Naslov
Morfološko motorički razvoj i tjelesna aktivnost djece od 5. do 8. razreda
(Morphological-motor development and physical activity in children from 5th - 8th class of primary school)

Autori
Pavić, Renata

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad

Fakultet
Kineziološki fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
15.11

Godina
2007

Stranica
185

Mentor
Mišigoj-Duraković, Marjeta

Neposredni voditelj
Katić, Ratko

Ključne riječi
Tjelesna aktivnost; rast i razvoj; otočna populacija
(Physical activity; growth and development; island population)

Sažetak
Osnovni cilj istraživanja je bio utvrditi razvoj morfoloških karakteristika i motoričkih sposobnosti učenika osnovne škole 5.- 8. razreda, u odnosu na spol, starosnu dob i tjelesnu aktivnost. Uzorak ispitanika predstavlja 312 ispitanika tj. djece oba spola polaznika petog do osmog razreda osnovne škole u Korčuli, koji su na početku eksperimentalnog postupka imali u odnosu na razred 11, 12, 13 ili 14 godina +¬ ; /- 2 mjeseca. Taj uzorak je podijeljen po spolu i starosnoj dobi na četiri skupine: učenike starih između 11 i 12 godina i između 13 i 14 godina, te učenice između 11 i 12 i između 13 i 14 godina. Ove četiri skupine su podijeljene posebno za svaki spol na učenike koji redovito pohađaju nastavu tjelesne i zdravstvene kulture te na učenike koji su osim redovite nastave uključeni i u izvanškolsku sportsku aktivnost. Učenici eksperimentalnih skupina njih 44% redovito pohađaju nastavu (dva školska sata po 45 minuta tjedno) te od izvanškolskih aktivnosti u ljetnim mjesecima treniraju pretežno plivanje, a tijekom zimskih mjeseci pretežno rukomet. U ovom istraživanju primijenio se skup od 14 morfoloških i 12 motoričkih testova i to dva puta u vremenskom intervalu od 9 mjeseci. Istraživanje je kombinacija transverzalnog i longitudinalnog, a ima inicijativu utvrditi neke temeljne karakteristike djece uzrasta od 11. do 15. godine. Zato se na učenicima od petog do osmog razreda osnovne škole kao transverzalnih dijelova jedinstvenog uzorka pratio i 9 mjesečni morfološko – motorički razvoj kroz mjerenja na početku i na kraju školske godine. U analizi podataka najprije se izvršila analiza metrijskih karakteristika varijabli, te faktorska analiza za utvrđivanje morfoloških i motoričkih struktura kod skupina ispitanika. Za utvrđivanje razlika između skupina ispitanika primijenila se kanonička diskriminativna analiza, a za promjene između točaka mjerenja univarijantna analiza varijance za zavisne uzorke. Na ovaj način dobivene su informacije: o trendu rasta i razvoja učenika, o inicijalnom stanju skupina, o finalnom stanju skupina, te o razlikama između inicijalnog i finalnog stanja za pojedinu skupinu ispitanika. Razvojni procesi teže uspostavljanju definitivnih morfoloških i motoričkih struktura optimalnih za biomotoričko funkcioniranje djece i mladih u pojedinoj fazi razvoja. Pritom se razvoj morfološkog i motoričkog statusa odvija interakcijom intrinzičnih (genetskih) i ekstrinzičnih čimbenika (npr. utjecajem kinezioloških aktivnosti, kao bitnog čimbenika okoline koji utječe na rast i razvoj). U razvoju antropoloških obilježja djece isprepliću se kvalitativne i kvantitativne promjene, pa su kvantitativne promjene vidljive i u promjenama struktura dimenzija, kako morfoloških, tako i motoričkih. U morfološkom prostoru bilo je moguće prepoznati dvije vrste razvojnih procesa kod učenika oba spola i to: procesi vezani za razvoj skeleta u dužinu i širinu i procesi vezani za regulaciju odnosa mišićnog i masnog tkiva, a utvrđene su i određene specifičnosti u odnosu na spol (kod dječaka prvi faktor je odgovoran za razvoj skeleta, kojeg prati razvoj mišićnog tkiva, dok je kod djevojčica prvi faktor definiran dosta visokim projekcijama morfoloških mjera za procjenu potkožnog masnog tkiva i mjerama za procjenu volumena i mase tijela). U motoričkom prostoru bilo je moguće kod oba spola u nekoj od razvojnih faza prepoznati faktore u osnovi kojih je ili regulacija brzine, regulacija sile i regulacija tonusa, ili i koordinacija i aerobna izdržljivost, s tim da kod ženskog spola u motoričkom funkcioniranju dominira informacijska komponenta kretanja, a kod muškog spola energetska komponenta kretanja. Kvantitativne promjene morfoloških karakteristika kroz točke mjerenja su posebno izražene u tjelesnoj visini i težini tijela, te u opsegu grudnog koša, s tim da je kod eksperimentalnih skupina došlo i do veće redukcije masnog tkiva u odnosu na kontrolne skupine. Kvantitativne promjene motoričkih sposobnosti kroz točke mjerenja su najviše izražene u aerobnoj i mišićnoj izdržljivosti, te u eksplozivnoj snazi skoka i bacanja i to značajno više kod eksperimentalnih skupina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Socijalne djelatnosti

POVEZANOST RADA