Pregled bibliografske jedinice broj: 345271
Odnos ratne traumatizacije i nacionalne isključivosti: medijatorski utjecaj pripisivanja kolektivne krivnje
Odnos ratne traumatizacije i nacionalne isključivosti: medijatorski utjecaj pripisivanja kolektivne krivnje // 18. dani Ramira i Zorana Bujasa, Zagreb : program i sažeci priopćenja = 18th Ramiro and Zoran Bujas’ Days : program and abstracts / Keresteš, Gordana ; Brković, Irma ; Butković, Ana (ur.).
Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2007. str. 88-88 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 345271 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos ratne traumatizacije i nacionalne isključivosti: medijatorski utjecaj pripisivanja kolektivne krivnje
(War traumatization and nationalism: a mediating role of collective guilt)
Autori
Čorkalo Biruški, Dinka ; Penić, Sandra
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
18. dani Ramira i Zorana Bujasa, Zagreb : program i sažeci priopćenja = 18th Ramiro and Zoran Bujas’ Days : program and abstracts
/ Keresteš, Gordana ; Brković, Irma ; Butković, Ana - Zagreb : Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu ; Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2007, 88-88
ISBN
978-953-175-302-9
Skup
Dani Ramira i Zorana Bujasa (18 ; 2007)
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 13.12.2007. - 15.12.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
ratna trauma; kolektivna krivnja; nacionalna isključivost
(war trauma; collective guilt; nationalism)
Sažetak
Nespremnost žrtava traumatskog iskustva na uspostavu ili obnavljanje odnosa s počiniteljem u traumatskoj se psihologiji tumači upravo proživljenim traumatskim iskustvom i njegovim posljedicama. Dok je u kontekstu pojedinačnog traumatskog iskustva moguće izravno povezati osobnu traumatizaciju i krivnju počinitelja, u kontekstu masovnog nasilja i rata ta je veza daleko složenija: krivnja za vlastite patnje, kao i za patnje vlastite grupe ne pripisuje se samo počiniteljima, nego nerijetko (i) čitavoj grupi kojoj oni pripadaju. Empirijski dokazi koji govore o izravnoj povezanosti osobnog traumatskog iskustva i (negativnog) odnosa prema grupi u sukobu nisu jednoznačni. Stoga smo pretpostavili da u grupnom kontekstu ova veza više nije izravna, nego može biti posredovana pripisivanjem kolektivne krivnje – emocionalnom reakcijom koja proizlazi iz kategoriziranja drugih kao pripadnika grupe koja je vlastitoj grupi načinila povredu. Stoga je cilj ovog istraživanja bio utvrditi odnos između ratnih traumatskih iskustava, pripisivanja kolektivne krivnje drugim grupama i isključive nacionalne vezanosti. U istraživanju je sudjelovalo 411 sudionika iz Hrvatske, te 383 sudionika iz Srbije. Oba su uzorka slučajni reprezentativni uzorci populacije odraslih ispitanika rođenih između 1968. i 1974. godine. Rezultati pokazuju da su Hrvati doživjeli viši stupanj ratne traume, u većoj mjeri pripisuju kolektivnu krivnju drugim grupama te iskazuju veći stupanj isključive nacionalne vezanosti. Nadalje, utvrđen je potpuni medijatorski utjecaj pripisivanja kolektivne krivnje drugim grupama u odnosu ratne traume i isključive nacionalne vezanosti. Veći stupanj doživljene ratne traume povezan je s većom nacionalnom isključivošću posredovanjem pripisivanja kolektivne krivnje drugim grupama. Rezultati sugeriraju da će osobe koje su doživjele ratnu traumu u većoj mjeri pripisivati kolektivnu krivnju drugim grupama, što jača njihovu isključivu nacionalnu vezanost. Ovakav je odnos potvrđen na oba uzorka. Jezik na kojem je rad napisan
Izvorni jezik
Hrvatski