ࡱ> 5@Ibjbj22 .bXXq XXXX@h&h&h&8&,' S2D(:~(~(~(~(~(~(~(3Q5Q5Q5Q5Q5Q5Q$NTRV^YQ})~(~())YQ~(~(RrIrIrI)~(~(3QrI)3QrIrIIcLL~(8( -j5h&z> {LNR0SL,VHVLVL~("(rI((~(~(~(YQYQd#h&Idh&Znanje marketinga u funkciji marketinga znanja Mirna Leko `imi Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7 31000 Osijek Telefon: 031/224472 Fax: 031/211604 E-mail:  HYPERLINK "mailto:lekom@efos.hr" lekom@efos.hr Helena arapi Ekonomski fakultet u Osijeku Gajev trg 7 31000 Osijek Telefon: 031/224464 Fax: 031/211604 E-mail:  HYPERLINK "mailto:chelena@efos.hr" chelena@efos.hr SA}ETAK Tradicionalna uloga znanja i obrazovanja u suvremenom druatvu danas je znatno proairena i uvjetovana je sve veim ia ekivanjima u smislu njena utjecaja na intelektualni, kulturni, socijalni i tehnoloaki razvoj druatvene zajednice. Na tr~iatu znanja kao i na tr~iatu rada dogaaju se zna ajne kvantitativne i kvalitativne promjene. Stoga se pred visokoobrazovne institucije postavlja zahtjev za poveanjem stupnja marketing orijentacije u njihovom poslovanju. Naime, u situaciji internacionalizacije visokog obrazovanja, specifi nog ponaaanja potroaa a (visoka uklju enost u kupovinu, sve skuplji proizvod, zna ajne razlike izmeu brandova, i neredovita kupovina), nu~no je precizno definirati i osmisliti konkurentan proizvod, definirati odgovarajuu cijenu, lokaciju, odnosno na in distribucije i promovirati ga odabranoj ciljnoj skupini potroaa a. U tom smislu znanje marketinga i njegova primjena na specifi ni proizvod, visoko obrazovanje, odnosno studente mo~e umnogome olakaati stvaranje konkurentske tr~iane pozicije visoko obrazovne institucije. U ovom radu analizira se proizvod, odnosno obrazovna usluga, te elementi cijene promocije i distribucije koje primjenjuje i nudi Ekonomski fakultet u Osijeku, a koji predstavljaju bitne komponente marketing koncepcije i tr~ianog pozicioniranja. Dobiveni rezultati istra~ivanja ukazuju na potrebu znatno veeg stupnja primjene marketing koncepcije u operativnom i strateakom planiranju razvoja fakulteta. Klju ne rije i: marketing, visoko obrazovanje, kvaliteta obrazovne usluge 1. UVOD U danaanjem post-industrijskom druatvu visoko obrazovanje smatra se temeljnim preduvjetom za ekonomski razvoj, kao i za dobrobit i blagostanje svakog pojedinca i druatva u cjelini. Zbog toga je tradicionalna uloga visokog obrazovanja i njegovih institucija kao centara za u enje koje prvenstveno slu~e akumulaciji i transferu znanja danas znatno proairena i od institucija visokog obrazovanja druatvo o ekuje puno viae: aktivnu uklju enost u znanstvena istra~ivanja i druge kreativne aktivnosti koje pomjeraju granice znanja, kao i da budu srediata intelektualnog, kulturnog, socijalnog i tehnoloakog razvoja druatvene zajednice (Sharp, 1998). Istovremeno, dogaaju se i zna ajne kvalitativne i kvantitativne promjene na tr~iatu znanja i tr~iatu rada: - u okolnostima sve vee konkurencije na tr~iatu rada, znanje i kvalifikacije postaju sve viae proizvod s visokim stupnjem dodane vrijednosti, koji se sve viae cijeni i postaje klju ni element konkurentnosti svakog pojedinca na tr~iatu rada; - diploma postaje garancija kvalitete proizvoda (studenta) na tr~iatu rada: obeava vladanje i koriatenje znanjima za koje se obrazovao; - u takvim okolnostima, te dodatno uz reformu visokog obrazovanja u Hrvatskoj u okviru Bolonjskog procesa koji omoguava mobilnost nastavnika i studenata te konkurenciju na tr~iatu obrazovanja, ovo tr~iate sve viae poprima karakteristike tr~iata potroaa a: studenti imaju sve vee mogunosti izbora institucija, programa i profesora u cilju ostvarivanja ato vee vlastite dodane vrijednosti koju e kasnije bolje prodati na tr~iatu rada. Institucije, programi i profesori koji nisu tr~iano konkurentni, ne mogu opstati. U specifi noj situaciji je tr~iate poslovnog obrazovanja: informatizacija poslovanja i obrazovanja, masovna potra~nja za poslovnim obrazovanjem, utjecaj globalizacije, porast specijalizacije i potrebe za diferencijacijom ponude specifi nih znanja, te brojne institucionalne i tr~iane promjene postavljaju dodatne zahtjeve upravo na ovaj aspekt obrazovanja (Laforge and Haynie, 2006). Marketinaki gledano, visokoobrazovne institucije prisiljene su tr~iano se ponaaati: u situaciji internacionalne konkurencije, specifi nog ponaaanja potroaa a kojeg odlikuje visoka uklju enost u kupovinu, zna ajne razlike izmeu brandova i neredovita kupovina, nu~no je precizno osmisliti i definirati konkurentan proizvod, definirati odgovarajuu cijenu, lokaciju, odnosno na in distribucije i promovirati ga u ciljnoj tr~ianoj skupini. U tom smislu marketinaka znanja i njihova primjena na specifi ni proizvod poslovnog obrazovanja mo~e umnogome olakaati stvaranje konkurentske tr~iane pozicije institucija koje nude takav proizvod. U ovom radu analizira se tr~iana pozicioniranost Ekonomskog fakulteta u Osijeku te pokuaava dati temeljne odrednice marketing strategije za poveanje njegove konkurentske snage na tr~iatu poslovnog obrazovanja. 2. MARKETING MIX ZA USLUGE VISOKOG OBRAZOVANJA Poneato prilagoeni marketing mix za usluge visokog obrazovanja obuhvaao bi sljedee elemente: a) proizvod, odnosno uslugu (predmeti, smjerovi, dodatne usluge) b) cijena (upisnina, akolarina, dodatni - implicitni troakovi) c) promocija (oglaaavanje, osobna prodaja, odnosi s javnoau i publicitet) d) distribucija (lokacija prostora, raspored) Meutim, mnogi autori s podru ja marketinga smatraju da klasi ni 4P model openito ne zadovoljava podru je usluga (Nicholls et al. 1995; Cowell 1982; i drugi) tako da se esto pojavljuju 2 dodatna P  ljudi (people) i proces. Ljudi su posebno zna ajni u uslugama koje karakterizira visoka kontaktibilnost kao ato je slu aj obrazovnih usluga, a proces je vezan uz logistiku isporuke usluga, meutim u kontekstu visokog obrazovanja ima ograni eno zna enje. 2. 1. Proizvod: znanje, obrazovni proces, studenti, institucija Institucije visokog obrazovanja koriste razli ite resurse i tehnologiju da bi stvorili odreenu korisnost za pojedince i druatvo u cjelini. Proizvod tih institucija mo~emo nazvati  usluga obrazovanja , koja mo~e biti definirana s nekoliko razli itih aspekata: s aspekta razvoja ljudskih resursa, s aspekta direktnih potroaa kih koristi, odnosno prema participaciji korisnika u aktivnostima institucije i interakciji s drugim korisnicima, kao i s aspekta ope druatvene korisnosti  boljeg funkcioniranja druatva kao cjeline na temelju poveanja stupnja obrazovanosti, razvoja lokalne zajednice i sli no. (Sharp et al. 1998). Svi ovi aspekti meusobno su povezani. Dakle, mo~e se rei da se proizvod, odnosno usluga visoko obrazovne institucije mo~e definirati na viae na ina, odnosno ona je polivalentna, a svaki od specifi nih aspektata mora zadovoljiti temeljne kriterije kvalitete. Svi aspekti meuovisni su i njihova kombinacija ini proizvod mix. U ovom radu pokuaali smo analizirati proizvod mix Ekonomskog fakulteta u Osijeku s tri aspekta: s aspekta organizacije i resursa, s aspekta procjene vrijednosti i primjenjivosti dobivenih znanja od strane studenata, te s aspekta kvalitete samih studenta kao proizvoda Fakulteta. 2.2. Cijena Usluge visokoakolskog obrazovanja, kao i drugi proizvodi i usluge imaju ekonomske troakove, kako eksplicitne, tako i implicitne. Eksplicitni troakovi obuhvaaju troakove kapitala i radne snage koje institucije koriste i relativno ih je lako izra unati. Meutim, sa stajaliata potroaa a, odnosno korisnika ove usluge osim akolarine kao temeljne cijene, postoji i itav niz dodatnih, implicitnih troakova koji su esto i viai od eksplicitnih i koje oni uzimaju u obzir pri ocjeni konkurentnosti neke institucije. To su primjerice troakovi smjeataja, prehrane i putovanja za one koji se obrazuju izvan mjesta boravka, troakovi nabave literature i sli no. Kao ato se moglo uo iti iz analize razli itih aspekata proizvoda, odnosno usluge visokog obrazovanja, u ovom slu aju radi se o korisnicima (studentima) koji istovremeno predstavljaju i input i output obrazovnog procesa. Cijena koju oni plaaju ne odnosi se dakle na cijenu outputa (to su oni sami!) nego je ona ustvari vezana uz njihovu ulogu kao inputa (Rothshild and White, 1995). Nadalje, prisutnost nekih tipova potroaa a esto utje e na outpute drugih potroaa a. Primjerice, u SAD-u uspjeani sportaai, ili istaknuti srednjoakolci ili poduzetnici svojim sudjelovanjem kao inputi u obrazovnim procesu podi~u rating visokoobrazovne institucije i tako doprinose stvaranju image kvalitete proizvoda koji institucija nudi, a time omoguavaju i bolje cjenovno pozicioniranje institucije. Osim direktnih nov anih plaanja akolarina studenti daju i kvalitetu inputa u proces obrazovanja koja mo~e djelovati na okolinu, odnosno druge studente. S obzirom da se, dakle radi o specifi nom odnosu u kojem visoko obrazovne institucije kupuju dio zna ajnih inputa u svoj proces proizvodnje od samih potroaa a svog proizvoda, ka~e se da visoko obrazovanje koristi tzv. tehnologiju inputa potroaa a (eng. customer-input technology) (Winston, 1999). Za nju je karakteristi no da kvaliteta svakog pojedina nog studenta kao i generacije studenata osim o kvaliteti drugih resursa, ovisi u zna ajnoj mjeri i o samim studentima. 2.3. Promocija Karakter usluge visokog obrazovanja determiniran je visokom cijena proizvoda (za one koji plaaju, ali i za one koji ne plaaju financijski, u smislu potrebnog visokog prosjeka ocjena i uspjeha na prijemnim ispitima), zna ajnim razlikama u percepciji vrijednosti pojedinih ustanova iz istog podru ja visokoakolskog obrazovanja i neredovitom kupnjom. U tom smislu tipi no ponaaanje potroaa a odlikuje visoki stupanj uklju enosti i slo~enosti u procesu odlu ivanja odnosno odabira visokoakolske institucije i to na dvije razine: na razini definiranja podru ja obrazovanja (ekonomski vs. pravni fakultet) i na razini konkuretnih institucija istog obrazovnog podru ja. Dok na prvoj razini odlu ivanja veliki utjecaj imaju informacije s tr~iata rada i opa gospodarska situacija u zemlji i najzna ajnije referentne skupine  roditelji, prijatelji, na drugoj razini esto presudan utjecaj ima promocija institucije. Zbog karakteristika ponaaanja potroaa a obrazovnih usluga osobni izvori informiranja imaju veliko specifi no zna enje za potencijalne korisnike usluga pojedinih institucija visokog obrazovanja. Istra~ivanje u V.Britaniji (Nicholls and Wong, 1988) pokazalo je da preko 50% studenata diplomskih studija navode osobne kontakte kao temeljni izvor informacija koje utje u na njihov izbor obrazovne institucije. Istovremeno, veliki broj studenata u istom istra~ivanju iskazuje nezadovoljstvo informacijama dobivenim od strane institucija za ije programe su zainteresirani, a nekolicina ak izjavljuje da su dobivene informacije bile obmana. Istra~ivanje u Hrvatskoj (Bo~ani, 2006) pokazalo je da ak 52,6% studenata, ato je zabrinjavajue, nije zadovoljno informacijama koje im nude sveu iliata u vezi s mogunoau zapoaljavanja. Samo 3,7% studenata potpuno je zadovoljno pru~enim informacijama. 2.4. Distribucija Problematika distribucije visokoobrazovnih usluga podrazumijeva njezinu dostupnost (mjesto i na in davanja usluge) i posredovanje u njezinu pru~anju (Previai, Ozreti Doaen, 1999). Mjesto i na in pru~anja usluge djeluju na percepcije korisnika usluge, te samim tim ine i jedan od aspekata njene percipirane vrijednosti. Suvremeni razvoj tehnologije danas u velikoj mjeri olakaava distribuciju usluga, a omoguava i stvaranje potpuno novih distribucijskih kanala, poput distance learninga. 3. ISTRA}IVANJE Istra~ivanje je provedeno u cilju definiranja tr~iane pozicije Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Jedan dio istra~ivanja je sekundarne prirode, gdje je veina podataka dobivena putem Interneta i poslu~ila za komparativnu analizu u kontekstu ponude visokog poslovnog obrazovanja na hrvatskom tr~iatu, a dio koji je vezan uz temeljne karakteristike ponude Ekonomskog fakulteta u Osijeku i njezine kvalitete, raen je na temelju anketnog ispitivanja na uzorku od 273 studenta preddiplomskih studija ovog fakulteta. 3.1. Opis uzorka U Tablici 1. prikazana su temeljna obilje~ja uzorka studenata koji su sudjelovali u primarnom istra~ivanju. Tablica 1. Temeljna obilje~ja uzorka NPOSTOTAKGODINA STUDIJA173271381448STATUS STUDENTANA TERET MZO`78IZVANREDNI76OSOBNE POTREBE119SUSTAV STUDIRANJAKLASI NI144BOLOGNA129USPJEH NA STUDIJU (PROSJEK OCJENA)2.00 - 2.99863.00  3.991044.00  5.007 3.2. Rezultati i diskusija Istra~ivanje vezano uz kvalitetu obrazovne usluge provedeno je uz pomo prilagoenog SERVQUAL modela (Parasuraman et al., 1988) koji se naj eae koristi za mjerenje diskrepancija izmeu izmeu o ekivane i stvarno do~ivljene kvalitete usluge. Rezultati istra~ivanja pokazali su sljedee: - opa ocjena kvalitete obrazovne usluge Ekonomskog fakulteta u Osijeku od strane studenata je 3.33 na peterostupnjevanoj Likertovoj skali - ipak, razli iti aspekti kvalitete obrazovne usluge razli ito su vrednovani: organizacija i resursi ocijenjeni su prosje nom ocjenom 3.42, a dobivena znanja na fakultetu ocijenjena su prosje nom ocjenom 3.59. - kvaliteta studenata kao aspekt kvalitete obrazovne usluge mjerena je njihovim prosjekom ocjena tijekom studija. S obzirom na injenicu da je istra~ivanje provedeno koncem zimskog semestra 2007. godine vei dio studenata prve godine nije imao joa nikakve ocjene, tako da je uzorak za ovaj dio pitanja bio 197 ispitanika, ato je vidljivo i iz Tablice 1. Ova ocjena ima i najni~u relativnu vrijednost od svega 2.97. - openito, kao temeljne  snage kvalitete obrazovne usluge Ekonomskog fakulteta u Osijeku, ispitanici su istaknuli znanje i sposobnosti nastavnog kadra (3.94), organizacija nastave i raspored (3.77) i primjenjivost dobivenih znanja (3.72). Najloiji elementi vezani uz obrazovnu uslugu fakulteta su, prema ocjeni ispitanika ljubaznost nenastavnog osoblja (2.51), kvaliteta usluge nenastavnog osoblja (2.99) i znanja i sposobnosti nenastavnog osoblja (3.21). Daljnja analiza primarnog istra~ivanja prikazana je u Tablici 2, iz koje je vidljivo da se ocjene organizacije i resursa kao aspekta kvalitete obrazovne usluge statisti ki zna ajno razlikuju kod razli itih godina studija, odnosno studenata koji studiraju klasi no vs. studenata koji studiraju po Bolonjskom sustavu (F=7.399; p=.007). Isto vrijedi i za ocjenu dobivenih znanja (F=4.319; p=.039), s tim da su u oba slu aja bolje ocjene vezane uz Bolonjske programe. `to se ti e uspjeanosti studiranja, statisti ki su zna ajne razlike vezane uz status studenata: najuspjeaniji su redoviti studenti uz potporu MZO`, zatim studenti koji studiraju po osobnim potrebama, a najmanje su uspjeani izvanredni studenti (F=14.144; p=.000). Tablica 2. Statisti ki zna ajni elementi razli itog ocjenjivanja kvalitete usluge EFO  t-test Kriterijska varijablaNSrednja vrijednostSt. dev.t-testSig.Organizacija i resursiBologna Klasi ni studij129 1443.52 3.31.6686 .60087.399.007*Dobivena znanjaBologna Klasi ni studij129 1443.67 3.49.7063 .74244.319.039**Uspjeanost studiranjaRedoviti (MZO`) Osobne potrebe Izvanredni70 84 433.18 2.90 2.79.4150 .4290 .409414.144.000* Du~ina studiranja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku je 6,3 godine (OECD, 2002.) ato je u cjelokupnom prosjeku svih ekonomskih fakulteta u Hrvatskoj dobro, ali je po apsolutnom zna enju loae jer studenti de facto studiraju 50% viae vremena od trajanja samog studijskog programa. Bolonjski sustav bi trebao, na temelju organizacije nastavnog procesa kao kontinuiranog i interaktivnog procesa davanja znanja i evaluacije studenata smanjiti broj godina studiranja. `to se ti e cijene kao elementa\^`  6 F H : L b l       ٹǰҥيwokd h+h+ h}h+h(5h+h+5 h+h Yh Yh+ h+h{e0Jjh+h{eUjh+h{eUh+h(0Jjh+h(Ujh+h(U h+h+ h+h( h+h{eh7h{e5CJaJh7h75CJaJ'^` 6  : b       $`a$gd+$a$gd+$a$gd+$a$gdQ+GX:II (*VX(024P~$*24X~N\:<   : < س鬥 h+hJ h+hT2 h+hjh$*0JU h+h. h+hE h+h(h+h(5 h Y5 h}5 h+h+h$*h(h+h+h+5 hQ+G5h+ h.h}hQ+Gh Y h+h+ 2 X "$46@ $"'--. ..$a$gd)L $`a$gd+$a$gd+$a$gd+ $`a$gd. !!!"""####''"'Z**2+4+J+L+X,p,0-D-P-R-T----.. .".$.~........l/n/////0 0000011112 233p4ǿϻϴϭϭϭϴϭϭϩh0O h+hJ h+h!%h+h+h <5h+h+5 h+h < h+hbjh$*0JUh. h+hJ h+hT2 h+hE@.h//00p44$:f<>>CNN]2] aa.a0a*eLe$f&f$a$gd+ $`a$gd)L $`a$gd+ $`a$gd4+2$a$gd+p4v4|4444`556Z6~666677L9N999R:T::;;;;8;:;;;;;;b<0>D>>>>>>??"AjAvBxBBxCCCDؼصص؜صԍ h+h h+h+h+h8-5h Y h+h ! h+hE h+hO h+hb h+h5jh@h0JU h+hJh$f h+h8-h+hO5h+hb5h+h <5h+h{q54DDTEVEFFGGHHHjIIII\K^KLLnMpMrMtMMMNNNNNNDPFP^PbPRRRJS`STTTT UUUVV>VBV h+h/ h+hE h+h h+hn+:h+h55h+h{q5h+h <5 h+5 h+h5 h+hJ h+h h+hOh+h6h$fjh@h0JU h+hR h+h h+h 2BV|VWWXXX6Y8YPYRYZZZ[X[Z[R\\ ]]]0]2]^^^^``r`t`|`~``a a aa,a.a0abbbb(e򹱩ᢑڊ~vh+h+5 h+5 h+h{q h+hQ h+hjh0O0JU h+h!%h+h !5h+h{q5h+h <5hJ h+hb h+h/ h+hO h+h h+hJjh@h0JU h+hn+: h+hE.(e*e,eLeNePeReeee f&f:fg\gdgxx $$Ifa$gd+zkd$$Ifl0#$$ t0644 ladgfggx $$Ifa$gd+zkd_$$Ifl0#$$ t0644 lagggg $$Ifa$gd+gkd$$Ifl#H$ t0644 laggggxx $$Ifa$gd+zkd$$Ifl0#$$ t0644 lagghx $$Ifa$gd+zkdJ$$Ifl0#$$ t0644 lah h$h*h $$Ifa$gd+gkd$$Ifl#H$ t0644 la*h,hDhLhxx $$Ifa$gd+zkd$$Ifl0#$$ t0644 laLhNhfhjhxx $$Ifa$gd+zkd5$$Ifl0#$$ t0644 lajhlhnhphhjlmp=sy||pd||||X $`a$gdV S $`a$gd4+2 $`a$gd+$a$gd+zkd$$Ifl0#$$ t0644 la q$qyrzr;szPzRzz{{{||||"}$}}}}ֵֵݜ h+h,L4h} h+h h+h?u] h+hG8thV ShV Shb5 h+h+ h+h? h+hb h+ho h+h h+hl[ h+h LZ h+h*2:yyRzTzzzzzzz $$Ifa$gd+$a$gd+ zz{% $$Ifa$gd+kd$$Ifl֞6l#88 t0644 la{{4{<{D{N{X{d{p{|{{ $$Ifa$gd+ {{{% $$Ifa$gd+kd$$Ifl֞6l#88 t0644 la{{{{{{{ ||"|0| $$Ifa$gd+ 0|2|^|% $$Ifa$gd+kd9$$Ifl֞6l#88 t0644 la^|~|||||||||||}} } $$Ifa$gd+ }"}$}%$a$gd+kd$$Ifl֞6l#88 t0644 la}} ~ ~\~~~PRfx~€Nr"ndz 2DXZ\@TξηηdzǬ笥㚡ΉhV Sh?5h?jh+h)L0JU h+h)Lh)L h+hV+ h+hmh0O h+hH h+hU h+hl h+h+ h+hl[ h+hPh Y h+h,L4 h+hojh0O0JU2$}€fjl*Zf  Zj! $`a$gd Y$a$gdV S$a$gd+ $`a$gd)L $`a$gdV S marketing mixa Ekonomskog fakulteta u Osijeku, istra~ivanje cijena studiranja na drugim ekonomskom fakultetima pokazalo je da su troakovi studiranja na Ekonomskom fakultetu u Osijeku prihvatljivi, dok su privatne institucije visokog poslovnog obrazovanja zna ajno skuplje. Kao primjer dajemo Zagreba ku akolu ekonomije i managementa gdje je cijena akolarine 28.500,00 kn ato uklju uje predavanja, seminare i vje~be, osobne i e-konzultacije, mentorstvo, osnovnu literaturu, koriatenje biblioteke i rad u opremljenoj informati koj u ionici, dok je na VERN-u trogodianji preddiplomski stru ni studij 32.200,00 kn koji uklju uje redovnu nastavu i razli ite primjenjene oblike nastave, posjete poduzetni kim potpornim institucijama, poduzetni kim tvrtkama, stru na i studijska putovanja i drugi oblici terenske nastave. Osim toga, primarno istra~ivanje je pokazalo da troakovi studiranja na skali razloga upisa na Ekonomski fakultet u Osijeku imaju relativno malo zna enje (2.34), ato je prikazano u Grafu 1. Istra~ivanjem razloga upisa studenata na temelju 230 ispitanih najzna ajniji element kao razlog upisa pokazao se u mogunosti zapoaljavanja (3,86), zatim slijedi kvaliteta ponuenih programa (3,19), imid~ i reputacija fakulteta (2,40), troakovi studiranja (2,34), lokacija (1,96), te naposljetku razlog da nisu upisali drugi, ~eljeni fakultet (1,22). Interval ocjena je bio od nimalo va~no (0) do najva~nije (5). Kako se mo~e vidjeti, najva~niji razlog upisa na Ekonomski fakultet u Osijeku je percepcija ispitanika o mogunostima zapoaljavanja, iako postoji relativno veliki broj nezaposlenih diplomiranih ekonomista u Osje ko-baranjskoj ~upaniji. Graf 1. Razlozi upisa na Ekonomski fakultet u Osijeku  Promocija Ekonomskog fakulteta u Osijeku se realizira putem promocijskih materijala same institucije, putem Studentskog zbora, te prisutnoau u medijima. Ekonomski fakultet se promovira putem nagraene web stranice koja nudi sve potrebne informacije sadaanjim i buduim studentima: o programima, dodiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj nastavi, ato je Bolonjski proces i ato nudi, o studentskim organizacijama, pristup knji~nici on-line, prijave ispita putem studomata i sl. ( HYPERLINK "http://www.efos.hr" www.efos.hr). Uz web stranicu postoji monografija izdana povodom 45 godina postojanja Ekonomskog fakulteta, te razne broaure o Ekonomskom fakultetu u Osijeku na engleskom i hrvatskom jeziku. Takoer se godianje odr~ava Smotra Sveu iliata na kojoj Ekonomski fakultet u Osijeku redovito sudjeluje, kao domain i sudionik. Ove godine, 2007., na Sveu iliatu J.J. Strossmayera u Osijeku se odr~ao Festival znanosti pod nazivom  Hrana i zdravlje gdje je Ekonomski fakultet uz ostale fakultete (elektrotehni ki, graevinski, medicinski, prehrambeno-tehnoloaki, poljoprivredni) sudjelovao. Fakultet je organizator 3 meunarodna znanstvena simpozija  Koridor Vc , te ostvaruje 27-godianju suradnju s FHW Pforzheim koja se realizira u godianjim znanstvenim simpozijima i razmjeni nastavnika i studenata. Ekonomski vjesnik je znanstveno-stru ni asopis Ekonomskog fakulteta u Osijeku koji izlazi dva puta godianje. Fakultet svake godine organizira pripreme za prijemne ispite. Studentski zbor izdaje Broauru za brucoae, Vodi  za studente, studentski list InfoEFO, te razne promotivne materijale (cerade, plakate, aalice, olovke, majice, kape, kiaobrane, itd.). Putem AIESEC-a realiziraju se projekti meunarodne razmjene studenata koji im omoguavaju stjecanje meunarodnog poslovnog iskustva, a istovremeno promovira se Ekonomski fakultet u Osijeku i izvan granica Hrvatske. Ranije navedena britanska istra~ivanja isti u zna aj vlastitih izvora informiranja i imagea i reputacije institucije pri izboru studija. Naae istra~ivanje, vidljivo iz Grafa 1. takoer je pokazalo da osim klju ne uloge mogunosti zapoaljavanja gdje fakultet ne mo~e utjecati, kvaliteta ponuenih programa i image i reputacija institucije predstavljaju klju ne elemente na temelju kojih su naai ispitanici odabrali studirati na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. S obzirom na relativno visoke ocjene koji su date kvaliteti obrazovne usluge od strane studenata, kao i ocjeni imagea i reputacije fakulteta (3,58), ini se da su ovi elementi promocije dobro iskoriateni. Kvaliteta distribucijskog mixa Ekonomskog fakulteta u Osijeku ocijenjuje se na dvije razine: na jednoj je lokacija fakulteta i njegovih dislociranih jedinica, a na drugoj organizacija nastave koja je organizirana u izvrsno opremljenim dvoranama sa svom potrebnom informati kom opremom i raspored sati koji je usklaen po godinama studija i koji se odr~ava tijekom cijelog dana, te subotom za poslijediplomske studije. Osim na svojoj sredianjoj lokaciji u centru Osijeka, u blizini studentskog Centra i nekolicine drugih fakulteta, programi se izvode i u Vara~dinu, Vukovaru, Slavonskom brodu i Po~egi. To su uglavnom programi VI stupnja, ali odreeni, zna ajni broj studenata nakon njihova zavraetka nastavlja studij u mati noj kui u Osijeku. Primjerice od studenata koji su diplomirali tijekom proale akolske godine na VI/1 stupnju u Vara~dinu, njih neato manje od 50% upisalo je razlikovnu godinu s namjerom nastavka studiranja na mati nom fakultetu u Osijeku. U naaem istra~ivanju lokacija, kao jedan od razloga upisa na fakultet ima prosje nu ocjenu od 1,96, ato zna i da lokacija nije predstavljala posebno zna ajan element kod donoaenja odluke za studiranje na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. 4. STRATE`KE IMPLIKACIJE Prihvaanje marketing filozofije u institucijama visokoakolskog obrazovanja zahtijeva da itava institucija razmialja u okvirima marketing koncepcije i tr~ianih peroformansi: klju ni termini na koje se treba fokusirati su: potrebe potroaa a (korisnika), segmentacija tr~iata, konkurenti i njihovo tr~iano pozicioniranje te razvoj novih proizvoda, odnosno usluga u skladu s tr~ianim trendovima. injenica je da visokoobrazovne institucije danas ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi joa uvijek imaju pred sobom dug put u smislu prihvaanja i primjene sofisticiranog marketinga, a posebice u identifikaciji i prilagodbi svoje ponude tr~ianim potrebama. Za to e biti nu~na znatno intenzivnija komunikacija s direktnim korisnicima (postojeim i potencijalnim studentima) ali i gospodarstvom kao sekundarnim korisnikom ovih usluga. Iako Ekonomski fakultet u Osijeku ne mo~e direktno utjecati na situaciju u vanjskom okru~enju, tj. na tr~iatu rada u smislu poboljaanja uvjeta i kvalitete poslova koji se nude, proaktivnim ponaaanjem, istra~ivanjem tr~iata i u~om suradnjom s klju nim predstavnicima svijeta lokalnog gospodarstva s jedne strane mogao bi u znatno veoj mjeri raditi na prilagoavanju svojih programa i podru ja specijalizacije stvarnim tr~ianim potrebama, a s druge omoguiti najboljim studentima olakaano kvalitetno zapoaljavanje. Stvaranje kvalitetnijih veza s poslovnim okru~enjem moglo bi se realizirati u smislu nekih dodatnih aktivnosti koje bi poboljaale i kvalitetu usluge fakulteta (primjerice Centar za razvoj karijere