ࡱ> q`bjbjqPqP 7*::6&  lll8<4y/*  "BBBBBB.......0h 3H.BBBBB.BB3/---BT BB.-B.---B pUmel)- .I/0y/-S3f-S3-S3-HBB-BBBBB..f-^BBBy/BBBBDd Doc. dr. sc. Dionis Juri Pravni fakultet Sveu iliata u Rijeci SUDSKA PRAKSA EUROPSKOG SUDA U PODRU JU OSTVARENJA SLOBODE POSLOVNOG NASTANA Sloboda poslovnog nastana predstavlja jednu od etiriju temeljnih sloboda ijim ostvarenjem dolazi do uspostave unutarnjeg tr~iata Europske unije. Sadr~aj slobode poslovnog nastana odreen je u l. 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici. Sloboda poslovnog nastana obuhvaa pravo poduzimanja i obavljanja samostalne djelatnosti te osnivanja i upravljanja druatvima na podru ju Europske unije. Pod pojmom druatava se pritom podrazumijevaju druatva koja su osnovana po pravilima graanskog ili trgova kog prava, uklju ujui i zadruge, kao i ostale pravne osobe ureene javnim ili privatnim pravom, osim onih pravnih osoba koje obavljaju neprofitne djelatnosti. Pritom se kao titulari slobode poslovnog nastana pojavljuju fizi ke osobe koje su dr~avljani neke od dr~ava lanica Europske unije te druatva (pravne osobe) koja su osnovana sukladno pravu dr~ave lanice EU i imaju registrirano sjediate, sredianju upravu ili stvarno mjesto poslovanja (stvarno sjediate) na podru ju EU. Kada se radi o ostvarenju slobode poslovnog nastana od strane trgova kih druatava ona se o ituje u pravu trgova kog druatva na prijenos njezinog stvarnog sjediata, a koja je zajam ena l. 43. Ugovora o Europskoj zajednici. S druge strane, nacionalnim propisima dr~ava lanica EU ureuje se prijenos registriranog sjediata. U nacionalnim propisima dr~ava lanica EU se pri reguliranju prijenosa sjediata trgova kog druatva i odreivanju mjerodavnog prava za trgova ka druatva primjenjuju, ili teorija osnivanja (inkorporacije), ili teorija stvarnog sjediata. Nacionalni propisi dr~ava lanica EU polaze od toga da se trgova ko druatvo smatra pravnom osobom one dr~ave po ijim je pravnim pravilima valjano osnovano, pa bi njezinim preseljenjem u neku drugu dr~avu ono izgubilo svoje svojstvo pravne osobe. Tako bi u dr~avama lanicama EU koje primjenjuju teoriju osnivanja u slu aju prijenosa stvarnog sjediata druatva iz jedne dr~ave u drugu, dr~ava-primateljica priznala pravni subjektivitet trgova kog druatva koje je osnovano po pravu dr~ave u kojoj je druatvo osnovano. Kada se radi o prijenosu registriranog sjediata trgova kog druatva iz jedne dr~ave u drugu, u dr~avama lanicama EU koje primjenjuju teoriju osnivanja u tom slu aju je dolazilo do promjene mjerodavnog prava za druatvo i nije bilo mogue bez prestanka druatva u dr~avi osnivanja i ponovnog osnivanja druatva u dr~avi-primateljici. Stoga su trgova ka druatva samo prividno izjedna ena s fizi kim osobama u mogunosti ostvarenja slobode poslovnog nastana uzimajui u obzir odredbe Ugovora o Europskoj zajednici, ato je uvjetovalo prijedloge za donoaenje etrnaeste direktive o prekograni nom prijenosu registriranog sjediata dioni kog druatva. Ovaj prijedlog Direktive trebao je omoguiti prijenos registriranog sjediata trgova kog druatva iz jedne dr~ave lanice u drugu, bez potrebe ukidanja druatva u dr~avi u kojoj je ono osnovano i njezinog ponovnog osnivanja u dr~avi u koju ono prenosi svoje registrirano sjediate. Europska je komisija 2007. godine donijela odluku o obustavi rada na donoaenju etrnaeste direktive. Tako je mogunost prijenosa registriranog sjediata trgova kog druatva ostala rezervirana samo za Europska dioni ka druatva (Societas Europae) i Europske zadruge (European Cooperative Society). Europski se sud u itavom nizu svojih presuda priklonio teoriji osnivanja koja omoguava trgova kim druatvima ostvarenje slobode poslovnog nastana i obavljanje gospodarske djelatnosti na podru ju cijele Unije. U svojim presudama u predmetima Centros (C-212/97), berseering (C-208/00), Inspire Art (C-167/01) i SEVIC Systems AG (C-411/03) Europski sud je zauzeo stav da ako je trgova ko druatvo pravovaljano osnovano po pravu jedne dr~ave lanice, druga dr~ava lanica u kojoj to trgova ko druatvo obavlja svoju gospodarsku djelatnost ili ima svoje stvarno sjediate ne mo~e primjenom svojih pravnih propisa utjecati na pravnu osobnost trgova kog druatva. Na taj na in se omoguava osniva ima trgova kih druatava da osnuju svoje druatvo u onoj dr~avi lanici u kojoj je postupak osnivanja jednostavniji i jeftiniji. Europski sud je u predmetu Centros (C-212/97) svojom presudom utvrdio da je primjena teorije stvarnog sjediata u protivnosti sa slobodom poslovnog nastana, te je omoguio osniva ima trgova kih druatava da za osnivanje odaberu onaj pravni poredak dr~ave lanice EU koji je za njih najpovoljniji, a potom da donesu odluku o prijenosu svog stvarnog sjediata u neku drugu dr~avu lanicu (tzv. letter-box companies). U predmetu berseering (C-208/00) Europski je sud joa jednom priznao primjenu teorije osnivanja i priznavanja pravne i poslove sposobnosti trgova kim druatvima koja su osnovana na podru ju EU i koja prenose svoje stvarno sjediate iz jedne dr~ave lanice u drugu dr~avu lanicu. Europski je sud u predmetu Inspire Art (C-167/01) krenuo korak dalje u odnosu na presudu u predmetu berseering, budui da dr~ava lanica nema samo obvezu priznati poslovnu i strana ku sposobnost trgova kom druatvu osnovanom u nekoj drugoj dr~avi lanici, ve ne smije nametati ni primjenu svojih domaih propisa na takvo trgova ko druatvo ukoliko ono odlu i osnovati svoju podru~nicu u toj dr~avi. Na taj na in je ponovno potvrena primjena teorije osnivanja pri utvrivanju mjerodavnog prava za trgova ka druatva koja obavljaju prekograni ne poslovne aktivnosti. U predmetu SEVIC Systems AG (C-411/03) Europski je sud otvorio put prekograni nim pripajanjima i spajanjima trgova kih druatava koja posluju na unutarnjem tr~iatu EU, a osnovana su u razli itim dr~avama lanicama. Kona no, ovom presudom je joa jednom potvreno i omogueno uzajamno priznavanje trgova kih druatava osnovanih na podru ju dr~ava lanica Europske unije. Izmjenama i dopunama Zakona o trgova kim druatvima iz 2007. godine (NN 107/07) odredbe zakona koje se odnose na inozemna druatva i inozemna ulaganja usklaena su s pravnom ste evinom Europske unije. Na taj na in su dr~avljani dr~ava lanica EU i trgova ka druatva osnovana u dr~avama lanicama EU izjedna eni s domaim dr~avljanima i domaim trgova kim druatvima. Ve ranije je ZTD propisivao da su domai i strani dr~avljani, odnosno domaa i inozemna trgova ka druatva izjedna eni pri osnivanju i upisu podru~nica stranih trgova kih druatava u sudski registar te da se ona osnivaju kao i podru~nice domaih druatava. Novost je da se pri osnivanju podru~nice, u slu aju ako osniva i dolaze iz dr~ave lanice, odnosno dr~ava koje su ugovornice Ugovora o europskom ekonomskom prostoru ne primjenjuje uvjet upisa u sudski registar dr~ave u kojoj osniva  ima sjediate u trajanju od najmanje 2 godine ( l. 613. st. 1. ZTD). Nadalje, za osnivanje podru~nice se viae nu~no ne tra~i izvod iz registra u koji je upisan osniva  kao dokaz, ve je mogue injenicu postojanja osniva a dokazivati i bilo kojim drugim dokazom da je osniva  upisan u registar u dr~avi u kojoj ima registrirano sjediate ( l. 613. st. 3. ZTD). Sada se viae ne tra~i od osniva a da doka~e da u dr~avi u kojoj je valjano osnovan redovito posluje, ve je dovoljno da doka~e da je valjano osnovan po pravu dr~ave u kojoj ima registrirano sjediate. Upis u registar podru~nice ne smije se odbiti ako osniva  podru~nice u Republici Hrvatskoj nije odredio osobe ovlaatene za zastupanje koje imaju prebivaliate u Republici Hrvatskoj ( l. 613. st. 4. ZTD). Podru~nicu viae ne mo~e ukidati Ministarstvo gospodarstva, ve samo sud te se pri osnivanju podru~nice ne tra~i uvjet uzajamnosti ukoliko osniva  ima sjediate u dr~avi lanci EU ili dr~avi lanici Svjetske trgovinske organizacije ( l. 618. st. 2. i l. 613. st. 5.-6. ZTD). Domae i strane osobe su sada izjedna ene i u pogledu lanstva u javnom trgova kom druatvu ili komanditnom druatvu, pa se tako kao komplementar u domaem druatvu osoba sada mo~e pojaviti i druatvo kapitala sa sjediatem u dr~avi lanici EU ili dr~avi koja je stranka ugovornica Ugovora o europskom ekonomskom prostoru ( l. 620. st. 3. ZTD). Kona no, radi razlikovanja slobode pru~anja usluga od slobode poslovnog nastana obavljena je i izmjena l. 612. st. 2. ZTD-a, gdje se odreuje da je osnivanje podru~nice uvjet samo za trajno obavljanje djelatnosti. Pravo poslovnog nastana odlikuje upravo trajnost obavljanja gospodarske djelatnosti trgova kog druatva koje je osnovano u jednoj dr~avi lanici na podru ju druge dr~ave lanice. EUROPSKI SUD Presuda od 9. o~ujka 1999. godine, u predmetu C-212/97, Centros Ltd vs. Erhvervs- og Selskabsstyrelsen sloboda poslovnog nastana  osnivanje podru~nice trgova kog druatva koja stvarno ne obavlja gospodarsku djelatnost  izbjegavanje primjene nacionalnog prava  odbijanje upisa u sudski registar injeni no stanje Danski dr~avljani gospoa i gospodin Bryde osnovali su u Velikoj Britaniji druatvo s ograni enom odgovornoau pod tvrtkom Centros Ltd., pri emu to druatvo nije uope poslovalo nakon svog osnivanja. Kako nacionalno pravo Velike Britanije nije popisivalo niata u pogledu iznosa minimalnog temeljnog kapitala druatva s ograni enom odgovornoau, gospoa i gospodin Bryde su osnovali druatvo s temeljnim kapitalom u iznosu od 100 GBP, a koji nije bio ni uplaen niti stavljen na raspolaganje druatvu. Temeljni kapital Centros Ltd. je bio podijeljen na dva poslovna udjela koja su dr~ala gospoa i gospodin Bryde. Gospoa Bryde je bila i lan uprave druatva ije je sjediate bilo registrirano u Velikoj Britaniji i to na kunoj adresi prijatelja gospodina Brydea. Tijekom ljeta 1992. godine gospoa Bryde je podnijela prijavu osnivanja podru~nice trgova kog druatva Centros Ltd. u sudskom registru u Danskoj. Sukladno danskom pravu Centros Ltd. je bio strano trgova ko druatvo, i za njegovo poslovanje na teritoriju Danske bilo je potrebno osnivanje podru~nice. Sudski registar u Danskoj je odbio upis podru~nice na temelju injenice da Centros Ltd. koji ne posluje na podru ju Velike Britanije, zapravo ne tra~i upis osnivanja podru~nice, ve upis osnivanja novog trgova kog druatva (primarno osnivanje), a tra~ei upis osnivanja podru~nice izbjegava primjenu nacionalnih propisa Danske o iznosu minimalnog temeljnog kapitala druatva s ograni enom odgovornoau. Centros Ltd. je podnio tu~bu pred prvostupanjskim danskim sudom protiv odluke sudskog registra o odbijanju prijave osnivanja podru~nice. Prvostupanjski danski sud je odbio tu~bu Centros Ltd. te se druatvo ~alilo drugostupanjskom danskom sudu. U tom sudskom postupku je Centros Ltd. tvrdio da ispunjava sve uvjete koje propisuje dansko pravo za druatva s ograni enom odgovornoau i pravo inozemnih trgova kih druatava da tra~e upis osnivanja podru~nice u sudski registar. Budui da je Centros Ltd. bio valjano osnovan u Velikoj Britaniji, on je bio ovlaaten i na osnivanje podru~nice u Danskoj sukladno l. 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici. Prema tvrdnjama Centros Ltd. injenica da druatvo od svojeg osnivanja u Velikoj Britaniji uope nije poslovalo nije imala nikakvog utjecaja na pravo Centros Ltd. da ostvari slobodu poslovnog nastana, pozivajui se na presudu Europskog suda u predmetu Segers (C-79/85). Sudski registar je tvrdio da njegovo odbijanje prijave osnivanja podru~nice nije u protivnosti s l. 