Naslov
Suditi biskupu u razvijenome srednjem vijeku: slučaj kotorskog biskupa Domnija iz 1288. godine
(Judging a bishop during the Late Middle Ages: the case of Domnius, bishop of Kotor in 1288)

Autori
Neralić, Jadranka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
Hrvatsko-crnogorski dodiri. Identitet povijesne i kulturne baštine crnogorskog primorja.

Mjesto i datum
Kotor, Crna Gora, 04.10.2007. - 06.10.2007

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
kanonsko pravo; dominikanci; Kotor; biskup Domnije; benediktinski opat iz Dubrovnika; nasilje u srednjovjekovnim biskupijama; papinska Kurija u Avignonu;
(canon law regulations; Dominican Order; Kotor; bishop Domnius; Avignon papal curia; benedictine abbot from Dubrovnik; violence in Medieval bishoprics; papal curia in Avignon)

Sažetak
Krajem mjeseca kolovoza/augusta 1288. godine stigla je do pape Nikole IV. (franjevac Hieronymus Masci, izabran u Rimu 15. veljače/februara 1288. godine, okrunjen 22. veljače ; umro u Rimu 4. travnja/aprila 1292. godine) pritužba priora i redovnika kotorskoga dominikanskog samostana o zločinu koji se dogodio tijekom svečane mise održane u kotorskoj crkvi sv. Bartolomeja povodom blagdana Sv. Dominika (8. kolovoza). Suprotno svojoj prethodnoj odluci, biskup Domnije je u društvu nekih svećenika ušao u crkvu, došao do oltara i tamo do krvi udarao priora Urbana, koji je nakon nekog vremena i teške bolesti, umro. I ostale je redovnike izudarao i izvrijeđao. Osim toga, nezadovoljne je građane i svećenstvo poveo i do crkve sv. Pavla Kotorskog, gdje su neredi nastavljeni. Već je petoga rujna/septembra iste godine papa Nikola IV. uputio pismo opatu benediktinskoga samostana Sv. Mihovila u Pakljenom s nalogom da, ako o ovom događaju dobije izvještaj, biskupa Domnija pozove da se u roku od četiri mjeseca pojavi pred papom u Rimu gdje će mu se donijeti odgovarajuća presuda. Ovo je papino pismo povod da se u referatu obradi slučaj “ ubojstva u crkvi” u kojem kao napadači sudjeluju biskup i svjetovni svećenici, a dominikanski redovnici kao žrtve i tužitelji ; da se ispitaju suprotstavljeni odnosi svjetovnog svećenstva i predstavnika novoga propovjedničkog reda na kraju 13. stoljeća ; te da se kroz odredbe kanonskoga prava rasvijetle s jedne strane sudski proces koji je iz ovoga nemilog događaja uslijedio, a s druge, uloga opata dubrovačkoga benediktinskog samostana.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filozofija

POVEZANOST RADA