Naslov
Uvodi glasovitih govora : kako steći naklonost publike i stvoriti zanimanje za temu
(Speech introductions in the anthology Famous speeches : How to gain attention and win favour of the audience)

Autori
Pletikos, Elenmari ; Vlašić Duić, Jelena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Razgovori o retorici : zbornik odabranih radova s IV. znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem "Istraživanja govora"

Urednik/ci
Ivas, Ivan ; Škarić, Ivo

Izdavač
Hrvatsko filološko društvo ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Grad
Zagreb

Godina
2007

Raspon stranica
103-128

ISBN
978-953-7067-80-9

Ključne riječi
privlačenje pozornosti, izražavanje vjerodostojnosti govornika, retoričke vještine
(drawing attention. speaker credibility expression, rhetorical skills)

Sažetak
U radu istražujemo na koje sve načine glasoviti govornici u 127 analiziranih početnih dijelova govora objavljenih u zbirci Glasoviti govori (1999) ostvaruju funkcije uvoda: privlačenje pozornosti, stvaranje naklonosti prema govorniku te pobuđivanje zanimanja za temu. Rad ispituje koliko se često pojavljuju pojedini elementi uvoda, kakve su specifičnosti uvoda s obzirom na vrstu govora (opći politički govor, parlamentarni, sudski, vojni govor, propovijed i svečani prigodni govor) te postoji li imanentno pravilo o redoslijedu pojedinih elemenata uvoda. Analiza tekstova pokazuje da je jedini formalni element početka govora oslovljavanje publike (koje se pojavljuje u 62 analizirana govora, što je 49% korpusa). Načini na koje se stječe pozornost te jača veza publike i govornika (tzv. stvaranje naklonosti) jesu: hvaljenje publike (32 govora), izražavanje skromnosti govornika (27) i uspostavljanje vjerodostojnosti govornika (24), a u sudskim i parlamentarnim govorima govornici često počinju pokudom svojih protivnika (7). Od načina kojim govornik ulazi u temu najčešća je priča (29 govora), a zatim, podjednako često, citat (10), retoričko pitanje (11), počinjanje sa središnjom misli, nagli početak (11) ili najava prigode držanja govora (7). Redoslijed u pojedinim elementima uvoda nije utvrđen, tj. iz glasovitih se govora ne može izvesti pravilo o redoslijedu elemenata kojim govornik stvara zanimanje za temu ili stječe naklonost. Ti se elementi u govorima isprepliću, a govornici često rabe više načina stvaranja veze s publikom (npr. i skromnost i vjerodostojnost i pohvalu publike) i zanimanja za temu u istoj uvodnoj rečenici. Izuzmemo li oslovljavanje, kao element uspostavljanja veze između govornika i publike, 52 analizirana govora (41% korpusa) govornici počinju temom, a poslije se vraćaju elementima stvaranja naklonosti ili ih potpuno izostavljaju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA