Naslov
Intenzitet zaraze žutom i bijelom imelom na području Uprava šuma podružnica Zagreb i Koprivnica
(Intensity of Infection with Yellow Mistletoe and White-berried Mistletoe on the Area of the Forest Administrations Zagreb and Koprivnica)

Autori
Idžojtić, Marilena ; Glavaš, Milan ; Zebec, Marko ; Pernar, Renata ; Kušan, Željka ; List, Đurđica ; Grahovac-Tremski, Mirjana

Izvornik
Šumarski list : znanstveno-stručno i staleško glasilo Hrvatskoga šumarskog društva (0373-1332) 132 (2008), 3-4; 107-114

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
žuta imela ; bijela imela ; lužnjak ; kitnjak ; poljski jasen ; Hrvatske šume d.o.o. ; intenzitet zaraze
(yellow mistletoe ; white-berried mistletoe ; pedunculate oak ; sessile oak ; narrow-leaved ash ; Croatian Forests Co.Ltd. ; intensity of infection)

Sažetak
Istraživanje je provedeno na području kojim gospodare Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. Intenzitet zaraze žutom imelom (Loranthus europaeus Jacq.) istražen je za: 1. hrast kitnjak na području šest šumarija UŠP Zagreb i dvije šumarije UŠP Koprivnica ; 2. hrast lužnjak na području sedam šumarija UŠP Zagreb i dvije šumarije UŠP Koprivnica. Za iste UŠP istražen je intenzitet zaraze bjelogoričnom bijelom imelom (Viscum album L. ssp. album) poljskog jasena, običnog bagrema, gorskog javora i crne johe. Intenzitet zaraze bio je vrlo različit za pojedine odjele, gospodarske jedinice i šumarije. Na području UŠP Zagreb od ukupnog broja preglednih stabala hrasta kitnjaka 14, 2 % bilo je zaraženo imelom. Na zaraženim stablima prosječno su bila 2 grma imele, a najveći broj na jednom stablu bio je 18. Najveća zaraza zabilježena je u GJ Zlatarske prigorske šume, Šumarije Zlatar (23, 9 %). Na području UŠP Koprivnica žutom imelom bilo je zaraženo 7, 8 % pregledanih stabala kitnjaka. Na zaraženim stablima prosječno su bila 3 grma imele, a najveći broj na jednom stablu bio je 11. Najveća zaraza bila je u GJ Kalnik-Kolačka, Šumarije Križevci (9, 7 %). Od ukupnog broja pregledanih stabala lužnjaka, na području UŠP Zagreb imela je zabilježena na 9, 2 %. Prosječno su na stablu bila 2 grma imele, a najviše 12. Najveći intenzitet zaraze bio je u GJ Obreški lug, Šumarije Remetinec (16, 8 %). Na području UŠP Koprivnica 11, 9 % pregledanih stabala imalo je žutu imelu. Prosječno su zaražena stabla nosila 4 grma imele, a najviše 20 grmova. Najveća zaraza bila je u GJ Križevačke prigorske šume, Šumarije Križevci, 22, 3 %. Od gotovo četiri tisuće pregledanih stabala poljskog jasena na području UŠP Zagreb (Šumarija Lipovljani i Kutina), 3, 5 % bilo je zaraženo bijelom imelom. Prosječno su na zaraženim stablima bila 3 grma imele, a najviše je zabilježeno 47 grmova. Prikazana je prostorna raspodjela intenziteta zaraze kitnjaka i lužnjaka žutom imelom za tri gospodarske jedinice UŠP Zagreb. Iz gospodarskih osnova izrađena je baza podataka stanišnih i sastojinskih parametara. Podaci su analizirani kako bi se utvrdilo postoji li međuovisnost navedenih parametara i intenziteta zaraze žutom imelom kitnjaka i lužnjaka.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA