Pregled bibliografske jedinice broj: 346905
Ugroženost sastojina alepskog bora (Pinus halepensis Mill) od požara u Republici Hrvatskoj
Ugroženost sastojina alepskog bora (Pinus halepensis Mill) od požara u Republici Hrvatskoj, 2008., diplomski rad, Šumarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 346905 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ugroženost sastojina alepskog bora (Pinus halepensis Mill) od požara u Republici Hrvatskoj
(Fire threat to stands of Aleppo pine (Pinus halepensis Mill) in Croatia)
Autori
Čačić, Dražen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad
Fakultet
Šumarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
15.04
Godina
2008
Stranica
30
Mentor
Španjol, Željko
Ključne riječi
šumski požari; alepski bor; mjesečna ocjena žestina; sezonska ocjena žestina
(forest fires; Aleppo pine; monthly severity rating; seasonal severity rating)
Sažetak
Šumski požari značajno utječu na degradaciju staništa u Hrvatskoj i na cijelom Sredozemlju. Od 1995. godine do 2006. godine na mediteranskom krškom području Hrvatske bilo je 2938 požara. Ukupna izgorena površina je iznosila 180760 ha, odnosno 61, 52 ha po požaru. U Hrvatskoj alepski bor (Pinus halepensis Mill.) dolazi u različitim vegetacijskim zonama koje imaju različite klimatske karakteristike. Istraživanja su provedena na tri jadranska otoka. Otok Rab nalazi se u eumediteranskoj vegetacijskoj zoni, dok se otoci Brač i Korčula nalaze u stenomediteranskoj vegetacijskoj zoni. Ukupna količina oborina na Rabu iznosi 1098 mm, na Braču 685 mm te na Korčuli 730 mm godišnje. Od 1995. godine do 2006. godine na Rabu je zabilježeno 68 požara. U istom razdoblju na Braču su evidentirana 43 požara, dok je na otoku Korčuli bilo 66 požara. S obzirom na uvjete podneblja tijekom ljetnih mjeseci povećava se opasnost od nastanka i širenja šumskih požara. Rizik je najveći u šumskim kulturama ili autohtonim sastojinama alepskog bora (Pinus halepensis Mill.), posebno ako se ne provode šumsko-uzgojni radovi. U pravilu to se odnosi na radove čišćenja u prvim godinama, te na prorede u kasnijim godinama. Temeljem odgovarajućih klimatskih parametara dobivene su mjesečne (Mounthly Severity Rating, MSR) i sezonske (Seasonal Severity Rating, SSR) potencijalne žestine. Ocjena potencijalne žestine izračunata je primjenom kanadske metode Canadian Forest Fire Danger Rating System odnosno njegovog podsustava meteorološkog indeksa požara (Fire Weather Indeks, FWI). Cilj istraživanja jest analizirati klimatske parametre i njihov utjecaj prema sastojinama alepskog bora u različitim stanišnim uvjetima sa svrhom korištenja dobivenih žestina kao preventivnih mjera u zaštiti šuma. Rezultati sugeriraju da su na sva tri promatrana otoka bitno veće vrijednosti MSR za kolovoz nego za srpanj. Iz srednjih sezonskih ocjena žestina vidljivo je da su one niže na otocima Korčuli i Rabu u odnosu na otok Brač. Iz navedenog se može zaključiti da je protupožarnu aktivnost i preventivne mjere potrebno pojačati u mjesecu kolovozu u odnosu na mjesec srpanj na sva tri promatrana otoka, dok sezonski gledano, odnosno od lipnja do rujna najugroženiji je otok Brač.
Izvorni jezik
Engleski
Znanstvena područja
Šumarstvo
POVEZANOST RADA
Projekti:
068-0352827-0527 - Biotehničke mjere u zaštiti i obnovi šuma od požara (Španjol, Željko, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Fakultet šumarstva i drvne tehnologije
Profili:
Željko Španjol
(mentor)