Naslov
Ulomci reljefa s prikazom Silvana i Dijane s lokaliteta Tršćenica u splitskome polju
(Relief fragments bearing portrayals of Silvanus and Diana from the Tršćenica site in Split field)

Autori
Rendić-Miočević, Ante

Izvornik
Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku (1845-7789) 100 (2007), 1; 13-30

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Silvan ; Dijana ; nimfe ; kultni reljefni prikazi ; splitsko polje ; Tršćenica ; Trstenik ; Dragavode
(Silvanus ; Diana ; nymphs ; cultic relief portrayals ; Split Field ; Tršćenica ; Trstenik ; Dragavode)

Sažetak
Lokalitet Tršćenica (Trišćenica, Trstenik) ime očigledno duguje trstici, biljci koja uspijeva samo na mjestima s dovoljnim količinama vode potrebne za njezin rast. Na jednoj od lokacija u splitskom polju, u blizini crkvice sv. Lovre od Pazdigrada i današnjega splitskog groblja Lovrinac, u različitim prigodama i okolnostima otkrivena su dva fragmentarna kamena reljefa ; jedan s prikazom Silvana, popularnog domaćeg pastirsko-šumskog božanstva, a drugi s likom njegova ženskog paredra Dijane. Oba su spomenika pohranjena u splitskom Arheološkome muzeju i usputno su spominjana u stručnoj literaturi, ali bez odgovarajuće slikovne dokumentacije. Prvi reljef odnosi se na Silvana (sačuvana je samo gornja polovica žrtvenika), koji je prikazan između dva stabla, s naramkom prikopčanim na desnom ramenu. Drugi reljef, na kojem je prikazana božica Dijana, pronađen je među brojnim antičkim nalazima koji su bili otkriveni u bunaru nasuprot crkvici sv. Lovre od Pazdigrada. Zanimljivo je da je na nevelikoj udaljenosti, na putu prema obližnjem Kamenu, otkriven i ulomak reljefa koji prikazuje dvije nimfe (treći lik nažalost nedostaje). Do glave prve nimfe vidljiv je dio trstike koju je očigledno držala u desnoj ruci, a sačuvan je i dio natpisa koji pokazuje da je reljef možda bio posvećen još nekom od srodnih božanstava (Silvanu ?), premda se sačuvani dio početnog slova E (ET ?) mogao također odnositi i na slovo F, pa bismo u tom slučaju mogli pomišljati da se posveta odnosila na nimfe kao personifikacije vodenih izvora (Nimphis Fontanis ?). Pribrojimo li navedenim spomenicima još i natpis s posvetom nimfama sa splitskog Pojišana, zatim u nekoliko navrata publicirani ulomak reljefa iz Duplančića dvora na Lučcu, odnosno Radunice - u ranijoj literaturi spominje se doduše da potječe iz okolice Stobreča - s prikazanim polunagim nimfama sa školjkama i pastirskim štapom (pedum) koji je očito pripadao Silvanu, kao i reljef s prikazom Dijane u liku božanstva noćnog svjetla, također s Lučca, mogli bismo zaključiti da se splitsko područje, a poglavito splitsko polje, nekadašnji ager Salonitanus, nije u većoj mjeri razlikovalo od drugih krajeva u širem arealu Salone. Silvan, Dijana i nimfe na tom su prostoru bili vrlo omiljeni, svakako još znatno prije gradnje znamenite splitske Dioklecijanove palače.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest umjetnosti, Arheologija

POVEZANOST RADA