ࡱ> LNKq`DbjbjqPqP 4L::ttttttt $  :       ${h"]t     "tt   vt t  tt z 0tx       ""        Dtttttt Neki metodoloaki aspekti procjene kardiovaskularnog rizika Metodological issues in cardiovaskular risk assessment Hrvoje Tiljak1, Mirjana Kujund~i Tiljak1, Ranko Stevanovi2, Krunoslav Kuna3, Davor Ivankovi1 1`kola narodnog zdravlja  Andrija `tampar , Medicinski fakultet Sveu iliata u Zagrebu, Rockefellerova 4, Zagreb 2Hrvatski zavod za javno Zdravstvo, Rockefellerova 7, Zagreb 3Klini ka bolnica Sestere milosrdnice , Vinogradska cesta 29, Zagreb Sa~etak Pojedini imbenici kardiovaskualarnog rizika su ve du~e vrijeme prepoznati i dobro opisani. U uobi ajenoj procjeni kardiovaskualarnog rizika mogu se odijeliti imbenici koji su definirani kao kvalitativne varijable od onih koji su definirani kao kvalitativne varijable. Objaanjava se prednost analiziranja ato veeg broja imbenika kao numeri kih varijabli, npr. broj popuaenih cigareta dnevno i izra un veli ine stresa nasuprot puai/ne puai zabiljeaci i stres prisutan ili ne. Izra unavanjem doprinosa svakog imbenika na numeri koj skali osiguralo bi se primjereniji pristup procjeni individualnog rizika, primjerenije longitudinalno praenje ishoda medicinske intervencije. Klju ne rije i: kardiovaskularni rizik, procjena, statisti ke metode, epidemiologija Summary A numerous factors of cardiovascular risks were detected and scarcely described. Among them some are qualitative while others are quantitative. Possibility to use as much quantitative approach in risk assessment is discussed. For example number of cigarettes smoked in one day is better indicator than allocated risk on data if patient is smoker or non-smoker. Stress could also be measured through more than one procedure showing adequate contribution to risk than just observation stress yes or no. Calculation of cardiovascular risk on such basis could offer better assessment of individual risk as well as more precise longitudinal monitoring of risk. Key words: cardiovascular risks, assessment, medical statistics, epidemiology Proaireni sa~etak Procjena zdravlja pojedinca i stanja koja mogu predstavljati rizik za pojavu kardiovaskularnih incidenata je danas dobro definirano [1]. Tako se mogu prepoznati elementi naslijea, ~ivotnog stila, opih tjelesnih mjera i osobitosti metabolizma koji svaki zasebno i nezavisno utje u na rizik od razvoja kardiovaskularnih incidenata. Od elemenata naslijea uobi ajeno se evidentira pojavnost kardiovaskularnih bolesti u obitelji, a osobito se pozornost posveuje pojavnosti akutnog infarkta miokarda i cerebrovaskularnih inzulta, nagle smrti i/ili smrti od dokazanog kardiovaskularnog incidenta. Od elementa ~ivotnog stila va~no je uo iti naviku puaenja duhana i konzumaciju alkohola, stresa i rekreativnih navika. Zna ajni elementi su i stanje uhranjenosti, odnosno Indeks tjelesne mase (ITM), opseg struka, te vrijednosti arterijskog tlaka. Kona no, razine glukoze i lipida u serumu su takoer elementi koje je potrebno analizirati. Brojnost opisanih elemenata i injenica da svaki od njih nezavisno utje u na kardiovaskularni rizik kreira praksu da se u procjeni ukupnog rizika jedne osobe nabroje svi prisutni elementi. Uobi ajeno se smatra da su osobe visokog rizika one kod kojih se detektira viae rizi nih elementa. Postojea praksa mogue dovodi do nerealne procjene rizika. Isklju ivim zbrajanjem rizi nih elementa i analizom zbroja rizi nih elementa mogue je podcijeniti ili precijeniti ukupni rizik. Preciznijim promatranjem pojedinih elementa rizika mogue je doi do kvalitetnije procjene ukupnog rizika. Puai li osoba duhan ili ne je jedan od na ina kakao se mo~e bilje~iti postojanje jednog od elemenata rizika. Meutim, evidentiranjem broja cigareta koje osoba konzumira mo~e se doi do preciznijeg podatv   " 6 8 : @ B \ ^ ` ~   bhNOùxpxpxphqmH sH hhqmH sH  h#hqhqhq6CJaJhqh~G6H*hqh?Y6hqh~G6hqh_w6hqh?Y6H*hqh?Y5H*hqh] 5hqhTr 5hqh_w5H*hqh_w5hqhq5hqh?Y5,v tvxz, $`a$gd?Y$a$gdqgdq$a$gd~G$a$gd?YD:;`btz&*V8DP*####,$-000011111333&8У hqhFrhqhTr H* hqhTr hqhelU hqhd hqh l hqhrn hqhlwhqhm(H* hqhm( hqh?Y hqhqhqCJaJhqmH sH hhqmH sH 4ka koji u se u ukupnosti procjene mo~e kvalitetnije vrednovati. Isto vrijedi i za bilje~enje ITM-a, arterijskog tlaka i biokemijskih pokazatelja. Jednako tako, podatak o kardiovaskularnom uzroku smrti roditelja je vrijedan podatak, ali uo avanje dobi (kardiovaskularne) smrti roditelja je dodatno upotrebljiv podatak. `to se konzumacije alkohola ti e, tu je koli ina i vrsta alkohola osobito va~an podatak. U svjetlu rasprave o zaatitnoj funkciji odreene male koli ine alkohola samo u jednom pripravku alkoholnog pia, precizno bilje~enje detalja o konzumaciji alkohola postaje uvjet bez kojeg se na mo~e [2,3]. Matemati kim jezikom gledano, svi elementi kardiovaskularnog rizika se prepoznaju kao numeri ke kontinuirane varijable [4,5]. Dosadaanja praksa pokazuje da se u procjeni individualnog rizika nedovoljno koristi upravo ta njihova karakteristika. Klini ari i epidemiolozi su skloni brojati pojedine elemente rizika i/ili elemente koji su numeri ki pretvarati u kategorije (npr. ITM<24, 24-28, >28). Time se umanjuje ra unska vrijednost tih elementa i nepotrebno iskrivljuje slika kona ne ukupne procjene rizika. Kako bi se doalo do kvalitetnije procjene rizika potrebno je svaki od elemenata promatrati i bilje~iti u izvornom numeri kom obliku. Na taj na in je mogue dobiti realniju procjenu individualnog rizika. Za prethodno opisane elemente rizik predla~e se bilje~enje dobi kardiovaskularnog incidenta ili smrti predaka; dnevni broj popuaenih cigareta i du~ina puaa kog sta~a; du~ina izlo~enosti stresu i popis stresora; tjedni broj sati rekreacije i vrsta rekreacije; tjelesna visina i te~ina; opseg struka; vrijednost arterijskog tlaka, nivo glukoze i lipida u krvi. Bilje~enje izvornih detaljnih podataka omoguava suptilniji izra un rizika koji je koristan klini aru u individualnom radu s osobom u riziku, ali i epidemiologu i zdravstvenom statisti aru u svrhu procjene stanja zdravlja populacije. Literatura [1]  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=17934391&ordinalpos=8&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVDocSum" Fonarow GC. A practical approach to reducing cardiovascular risk factors. Rev Cardiovasc Med. 2007; 8 Suppl 4:S25-36. [2] Pr HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=17274460&ordinalpos=5&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVDocSum" ovidencia R. Cardiovascular protection from alcoholic drinks: scientific basis of the French Paradox. Rev Port Cardiol. 2006 Nov;25(11):1043-58. [3]  HYPERLINK "http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=14676260&ordinalpos=26&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVDocSum" Ferrieres J. The French paradox: lessons for other countries.Heart. 2004 Jan;90(1):107-11. [4] Douglas G Altman and Patrick Royston. The cost of dichotomising continuous variables.BMJ, May 2006; 332: 1080. [5] Douglas G Altman. Systematic reviews in health care: Systematic reviews of evaluations of prognostic variables. BMJ, Jul 2001; 323: 224  228. ,0^6;;;=B@BhCDgdTr gdm(gd~Ggd?Y $`a$gd?Y &8:88&:(:;;;$;&;<<<<<6=8=j=l=~=======??4?6? @$@&@*@.@<@B@J@;ͷᔉzqh_hqhm(0Jhqhm(0Jhqhm(0Jhqhm(0J>*B*phjhqhm(Uhqhm(0J5hqh~G0Jhqh~G0J hqhTr hqhm(hqh~G0J>*B*phjhqh~GUhqh?Y0Jhqh?Y0J5 hqh l hqhFr hqh~G%J@L@AAAAfBjBlBnBrB~BBB C4CfChCC:DPDD hqh<$hqhTr 0J5fHq hqhTr 0J5 hqhTr hqhm(0Jhqhm(0Jhqhm(0Jhqhm(0J>*B*ph hqhm(jhqhm(U21h:p_w. A!"#$% @@@ ?YNormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRi@R  Table Normal4 l4a (k@(No List*W@* ?YStrong5\4U@4 ~G Hyperlink >*ph$O$ ~Gvolume"O!" ~Gpages"O1" m(issueL;rsCxk   Q<0000000000000000000000000000000000xQ<@ @0 @0K0 0K0 0 @0 @0 @0K00)K00K00K00 0 0&8J@D$%,D#DW"lyXXX;HIOPRSabfgq*8guEW "$'(2@EU$23=>BCLMSU_`efhilmst{}mv{~  %'*@GJPR\]deghnu:;qsBCwx   PQ;<3"5qWq#qI9lNB= w+>>=5BklC/#K=fu6rs!Co4Bfu6qI9R&e#K== p=XlNBD[ajBrs! Jh1nJrs!m`Ryi['UqI9Xw+D[aR&ep= hyihjByi#klC/lh6mhqWqCo4uCo4sS~5h*Tr ] _w lV0};U`d\ eelrnlwFr?L<9]'`.<?Y~Gm(`0?SqE@<X`` ``$@```,UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial"qYĦYĦ 0 0!x242QHP)??Y2:Neki metodoloaki aspekti procjene kardiovaskularnog rizikaTILJAKTILJAKOh+'0  0< \ h t<Neki metodoloki aspekti procjene kardiovaskularnog rizikaTILJAKNormalTILJAK2Microsoft Office Word@Ik@z@z՜.+,D՜.+,h$ hp|  SNZ0 ' ;Neki metodoloki aspekti procjene kardiovaskularnog rizika Title  8@ _PID_HLINKSAhttp://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=14676260&ordinalpos=26&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVDocSumh:http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=17274460&ordinalpos=5&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVDocSumj3http://www.ncbi.nlm.nih.gov/sites/entrez?Db=pubmed&Cmd=ShowDetailView&TermToSearch=17934391&ordinalpos=8&itool=EntrezSystem2.PEntrez.Pubmed.Pubmed_ResultsPanel.Pubmed_RVDocSum  !"#$%&()*+,-.0123456789:<=>?@ABDEFGHIJMRoot Entry F(zOData '1Table/WordDocument4LSummaryInformation(;DocumentSummaryInformation8CCompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q