama castvo je kavale i ugora, a jo\'9a dublje su naselja dubinskih kirnji.
\par 
\par Sa zapadne strane oto\'e8i\'e6a u podmorju su rijetke kamene gomile oko kojih se zadr\'9eavaju u\'9aate, gire i bukve. Morske struje su na ovoj poziciji sna\'9ene, a \'e8esto se prema ovoj poziciji zalije\'e6
u palamide i gof, a ni lica nije rijetkost. U akvatoriju Glavata mogu\'e6 je susret i s vrlo rijetkim ribama, za koje se smatra da ih vi\'9ae u Jadranu nema. Tako je podvodni ribolovac Petar Prki\'e6
 iz Splita u ljeto 2003. godine upravo ovdje ulovio iznimno rijetku ribu }{\i Trnobokana plosca.}{ Kapitalni primjerak bio je te\'9eak \'e8ak 6 kilograma. Jedan drugi podvodni ribolovac kazivao je da je pred njim, ba\'9a
 kod Glavata, u dubinu zamakao veliki primjerak  rijetke }{\i Hame.}{ 
\par 
\par Isto\'e8na strana Glavata ne\'9ato je vi\'9aa u odnosu na ostale strane otoka. Tu je jedina zavjetrina od sna\'9enih zapadnih vjetrova. Vjetrovi i valovito more svakodnevnica su u ovom akvatoriju. \'c8
ak i za ljetnih anticiklona, vjetrovi i valovito more svakodnevna su pojava. Izlazak sunca redovito je popra\'e6en svje\'9eim sjeveroisto\'e8nim vjetrom, koji obi\'e8no oslabi do deset sati ujutro. Kratko zati\'9aje na moru oko pod
neva smjenjuje zapadnjak koji razvija velike valove. Vjetar i valovi  ne slabe sve do no\'e6nih sati. Tada, dok se morska povr\'9aina uz ju\'9ene obale Kor\'e8ule ve\'e6 zrcali u bonaci, kod Glavata valovi jo\'9a uvijek ispiru sure stijene. }{\i 
Mrtvo more }{se smiruje tek tijekom no\'e6i, iza deset sati, kada se zaostali lastovski ribar, usidren u  maloj zavjetrini, mo\'9ee zaputiti  ku\'e6i.
\par 
\par I o Glavatu se  pri\'e8aju  pri\'e8e i legende. Najstarija je ona vezana za nastanak otoka. Prema toj legendi Glavat je nastao zahvaljuju\'e6i bogovima s Olimpa. Raspravljaju\'e6i se na Olimpu koji je otok najljep\'9ai, Lastovo, Mljet ili Kor\'e8
ula, Posejdon posla svoga pobo\'e8nika da isto ocijeni na licu mjesta. Izroniv\'9ai na poziciji  dana\'9anjeg Glavata, Posejdonov emisar je danima promatrao, divio se i nikako se nije mogao odlu\'e8iti. }{\i Stvoritelj }{ga je zbog njegove neodlu\'e8
nosti pretvorio u maleni oto\'e8i\'e6 Glavat.
\par 
\par I podmorski bezdani pred ju\'9enim obalama Glavata nepresu\'9ana su inspiracija ribarima, kao \'9ato su to bili i slu\'9ebuju\'e6im svjetioni\'e8arima. Jedan od njih pri\'e8ao je kako su ga za rijetkih tihih, zimskih no\'e6i  budili \'e8
udni zvukovi koji su dopirali sa zapadne strane otoka. S dolaskom prolje\'e6a, pa sve do po\'e8etka zime zvukovi bi i\'9a\'e8ezli. Prve godine slu\'9ebe na svjetioniku vjerovao je da zvukove umi\'9alja, ili da ih sanja, a  bio je i lijen za no\'e6
no tumaranje po oto\'e8i\'e6u.  Po\'e8etkom tre\'e6e zime slu\'9ebe na svjetioniku zvukovi su se ve\'e6  prve no\'e6i bez vjetra ponovno za\'e8uli. Svjetioni\'e8ar se obukao i tiho zaputio prema zapadnoj obali otoka. Pridignuv\'9a
i se iz kamenog zaklona nedaleko obale, na mjese\'e8ini je ugledao obrise velike ribe koja se pra\'e6akala pod samom obalom u pli\'e6aku. \'8airokom repnom perajom udarala je po  mirnoj povr\'9aini mora. Svjetioni\'e8ar pomisli kako se riba  }{\i 
nasukala }{u pli\'e6aku, isko\'e8i iz zaklona kako bi otr\'e8ao po osti. Spaziv\'9ai ga, velika riba se u trenutku odgurnula sna\'9enim repom i nestala pod morskom povr\'9ainom. Svjetioni\'e8
ar je sutradan  uvjeravao ribare da se radilo o golemoj kirnji, te\'9eoj od 150 kilograma. Misteriozni zvukovi su nakon te no\'e6i prestali i nikada se vi\'9ae nisu za\'e8uli\'85..  
\par 
\par Glavat, taj samotni oto\'e8i\'e6 na razme\'f0i Lastova, Kor\'e8ule i Mljeta ipak je najljep\'9ai no\'e6u, pod beskrajnim pla\'9atom zvjezdane \'e8ipke. Odbljeske nebeskog srebra na morskoj povr\'9aini presijeca tek sna\'9e
ni svjetlosni snop koji navodi kapetane brodova dalje od opasnih podmorskih grebena i pli\'e8ina  u akvatoriju Glavata.
\par 
\par 
\par }{\i Reci mi, nebo, dok sam daleko da li na mene jo\'9a misli netko,
\par Visinom plavom dok zvijezda luta tra\'9ee\'e6i dio na\'9aeg puta\'85(Vlatko \'8akurla)
\par }{
\par 
\par 
\par 
\par 
\par }\pard\plain \s2\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\faauto\outlinelevel1\adjustright\rin0\lin0\itap0 \b\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {9. SVETI ANDRIJA, OTOK ZABRANJENIH LJUBAVI
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\b 
\par }{\'8aest nauti\'e8kih milja jugozapadno od Dubrovnika, tri nauti\'e8ke milje od Kolo\'e8epa, a dvije nauti\'e8ke milje pred Lopudom, Sveti Andrija dominira dubrova\'e8kim akvatorijem. Visok, strm i obrastao crnogoricom, od ostalih }{\i Elafita }{
se razlikuje velikom kamenom svjetioni\'e8arskom zgradom, \'e8iji svjetlosni snop navodi brodove u no\'e6noj navigaciji prema Dubrovniku bli\'9eim svjetionicima }{\i Grebeni}{ i }{\i Daksa}{.  
\par 
\par Otok Sveti Andrija dug je 400 metara, a na naj\'9airem dijelu ima tek 80 metara. Strme  i visoke litice ostavljaju dojam mnogo ve\'e6eg otoka, pogotovo kada ga se promatra iz zra\'e8ne perspektive. \'c8itav otok je gusto obrastao stoljetnom borovom \'9a
umom i bujnom mediteranskom vegetacijom. Kroz ovaj prirodni botani\'e8ki vrt, od velikog ure\'f0enog pristana na sjevernoj strani otoka, do svjetioni\'e8arske zgrade vodi kameno stepeni\'9ate. U gustoj borovoj \'9a
umi tijekom jeseni i zime odmaraju se brojne  vrste ptica selica kojima je Sveti Andrija oduvijek odmori\'9ate pri polasku i pri povratku s dugog puta do ju\'9enih krajeva. Promatran s morske strane, posebno su \'9eivopisni strmi kameni klifovi na ju\'9e
noj strani otoka. Na jednoj poziciji klifovi se ru\'9ae u morsko plavetnilo do dubine od 125 metara. 
\par 
\par Sveti Andrija je blizu civilizacije, pa se sportski ribi\'e8i i nauti\'e8ari \'e8esto susre\'e6u u njegovom akvatoriju. Bogatstvo podmorja privla\'e8i jedne, a neobi\'e8na kopnena konfiguracija otoka, druge.
\par 
\par Svjetionik je sagra\'f0en  1873. godine na jedinom  platou na samom vrhu otoka. Nad velikom svjetioni\'e8arskom zgradom dominira \'e8etverostrana kamena kula. Svjetlo u kuli se nalazi na 69 metara nadmorske visine. Unutra\'9a
njost zgrade, koja se sastoji od prizemlja i kata, danas je potpuno restaurirana. }{\cs20\super 3{\footnote \pard\plain \s19\ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs20\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\cs20\super 36}{
 \'8aeri\'e6, N.,}{\i  }{ }{\i Jadranski svjetionici i njihovo podmorje, pri\'e8e i legende}{, Marjan tisak, Split 2004. str. 120 }}6}{
\par 
\par Podmorje  Svetog Andrije  karakteriziraju velike dubine i strmi podmorski zidovi. Neki od njih su gusto obrasli podmorskom vegetacijom, a drugi, u sjeni, su potpuno goli. Uz  zidove se susre\'e6u svakovrsne vrste riba. U gornjim, pli\'e6im dijelovima zadr
\'9eavaju se  brojna jata u\'9aata i salpi. Ne\'9ato dublje su fratri, a jo\'9a dublje \'9aargi i kavale. Naizgled trome kirnje vrebaju s dubljih pozicija, a iz plavetnila se u\'e8estalo pojavljuju palamide, a uz oto\'e8ne rtove i gof. Isto\'e8
no od otoka je ve\'e6a podmorska pli\'e8ina na dubini od dvadesetak metara. Ovdje je carstvo zubaca i kantara, a po strmim zidovima se susre\'e6e kirnju i murinu. Riba je u  akvatoriju otoka stalno u pokretu, a najvi\'9a
e je ima kada su morske struje najizra\'9eenije. Morska struja je u pravilu najsna\'9enija uz sjevernu obalu otoka, u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Tada se uz otok mo\'9ee nai\'e6i na gofa i zubaca.
\par 
\par U podmorju sa sjeverne strane otoka mno\'9atvo je ve\'e6ih kamenih gromada u golom i neobraslom podmorju, na kome dominiraju velike kolonije morskog je\'9ea. Oko ovih stijena se zadr\'9eavaju u\'9a
ate i fratri, a u kasnijim poslijepodnevnim satima u lov na njih iz sjevernih smjerova prilaze gofovi. Nedaleki isto\'e8ni rt otoka s ju\'9ene strane zavr\'9aava strmim podmorskim zidom. U zidu je mno\'9atvo procjepa i manjih podmorskih spilja 
u kojima se ponekad mo\'9ee nai\'e6i i na kirnju. To nisu njihove stalne pozicije, no zalaze u te spilje u lovu na hobotnice, kojih je ovdje mno\'9atvo. Ovaj podmorski zid idealan je za ljubitelje podvodne fotografije. }{\i Spu\'9atanje }{
treba izvoditi tiho i postepeno, vuku\'e6i se slobodnom rukom uz zid i oprezno zavirivati u spilje i procjepe. Aparat treba biti spreman u drugoj ruci, jer su reakcije riba strelovite.
\par 
\par Strma ju\'9ena obala Svetog Andrije nastavlja se i pod morem. Podmorski zidovi su potpuno goli, a ribe se zadr\'9eavaju samo na ve\'e6
im dubinama. No, zato je jugozapadni rt otoka posebno  atraktivna pozicija za ronjenje. Rt se nastavlja u podmorju gdje stepenasto ponire u smjeru zapada. S ju\'9ene strane je strmo odsje\'e8en, a u zidu je mno\'9atvo procjepa u kojima stalno promi\'e8
u salpe, picevi i \'9aargi. S vanjske strane ovog podmorskog rta \'e8est je gof koji na toj poziciji proganja jata u\'9aata i bukvi. U drugom dijelu ljeta s vanjske strane zida se susre\'e6u i velika jata kantara. 
\par 
\par Uz ovaj oto\'e8i\'e6 vezane su dvije intrigantno sli\'e8ne pri\'e8e, koje su se desile u  razmaku tristotinjak godina. Prva pri\'e8a  vra\'e6
a nas  u vrijeme kada je  na Svetom Andriji bio dominikanski samostan. Djevojka s Lopuda zaljubila se u mladog redovnika, koji je slu\'9eio u tom samostanu. Ljeti je djevojka \'e8esto no\'e6u pl
ivala do Svetog Andrije na sastanke sa svojim dragim. Kada je djevoj\'e8ina obitelj otkrila tajnu dvoje mladih, kako bi sprije\'e8ili obiteljsku sramotu priredili su joj otrovni napitak. Druga pri\'e8a datira iz razdoblja nakon \'9ato je na otoku izgra
\'f0en svjetionik. Koncem devetnaestoga stolje\'e6a mladi ribar s otoka Lopuda zaljubio se u prelijepu  k\'e6er slu\'9ebuju\'e6eg svjetioni\'e8ara na Svetom Andriji. Svjetioni\'e8arsko zanimanje je tada  bilo posebno cijenjeno u dr\'9eavnoj slu\'9e
bi, pa su otac i bra\'e6a djevojke smatrali da siroma\'9ani mladi\'e6 nije dobar \'9eenik. Ljubav dvoje mladih bila je ja\'e8a od zabrana, te je hrabri mladi\'e6 ljeti no\'e6u \'e8esto plivao sa dvije nauti\'e8
ke milje udaljenog Lopuda do Svetog Andrije. Zaljubljeni su provodili duge no\'e6i skriveni u gustoj borovoj \'9aumi. Prvog ljeta djevojka se oprezno iskradala i vra\'e6ala u svjetionik, te nitko od uku\'e6ana nije znao za no\'e6
ne sastanke dvoje mladih. Drugog ljeta pa\'9enja je popustila, te su otac i bra\'e6a djevojke primijetili jedne ve\'e8eri kako se iskrala u mrak. Isto se ponovilo i naredne ve\'e8eri, te su se od\'9auljali za njom da vide kamo  to odlazi. Vidjev\'9a
i da ljubav s ne\'9eeljenim zetom nije prestala smislili su zao plan, kako da se mladi\'e6a zauvijek rije\'9ae. Sljede\'e6e ve\'e8eri bra\'e6a su isplovila s barkom, a otac je sa\'e8ekao da se djevojka iskrade iz
 svjetionika. Nakon toga ugasio je svjetlo svjetionika, a bra\'e6a su na barci upalila }{\i feral}{. Veslaju\'e6i prema otvorenom moru zavarali su nesretnog mladi\'e6a, koji je plivao za svjetlom vjeruju\'e6
i da pliva prema otoku. Nakon nekoliko sati  veslanja bra\'e6a su ugasila }{\i feral}{ i okrenuli natrag, prema svjetioniku. Mladi\'e6 se na\'9aao okru\'9een tamom, potpuno dezorijentiran. Plivaju\'e6i u razli\'e8
itim smjerovima  iscrpljen je klonuo i nestao pod morskom povr\'9ainom. Nesretna djevojka se od \'9ealosti bacila niz litice otoka, a tijelo joj, kao ni mladi\'e6evo, nikada nije prona\'f0eno. Ronioci kazuju kako se ponekad na rubovima podmorskog zida ju
\'9eno od otoka mo\'9ee uo\'e8iti sjenke dvije velike  kirnje koje, netipi\'e8no za odrasle primjerke, plivaju jedna pored druge, te na pojavu ronioca hitro zami\'e8u u dubinu. Jesu li du\'9ae nesretnih ljubavnika kona\'e8no prona\'9ale svoj mir?
\par 
\par }{\i Dozvoli mi na \'e8as da uz tebe bdijem,
\par dugo, dugo da te grlim, sretne snove snijem\'85 (Vlatko \'8akurla)
\par }\pard \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\aspalpha\aspnum\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par 
\par }\pard\plain \s2\qj \li0\ri0\sl360\slmult1\keepn\widctlpar\aspalpha\aspnum\faauto\outlinelevel1\adjustright\rin0\lin0\itap0 \b\fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\i ZAHVALA
\par }\pard\plain \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\aspalpha\aspnum\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 \fs24\lang1050\langfe1050\cgrid\langnp1050\langfenp1050 {\b\i 
\par }{\i Kurs pu\'e8inskih otoka odabiru istinski zaljubljenici plovidbe otvorenim Jadranom. Ritual pripreme za isplovljenje prema ovim odredi\'9atima  pri\'e8a je za sebe, a uspomene i do\'9eivljaji se pamte do kraja \'9eivota. Prizor siluete pu\'e8
inskog otoka u ranoj zori ili zalasku sunca opija posebnim emotivnim nabojem. \'8eelja mi je bila slikom i rije\'e8ju urezati  takav epitaf. Na kraju, \'9eelim se zahvaliti svima koji su na direktan ili indirektan na\'e8in krivci  \'9a
to  je  knjiga napisana i ugledala svjetlo dana. Prvo \'9eelim zahvaliti svojoj obitelji koja me svih ovih godina podr\'9eava u entuzijazmu vezanom za projekte kao \'9ato je ovaj. Ela, hvala na strpljenju snimanja galebova. Hvala izdava\'e8koj ku\'e6
i Marjan Tisak, \'e8iji su vlasnici Lidija i Marjan \'8aare podr\'9eali ideju da utiske i fotografije pu\'e8inskih oaza podijelim sa svima Vama koji u ovom trenutku knjigu dr\'9eite u rukama.  Posebno zahvaljujem i recenzentu knjige dr.sc. Milanu Hod\'9ei
\'e6u; hvala Josipu Radi\'e6u i njegovim kolegama iz tvrtke Medijska osobnost d.o.o., koji tv - emisijom Auto Moto Nautic Vision, svih ovih godina prate  plave  projekte  kojima plovim; hvala in\'9eenjeru Jakovu Zankiju, \'9e
ivoj enciklopediji  povijesti Jabuke, Sveca i Brusnika, kao i njegovom bratu Ivi, Perku - najsna\'9enijem gor\'9ataku sa Sveca i svim dragim Zankijima  sa Sveca na njihovom gostoprimstvu u prolje\'e6e 2005. godine; 
\par Mladen i Sini\'9aa Katavi\'e6, vrhunski fotografi iz zraka svojim su uradcima posebno obilje\'9eili ovu knjigu; Danijel Frka, istinski kralj podvodne fotografije Jadrana, i u ovome projektu je ostavio svoj duboki trag; hvala Mihajlu Filipovi\'e6
u, avanturisti pu\'e8ine koji svaku Badnju ve\'e8er do\'e8ekuje na drugom oto\'e8i\'e6u i predstavlja podstrek nama mla\'f0ima da kro\'e8imo njegovim putem; hvala Andreju Cr\'e8eku, \'e8
ijem se fotografskom objektivu poklonio i  National Geographic; hvala teti Biserki Bogdanovi\'e6 iz Salbunare na Bi\'9aevu koja nas je u listopadu 2004. primila na na\'9aem putu za Jabuku i Mariju De Maria, koji mi je ispri\'e8ao pri\'e8u o Bi\'9a
evu; Ivan Mach, jo\'9a jedan moj prijatelj \endash  zaljubljenik plavetnila i podvodne fotografije tako\'f0er je ostavio svoj pe\'e8at u knjizi; TRON d.o.o. Split i  Jakov Ko\'9ati\'e6 uvijek su nalazili rje\'9a
enja za hardverske probleme servera na kome je ova knjiga nastajala; hvala Tihomiru  Brzici i adriatici.net, najve\'e6oj  turisti\'e8koj web agenciji u ovome dijelu Europe; hvala Vedrani Krsti\'e6 - Ivani\'9aevi\'e6, Vedranu Limi\'e6
u, Elizabeti i Mariju Garberu, Tanji Dev\'e8i\'e6, Ivi Kiriginu, Gradimiru Radivojevi\'e6u i drugim novinarima na strani  Zelenih; hvala Vladimiru Stip\'e8evi\'e6u, samozatajnom zaljubljeniku svijeta ti\'9aine i \'8eeljku Kocei\'e6u ko
ji je 1999. godine objektivom lovio Eleonorinog sokola po vrletima Sveca; hvala Branki Matakovi\'e6 Paver i \'e8asopisu Hrvatska vodoprivreda, Vicencu Blagai\'e6u i Darku \'8aupuku i \'e8asopisu Nautica, te Silvi Celebrini Tev\'9ai\'e6 i \'e8
asopisu Una Terra;  hvala Branku Kiriginu i Dinku Radi\'e6u, arheolozima  koji godinama marljivo istra\'9euju  pro\'9alost Palagru\'9ee i  Su\'9aca; hvala Petru Prki\'e6u i Rinu Stani\'e6u koji su bili dovoljno hrabri da se priklju\'e8
e avanturi pneumatskim \'e8amcem do Jabuke; posebno hvala Mojci i Korani \endash  Svetac i Su\'9aac forever; hvala Davoru Duplan\'e8i\'e6u, Ivanu Runcu i \'8eeljku Bedalovu iz AD brodova, Maestral 555 \'e8
amac za sve uvjete plovidbe ostavio je svoju brazdu i u ovoj knjizi; hvala Sr\'f0anu Gjurkovi\'e6u, jednom od krivaca  \'9ato sam postao pisac; Miljenku Gali\'e6u i Milo\'9au Glavurti\'e6u, koji su uvijek spremni da se priklju\'e8e pu\'e8
inskim avanturama i pomognu u njihovoj terenskoj realizaciji, te Slobodanu Cvijeti\'e6u na savjetima vezanim za odabir objektiva za snimanje; Hvala prijateljima Miloradu Katunari\'e6u \endash  Kati i Robiju Katunari\'e6u koji su uvijek priskakali u pomo
\'e6 kada je to TOHATSU zatrebao. Bilo kuda \endash  Motonautika svuda!  Hvala gospo\'f0i Kseniji Genc Novak i  tvrtci Olympus  Hrvatska. Na  stranicama knjige se vidi \'9ato mo\'9ee Olympus C 8080\'85 
\par 
\par Zahvaljujem se gospodinu Franji Pa\'9aali\'e6u, vlasniku  najljep\'9ae marine na Jadranu \endash  Frapa. Hvala Borisu Sekelezu i Vedrani Frana iz  splitske podru\'9enice Croatia Osiguranja, Jo\'9aku Didovi\'e6
u i tvrtci Daler d.o.o. Posebnu zahvalnost izra\'9eavam i tvrtci CV Sistemi d.o.o. Zagreb, Padov\'e8eva 3, koja  je za potrebe prikaza nauti\'e8
kih karata u knjizi ustupila softversku aplikaciju NAV MINI, brodski kompjutorski navigacijski sustav. Njihove programske aplikacije nagra\'f0ene su posebnim preporukama Ministarstva pomorstva, prometa i veza RH zbog svoje kvalitete i preciznosti.  Vi\'9a
e detalja o programskim aplikacijama za nauti\'e8are iz njihove ponude mo\'9ee se prona\'e6i na  web stranicama }{\field\flddirty{\*\fldinst {\i  HYPERLINK "http://www.cvs.hr" }{\i {\*\datafield 
00d0c9ea79f9bace118c8200aa004ba90b02000000170000000b0000007700770077002e006300760073002e00680072000000e0c9ea79f9bace118c8200aa004ba90b2600000068007400740070003a002f002f007700770077002e006300760073002e00680072002f000000000000000000000000000000000000000000
0000000000000000000000}}}{\fldrslt {\cs18\i\ul\cf2 www.cvs.hr}}}{\i ; 
\par 
\par Kona\'e8no, zahvaljujem svim dragim prijateljima svjetioni\'e8arima i operaterima s Obalne radio postaje Plovputa,  posadama brodova Plovnih Podru\'e8ja i Ispostava Plovputa, te  posadama brodova Poi\'9aan (Forca \'d0uro!) i Sv. Mihovil. Zahvaljuju\'e6
i tim dragim ljudima nikada se ne osje\'e6am sam, ni  tamo na otvorenoj pu\'e8ini.
\par 
\par Jo\'9a je puno ljudi koji su me svojim pri\'e8ama i prijateljstvom nadahnuli da napi\'9aem ovu knjigu, a  kojih se u ovom trenutku, na \'9ealost, svih ne mogu sjetiti. Neka mi ne  zamjere!
\par  
\par }\pard \qj \li7080\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\aspalpha\aspnum\faauto\adjustright\rin0\lin7080\itap0 {\i    \tab Autor
\par }\pard \qj \li0\ri0\sl360\slmult1\widctlpar\aspalpha\aspnum\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\b\fs28 
\par 
\par 
\par LITERATURA
\par }\pard \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {\b 
\par }\pard \ql \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {Knjige, studije i \'e8lanci
\par 
\par 
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 1.\tab}}\pard \ql \fi-360\li720\ri0\widctlpar\jclisttab\tx720\faauto\ls5\adjustright\rin0\lin720\itap0 {Bezi\'e6, Bo\'9eani\'e6, }{\i Stanovni\'9atvo Komi\'9ee}{, Logos, Split 1984. godine
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 2.\tab}}\pard \qj \fi-360\li720\ri0\widctlpar\jclisttab\tx720\faauto\ls5\adjustright\rin0\lin720\itap0 {Cvitani\'e6, A., }{\i Prirodna obilje\'9eja otoka Visa, Bi\'9aeva, Sveca, Palagru\'9ee i Brusnika}{, Vi
\'9aki spomenici, Split 1968. godine
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 3.\tab}Domac-Po\'9ear, A. }{\i Razlozi za osnivanje morskih parkova u Hrvatskoj, }{Zbornik }{\i Palagru\'9ea \endash  jadranski dragulj}{, Hrvatska pomorska meteorolo\'9aka slu\'9e
ba Split, Split 1996. godine str. 163.-168.
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 4.\tab}Hrabak-Tumpa, G., Mileta, M., Bukovina, J., }{\i Olujno jugo i bura na podru\'e8ju Palagru\'9ee i Lastova,}{ Zbornik }{\i Palagru\'9ea \endash  jadranski dragulj}{,}{\i  }{Hrvatska pomorska meteorolo
\'9aka slu\'9eba Split, Split 1996. godine str. 259.-264.
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 5.\tab}Istituto Idrografico della Marina, }{\i Elenco dei Fari e  Segnali da Nebbia,}{ Istituto Idrografico della Marina,}{\i  }{Genova 1999. godine
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 6.\tab}Kirigin, B. }{\i Palagru\'9ea \endash  otok me\'f0u zvijezdama \endash  Diomedov otok}{, feljton }{\i Slobodna Dalmacija}{ listopad-studeni 2001. godine
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 7.\tab}Kirigin, B., Milo\'9aevi\'e6, M., }{\i Otok Svetac}{, \'e8lanak objavljen u \'e8asopisu }{\i Arheo 2, }{Ljubljana 1982. godine
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 8.\tab}Krpan, M., }{\i Istureni dalmatinski otoci, oto\'e8i\'e6i i \'9akolji kao preletna postaja i gnijezdi\'9ata nekih pu\'e8inskih vrsta ptica, }{Pomorski zbornik 8, Zadar 1970., 903, 905 i sl.1
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 9.\tab}Radi\'e6, D., }{\i Otok Su\'9aac \endash  Nerejevo posljednje uto\'e8i\'9ate}{, feljton }{\i Slobodna Dalmacija}{ travanj 2004. godine
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 10.\tab}Ministarstvo Saobra\'e6aja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, }{\i Pomorski godi\'9anjak za 1929. godinu,}{ Direkcija pomorskog saobra\'e6aja u Splitu, \'9atamparija Dr\'9eavnih \'9e
eleznica Beograd, Beograd 1929. godine
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 11.\tab}Ministarstvo Saobra\'e6aja  Kraljevine Jugoslavije, }{\i Pomorski godi\'9anjak za 1931. godinu}{, Direkcija pomorskog saobra\'e6aja u Splitu, Narodna tiskara Novo Doba, Split 1931. godine
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 12.\tab}\'8aeri\'e6, N.,}{\i  }{ }{\i Jadranski svjetionici i njihovo podmorje, pri\'e8e i legende}{, Marjan tisak, Split 2004.
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 13.\tab}\'8aeri\'e6, N.,}{\i  Podvodni ribolov na Jadranu, }{Marjan Tisak d.o.o. Split,  listopad 2004. godine, UDK  799.1(497.5)(262.3)  ISBN 953-214-199-5   
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 14.\tab}\'8aeri\'e6, N., }{\i Su\'9aac \endash  daleka jadranska oaza, }{\'e8lanak objavljen u \'e8asopisu }{\i Nautica}{, o\'9eujak 2004., broj 5 ISSN 1334-4374
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 15.\tab}\'8aeri\'e6, N., }{\i Palagru\'9ea, svjetlo u daljini, }{\'e8lanak objavljen u \'e8asopisu }{\i Ispod Povr\'9aine, }{listopad 2004., broj 13, ISSN 1333 \endash  3968
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 16.\tab}\'8aeri\'e6, N., }{\i Svetac, pu\'e8inski otok,}{ \'e8lanak objavljen u \'e8asopisu }{\i Una Terra, }{studeni 2004., broj 5  ISSN 1334 - 6571
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 17.\tab}\'8aeri\'e6, N. }{\i Global Marketing in preservation of natural resources in specialised segments of Tourism in Croatia, }{\'e8lanak objavljen u zborniku radova me\'f0
unarodnog simpozija Marketing u nauti\'e8kom  turizmu, ISBN 953 \endash  6921-02-2, Marina Frapa Rogoznica svibanj 2002. godine
\par {\listtext\pard\plain\hich\af0\dbch\af0\loch\f0 18.\tab}Ujevi\'e6, T., }{\i Teutin dvor, otok Sveti Andrija, }{Jadranska po\'9ata  IV, br. 19, 6-7, Split 28.08. 1930.
\par }\pard \qj \li0\ri0\widctlpar\faauto\adjustright\rin0\lin0\itap0 {
\par }}