koji bi nekoliko sati tjedno bio na raspolaganju studentima kao izvor informacija o mogunostima zapoaljavanja, ali isto tako i kao savjetodavna slu~ba za pisanje ~ivotopisa, molbi za posao, pronala~enja stipendija i sli no) i image fakulteta u smislu aktiviranja suradnika iz poslovnog svijeta, posebice putem aktiviranja alumni mre~e bivaih studenta. Na unutarnjem planu Ekonomski fakultet u Osijeku trebao bi u initi zna ajan iskorak u smislu rjeaavanja identificiranih problemati nih aspekata kvalitete svoje usluge od strane studenata a koji se u ovom trenutku uglavnom odnose na nenastavno osoblje, kao ato je naae istra~ivanje pokazalo. S aspekta koriatenja cijene kao aktivnog sredstva marketinga institucije, unato  tome ato je cijena ocijenjena kao relativno nebitni dio konkuretnske pozicije fakulteta i vezano uz injenicu da su cijene studiranja uglavnom determinirane na nacionalnoj razini ili na razini sveu iliata, moglo bi se razmialjati u pravcu kreiranja dodatne ponude u datoj cijeni: primjerice za svaku godinu studija po jedan kapitalni ud~benik uklju en u cijenu studiranja ili sli no. Studenti uglavnom prate dogaanja i informacije vezane uz fakultet ali ini se da bi se postojei potencijali mogli puno bolje iskoristiti. Primjerice, Web stranica fakulteta, iako je nagraena i obiluje razli itim informacijama, ne daje nikakve informacije o uspjesima i postiguima niti studenata niti profesora. Trebalo bi je iskoristiti kao zna ajnije sredstvo promoviranja fakulteta kako postojeim tako i zainteresiranim potencijalnim studentima i airoj javnosti. Distribucijski sustav u funkciji marketinga fakulteta funkcionira dobro, ponajprije zahvaljujui novim prostornim resursima i opremi. S obzirom na injenicu da od ukupno 4477 aktivnih studenata Ekonomskog fakulteta u Osijeku ima 3.2% stranih (BiH i Srbija), te 15.4% studenata izvan prostora isto ne Hrvatske koji geografski gravitira fakultetu, ini se da je lokacija jedan od najmanjih problema u njegovoj tr~ianoj pozicioniranosti, posebice i s obzirom na dislocirane jedinice. Jedini nama predvidljiv problem u smislu airenja distribucijskih kanala mogao bi nastati u trenutku kada geografski dislocirane jedinice po nu ugro~avati kvalitetu svih aspekata obrazovne usluge na mati noj kui. Prema Meleru (2003), osnovne pretpostavke za cjelovito uvoenje marketing koncepcije u subjekte druatvenih djelatnosti u koje ulazi i visoko obrazovanje su da su ekonomski problemi gospodarstva u njaveem dijelu na elno rijeaeni, te da postoje zna ajna iskustva, posebice pozitivna u primjeni konvencionalnog marketinga. S obzirom na relativno loau situaciju vezanu uz gospodarstvo na geogafskom podru ju koje pokriva Ekonomski fakulet u Osijeku, naglasak bi trebalo staviti na marketinaka znanja, iskustva i resurse koji postoje na fakultetu i na strani nastavnog osoblja, ali i na strani studenata. Trebalo bi ih puno efikasnije iskoristiti, na na in da se postojea marketinaka znanja i resursi stave u funkciju razvoja i marketinga znanja koje pru~a Ekonomski fakultet u Osijeku te na taj na in omogui kreiranje njegove bolje konkurentske pozicije na tr~iatu. Klju na rije  u svemu tome je kvaliteta, te je nu~no osigurati jedinstvene kriterije kvalitete cjelokupne obrazovne usluge koju pru~a fakultet, ali isto tako i mehanizme njenog kontinuiranog praenja i korekcije, ato za sada ne postoji. 5. OGRANI ENJA I BUDUA ISTRA}IVANJA Ograni enja ovdje elaboriranog istra~ivanja vezana su uz kvalitetu uzorka i prevladavajui subjektivni karakter ocjenjivanja kvalitete obrazovne usluge fakuleta. Naime, iako je uzorak po svojoj veli ini i karakteristikama reprezentativan, mo~e se postaviti pitanje koliko studenti mogu kvalitetno i kompetentno ocijeniti kvalitetu i organizacije i resursa (ato su standardi?) i kvalitetu i primjenjivost dobivenih znanja (nemaju prakti nog iskustva osim u slu aju zaposlenih izvanrednih studenata). Ovo postaje posebno zna ajan problem u smislu ogromnih razlika izmeu studentskih subjektivnih ocjena koje su relativno dobre i objektivne ocjene kvalitete studenata kao proizvoda fakulteta mjerene relativno objektivnim kriterijem uspjeanosti studiranja. Stoga se kao logi an slijed ovog istra~ivanja namee sljedee: ponoviti istra~ivanje nakon dvije godine kada Bolonjski sustav bude apliciran u cjelokupnom studiju te usporediti dobivene rezultate s ovima, te u istra~ivanje uklju iti i poslovni sektor u kojem su zaposleni naai diplomirani studenti, u smislu ocijenjivanja njihove kvalitete. LITERATURA Bo~ani, B. (2006), etvrtina studenata nema nikakve informacije u vezi zapoaljavanja nakon diplome, Lider press, 37(2), str. 46-47 Cowell, D.W. (1982), Do we need to revise the marketing mix for services marketing?, in: Marketing: Bridging the gap between theory and practice, Marketing Education Group 15th Annual Conference, Thomas, M.J. (eds.), Lancaster, pp. 78-89 Lafroge, B., Haynie, M. (2006), Creating an Effective Learning Environment: It's about People, Experiential Classroom, Syracuse University, Syracuse, USA Leko `imi, M., arapi, H. (2007), A research of business school service quality in Croatia: an entrepreneurial approach needed, in: IntEnt Conference proceedings, Gdansk, Poland Meler, M. (2003), Neprofitni marketing, Osijek: Sveu iliate J.J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku Nicholls, J.R., Wong, T.H. (1988), The international marketing of educational services, in:Conference of the Academy of Interantional Business proceedings, London Nicholls, J.R. et al. (1995), Marketing higher education, in: International Journal of Educational Management, Vol.9, No.2, pp.31-38 OECD (2007), Thematic Review of Tertiary Education, Ministry of Science, Education and Sports, Zagreb, Croatia Parasuraman, A. et al. (1988), SERVQUAL  a multiple item scale for measuring customers' perceptions of service quality, in: Journal of Retailing 64(1): Spring, str. 12-40 Previai, J.,Ozreti Doaen .(1999), Meunarodni marketing, Zagreb: Masmedija Rothschild, M., White L.J.(1995), The Analytics of Pricing of Higher Education and Other Services in Which the Customers are Inputs, in: Journal of Political Economy, vol 103. No.3, pp. 573-586 Sharp A.M. et al. (1988): Economics of Social Issues, 8th ed., Homewood, Ill.: BPI/Irwin Winston, G. C. (1999), Subsidies, Hierarchy and Peers: The Awkward Economics of Higher Education, in: Journal of Economic Perspectives, Vol. 13, No.1, pp.13-36 Web stranica Ekonomskog fakulteta u Osijeku [www.efos.hr]  Sharp A.M. et al (1988): Economics of Social Issues, 8th ed., Homewood, Ill.: BPI/Irwin  Lafroge, B., Haynie, M. (2006), Creating an Effective Learning Environment: It's about People, Experiential Classroom, Syracuse University, Syracuse, USA  Nicholls, J.R. et al. (1995), Marketing higher education, in: International Journal of Educational Management, Vol.9, No.2, pp.31-38  Cowell, D.W. (1982), Do we need to revise the marketing mix for services marketing?, in: Marketing: Bridging the gap between theory and practice, Marketing Education Group 15th Annual Conference, Thomas, M.J. (eds.), Lancaster, pp. 78-89  Sharp A.M. et al (1988): Economics of Social Issues, 8th ed., Homewood, Ill.: BPI/Irwin  Rothschild, M., White L.J.(1995), The Analytics of Pricing of Higher Education and Other Services in Which the Customers are Inputs, in: Journal of Political Economy, vol 103, No.3, pp. 573-586  Winston, G. C. (1999), Subsidies, Hierarchy and Peers: The Awkward Economics of Higher Education, in: Journal of Economic Perspectives, Vol. 13, No.1, pp.13-36  Nicholls, J.R., Wong, T.H. (1988), The international marketing of educational services, in: Conference of the Academy of Interantional Business proceedings, London  Bo~ani, B. (2006), etvrtina studenata nema nikakve informacije u vezi zapoaljavanja nakon diplome, Lider press, 37(2), str. 46-47 Previai, J.,Ozreti Doaen .(1999), Meunarodni marketing, Zagreb: Masmedija  Parasuraman, A. et al. (1988), SERVQUAL  a multiple item scale for measuring customers' perceptions of service quality, in: Journal of Retailing 64(1): Spring, str. 12-40  OECD (2007), Thematic Review of Tertiary Education, Ministry of Science, Education and Sports, Zagreb, Croatia  43 odgovora su neva~ea  Meler, M.(2003), Neprofitni marketing, Osijek: Sveu iliate J.J. Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, str. 122      fhjl4f&.0prt\^ln*8P^b^ǵǧǗܗh0O h+h'Dh+h~ 0Jj4h+h~ Ujh+h~ U h+hLc h+h~  h+h{e h+h,L4 h+hV+ h+hlj h+hV SU h+h?hV S:BNPdfv(*:<X0npzp*(ֳֳֳݫhV Sh{q5hV ShV S5 h+h  h+hQC h+hV+ h+h 'G h+h h+hpW h+h? h+hP h+hLc h+h'D h+hp@(,.htv242D8:dffRLNxz|~*>j!l!!!!!'''Ƽ䵭 h+h[ v h+hERhV Sh:k5 h75hV ShV S5 h+h:kjhQl0JUhQlhJhQ+G h+hh Y h+hn+: h+hR_ h+hH] h+h{q h+h/9j!l!!!'J*b*d*+r+t+&,,`-b-...\/000111$a$gd,/$a$gdJgd0O $`a$gdV S$a$gdV S$a$gd+'J*L*`*b***+++"+4+J+r+t+++$,,,.,:,<,,^-`-b-r-z----....&.R........Z/ГГԀxph+h*{5h.mH sH h+ha@mH sH hJhxg6 h+hxg h+h:. h+h@hh@hh@h6h@hh$*6h@hh$*h:khJh:k6hJh,/ h+h*{ h+h:khV Sh(5hV ShV S5 h+hgM h+h[ v,Z/`/////040\01111b11111*2B2R2T223383d3f3h33344L4N4P455H5P5x555û}vvnv}hJh!-e6 h+h!-e h+hQh@hh,/6 h+h,/ h+h$* h$*6h$*h$*6h$*hn+: h+h:. hJ6hJh:.6hJhJ6 h+hn+: h+hQlh:.hQlhQl6hQlhJh*{6hJ h+h*{h,/*1T2V23f3h34N4P4555N6P6777788H999X:;;R<$a$gd$*$a$gd0O$a$gd,/$a$gd+5$6(686L6N6P677^7f7h777777788848J8`8|88888F9N9f9n99999999<:>:T:V:X:ǼǴ장֞얞ցցz h+h,/h,/OJQJ^J h+hdh@hhJh 6 h+h h+h"hJh"6hJhxg6h0O h+h:. h+hxghJh6h,/ h+h h+hJhhJ h+hQhJhQ6,X:Z:\::: ;;;;;;;;;<R<T<V<<=6=<=f=h=j==>>F>N>>>??X?Z????@@@@@@@.AfA|AAABRBpBvBBBB^CCCCпܻܿܯп络h)Lh4+2CJaJh0Oh4+26h)Lh4+26CJaJh4+2h4+26CJaJh4+2CJaJh0Oh4+26CJaJh0Oh4+2CJaJ h0Oh4+2!jh0Oh4+20JCJUaJ=R<T<8=h=H>?X?@@ArBBC>DEPEEEFZG\G2HHH|H\IIgd)L$a$gd)L$a$gd@h$a$gd0OCCC>D@DBD EEEEE(ENEPEREEEEEEFFF$GZG\G^GzGGG H0H8HHHJH|H~HIIIIIIIIIII՚ h+h,/jh6(JUh6(Jjh4+20JUjh0Oh4+20JUh)Lh4+2CJaJh4+2h4+26CJaJh0Oh4+26CJaJ h0Oh4+2!jh0Oh4+20JCJUaJh4+2CJaJh0Oh4+2CJaJ/IIIIIIIIIIII$a$gd+ ,1h. A!"#$% DyK lekom@efos.hryK *mailto:lekom@efos.hrDyK chelena@efos.hryK Fmailto:chelena@efos.hryX;H,]ą'cO$$If!vh5$5$#v$:Vl t65$G$$If!vh5H$#vH$:Vl t65H$O$$If!vh5$5$#v$:Vl t65$O$$If!vh5$5$#v$:Vl t65$O$$If!vh5$5$#v$:Vl t65$O$$If!vh5$5$#v$:Vl t65$G$$If!vh5H$#vH$:Vl t65H$O$$If!vh5$5$#v$:Vl t65$O$$If!vh5$5$#v$:Vl t65$O$$If!vh5$5$#v$:Vl t65$G$$If!vh5H$#vH$:Vl t65H$O$$If!vh5$5$#v$:Vl t65$O$$If!vh5$5$#v$:Vl t65$G$$If!vh5H$#vH$:Vl t65H$O$$If!vh5$5$#v$:Vl t65$O$$If!vh5$5$#v$:Vl t65$O$$If!vh5$5$#v$:Vl t65$$$If!vh555555858#v#v#v#v#v8:Vl t6555558$$If!vh555555858#v#v#v#v#v8:Vl t6555558$$If!vh555555858#v#v#v#v#v8:Vl t6555558$$If!vh555555858#v#v#v#v#v8:Vl t6555558 Dd S%c0  # A" ٷ!2Su|P!c  @= ٷ!2Su|P!c;~\7 x[ol\w%MӤjsԀ֨9`)LJJ(DXS'J=*mR"Tj\) AT' |mFμ7뛛޽TY7;owv7o3i w *: `KV(# {*{ +kڑmȯDJ:Mmg"ٻ앹$\][6_uX>Ku%T񆵹lY2(iK|O b"-E,[rr_6d۲,D3xm(sQ/ .LB)w]b]*ښkݗې߅W?ͿEF:Cn0 }_gDd]~5X~dv-h &'w H.2Fu=:7r܌KŎ<.:v bzG[Oqh׶EǙK+>tt@Gfsbmjjʋ3c"%ڀڧ/<鹙Id͡Ηq/Cx݋ʜ$Bx^`XvsY̦NnQNi%VP) TʟRI%TUO+G#JA%߯7|NJMɷ586'.\k{sS_}s|پH{-ⰜKt|0 mcboohۦk Hix  wN` HyCi=sILv!mېۆB"`D{@/u}?Q.J]UY\ZVI{DnF0t٩k0ֺ\v"pɐ !>b)/u}.bq꺶)V HAn6aqةTO$g_M0R!G\;;6/u}Q#Y]O5֯VAN%9ɔk)0=72s3]r=anڦ6g1ܣ=GXbui?uAW,"୮=($^11$R84\v"Lp !>کq҂:ؾO{ː.b.˟H.-x됉 20 R 9TR~}.J| !>bǽq҂:ؾ[.rZ[!g׭H :!S[ތ~q~F"[Fܢ%Q=p i>r||>~tg(mҝH" (ڲZBvum\ɇFzfl ?ә-c//mugv?EjYö4oHW u>uyԡkj:??:w9tC;bUCNΝ1tV<}c!ڌ^\{\q!߿xDNH\d4⹮>=l87WbJ)`xo^JeKaN>p^E\>u/.qZW&|(KO1'+KOp|Xs3 ߄0 5 c)3a vc׻)@;r"-e_ ~a31<_]twcax1~190Le!s Rf=v.bpgv1P>r[ ]e)UތX[t!zq:9\e?ƌLNO#ބsKcaԵsy; 1w2&=qyW^\/4oU`4cb AZ {Puz8\vAc9X?>C<~xg <.5ߧDLYʮǟ k7c] 0vR$ #.p}0숭Z f I5k Jճnq>DobLyBBƪodٹV|k t_r=\N4+.u s!DyK  www.efos.hryK (http://www.efos.hr/@@@ NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List6U@6 ( Hyperlink >*B*phj@j J# Table Grid7:V0>@> J# Footnote TextCJaJ@&@!@ J#Footnote ReferenceH* a"')N+0.;@Cay \I|yb/0A^jw1A@A ~  r@o8x3JVh#w#**,,,,..//8/:/C/D/S/T/V/Y/Z/\/_/`/b/e/f/h/k/l/}/~//////////////////00000"0&0'03050607080S0t122r4=699v9w9999999999999999: :::":*:::>:B:G:L:R:X:^:e:f:|:::::::::::::::::<GCHCICJCCCCJzM+R,RERFRSUYZ\z^0adeeeehiii[jjjj7k}k~kkll{lll.mOmPmmmmOnnnnnnNoooooNppppqqqqqqqUrrrrisssYtyttCuuvBvvvYwuwww2xzx{xxx y{yyyyyyyy0000000000000000000p0p0p0000000000000000000000000p0p0p0p0p0p0p000000000p00 0(0p000(0000p0` 0` 0d 0` 0d 0` 0` 0d 0` 0` 0d 0` 0` 0d 0` 0` 0d 0` 0d 0` 0` 0d 0` 0` 0d 0` 0` 0d 0` 0d 0` 0` 0d 0` 0` 0d 0` 0d 0` 0` 0d 0` 0` 0d 0` 0` 0d 00 0 0p0 00 0 00 0p0` 0` 0` 0` 0` 0` 0` 0d 0` 0`0` 0`0` 0`0` 0`0` 0` 0` 0d 0` 0`0` 0`0` 0`0` 0`0` 0` 0` 0d 0` 0`0`0` 0`0`0` 0`0`0` 0`0`0` 0` 0` 0d 0000000000@0p0p0p0p0p0p0P0p00p0p0X0X0p0p0`0p0000p0h0p0h0h0h00p0h0p0p00p0000p00h0000h0@0p0h0h0p0p0000h00p00p0h00@0p@0@0@0@0p@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@0@00@0@0p@0@0@0@@0@0@0p@00k8)@0@0@0@00̩  p4DBV(eq}'Z/5X:CIADFHIJK]f .&fffffffg'?'''((i(j(((((L)M)))I*J*******N+Q+_+`++,,,9,:,j,l,,,,,..........////7/8/C/D/S/T/Y/Z/_/`/e/f/k/l/}/~///////////////0000&0'0508090:0R0S0_0`00000s1t11112222244444455;6=66677}7~777777777 88888888999999!9"9l9o9u9w999999: : :::L:M:R:S:^:_:e:f:::::::::::::.;0;M;N;R;S;];^;;;;; < <<<<<====>>B>C>P>Q>.?/?f@g@o@p@y@z@@@@@@@WBZBnBpBzB{BBBBBBBBBBBGCJCQCRCCCCCDDDDYDZDDDDD4E5EEEFEdEEEEEEEEEEEEEEEEFF(F)FFFGFbFcFiFjFuFvF~FFFFGGGGGGHHHHHHIIJ JJJ1J2J=J>JFJGJPJQJJJJJJJJJJJjKkK9M;M@MBMyMzMNNOOPPPPGPHPbPcPPPPPPP3Q4Q=Q?Q*R,RDRFRSSfSgSSSSSSSSSTTCUDUUU__/a0aBaFasbtb!c#c+c,c5c6ccccccccccccceeeehhiiiiZj^jrjtjjjjjkk6k;kRkSkZk[kekhkvkwk|k~kkkkkkkkkkkkkkkll!l"l'l-l4l:l?lAlzl~lllllllllllmm-m2mDmEmFmGmNmPmmmmmmmmmmmmmNnRninjnnnnnnnnnMoQoooooooooMpQp|p}ppppppppppppppp q qqqpquqqqqqqqqqqqqqqrr.r0rGrIrRrWr_r`rcrdrjrlrnrprvrwrrrrrrrrrOsPshskssssssstt2t3tXt]txt{tttttttBuFuuuuuuuuuvv(v*v8v9vAvDvvvvvvvvvXw\wawcwtwvwwwww1x6x_x`xzx}xxxxxxxxx y y2y4ycyeywyxyzy~yyyyyyyyyyyyyyyyy.0@A]^ijvw01@A?A } ~   qr?@no78wx23IJUVg#h#v#w#****,,,,....//7/8/B/D/R/T/X/Z/^/`/d/f/j/l/|/~///////////////////////000000!0"0%0'020305080R0S0s1t11222q4r4<6=699u9w999999999999999999999999999:: : :::!:":):*:9:::=:>:A:B:F:G:K:L:Q:R:W:X:]:^:d:f:{:|:::::::::::::::::::::::::::::<<FCJCCCJJyMzM*R,RDRFRSSUUYYZZ\\y^z^/a0addeeeehhiiiiZj^jjjjj6k;k|k~kkkl~lll-m2mNmPmmmmmNnRnnnnnnnMoQoooooMpQpppppqqpquqqqqqqTrWrrrrrhsksssssXt\txt{tttBuFuuuvvAvDvvvvvXw\wtwvwww1x6xyx}xxxxx y yzy~yyyyyyyyyyyyyyy//0S009"9w9|:::ee.mPmnnqYtytYwuwxx~yyyyyyyyyyyyyyyS0_0qyyyyyyyyyyyyyMirnaFNKs*D^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hHFNKsH/vu:..>lk ~ ~ dw+ !J#p %$*8-U-./,/4+2,L4n+:?a@pBpFpPpVpXp`phplp@ptpvpxpzp|p~ppUnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial?5 z Courier New;Wingdings"1  >xbxb!4d(q(q2QHX ?(Mirna Leko `imiMirnaMirna Oh+'0   < H T `lt|Mirna Leko imidirnMirnaLeirnirn Normal.dotMirna.d5rnMicrosoft Word 10.0@J@b/@[,@j-5xb՜.+,D՜.+,D hp   RH - TDUk(qA Mirna Leko imi Titlel 8@ _PID_HLINKSA$-}http://www.efos.hr/6mailto:chelena@efos.hr}^mailto:lekom@efos.hr  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry F`5Data 1TableWWordDocument.bSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjj  FMicrosoft Word Document MSWordDocWord.Document.89q