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici, budui da bi putem osnivanja podru~nice u Danskoj doalo do izbjegavanje primjene odredbi danskog prava o iznosu i uplati minimalnog temeljnog kapitala. Nadalje, sudski je registar svoje odbijanje prijave osnivanja podru~nice opravdavao potrebom zaatite javnih ili privatnih vjerovnika druatva, kao i drugih ugovornih strana, te potrebom spre avanja prijevarnih ste ajeva. Danski je drugostupanjski sud odlu io zastati s postupkom te je podnio sljedee prethodno pitanje: da li je u skladu s lancima 43., 46. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici mogue odbiti prijavu osnivanja podru~nice trgova kog druatva koje ima registrirano sjediate u jednoj dr~avi lanici i u kojoj je valjano osnovano, unato  tome ato to druatvo uope ne obavlja svoju gospodarsku djelatnost u toj dr~avi lanici, ali ~eli osnovati podru~nicu kako bi svoju cjelokupnu gospodarsku djelatnost obavljalo u drugoj dr~avi lanici u kojoj se osniva podru~nica, te kada se taj postupak mo~e smatrati zloporabom kako bi se izbjegli nacionalni propisi te druge dr~ave lanice o osnivanju trgova kog druatva te iznosu i uplati minimalnog temeljnog kapitala? Iz obrazlo~enja presude Europski je sud zauzeo stav da injenica da dr~avljanin jedne dr~ave lanice koji ~eli osnovati trgova ko druatvo, odabere osnovati to druatvo u nekoj drugoj dr~avi lanici, iji su propisi prava druatava prema njegovom mialjenju manje restriktivni, ili osnuje podru~nicu u drugoj dr~avi lanici ne mo~e, samo po sebi, predstavljati povredu slobode poslovnog nastana. U skladu s presudom Segers o ito je da injenica da trgova ko druatvo uope ne obavlja gospodarsku djelatnost u dr~avi lanici u kojoj ima svoje registrirano sjediate i obavlja svoje djelatnosti isklju ivo u dr~avi lanici u kojoj je osnovalo svoju podru~nicu, nije dovoljno da se doka~e zloporaba ili prijevara koje ovlaauju potonju dr~avu lanicu da uskrati tom trgova kom druatvu ostvarenje slobode poslovnog nastana. Primjena nacionalnih propisa o iznosu i uplati minimalnog temeljnog kapitala trgova kog druatva ne potpada pod odredbe l. 46. Ugovora o Europskoj zajednici o odredbama nacionalnog prava koje predviaju poseban tretman stranih dr~avljana iz razloga koji se ti u javne politike, javne sigurnosti ili javnog zdravlja, te ograni ava ostvarenje slobode poslovnog nastana. S druge strane, svaka dr~ava lanica mo~e usvojiti manje restriktivne mjere, ili mjere koje manje utje u na ostvarenje temeljnih sloboda. Dr~ava lanica u kojoj se osniva podru~nica trgova kog druatva mo~e usvojiti odgovarajue mjere za spre avanje ili ka~njavanje prijevara, kako u odnosu na trgova ko druatvo, tako i u odnosu na njegove lanove, koje poduzima u suradnji s dr~avom lanicom u kojoj je druatvo osnovano, ako osnivanjem podru~nice druatva pokuaavaju izbjei svoje obveze prema javnim i privatnim vjerovnicima u dr~avi lanici u kojoj je druatvo osnovano. Odbijanje prijave osnivanja podru~nice za upis u sudski registar trgova kog druatva koje ima registrirano sjediate u drugoj dr~avi lanici ne mo~e se opravdavati borbom protiv prijevara i zloporaba. Pravorijek U protivnosti je s lancima 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici da dr~ava lanica odbije osnivanje i registraciju podru~nice trgova kog druatva koje je osnovano u skladu s pravom druge dr~ave lanice u kojoj ono ima svoje registrirano sjediate, ali u kojoj ne obavlja svoju gospodarsku djelatnost, uz uvjet da osnivanje podru~nice slu~i druatvu za obavljanje njezine cjelokupne gospodarske djelatnosti u dr~avi lanici u kojoj se osniva ta podru~nica. Osnivanjem podru~nice trgova ko druatvo izbjegava potrebu osnivanja novog trgova kog druatva u toj dr~avi lanici i primjenu njezinih pravnih pravila o osnivanju druatva koja su restriktivnija u pogledu iznosa minimalnog temeljnog kapitala. Ovo tuma enje ne spre ava vlasti dr~ave lanice u kojoj se osniva podru~nica da usvoji odgovarajue mjere radi suzbijanja ili ka~njavanja prijevara, bilo u pogledu samog trgova kog druatva, uz suradnju s dr~avom lanicom u kojoj je druatvo osnovano, bilo u pogledu lanova druatva, ako se osnivanjem podru~nice pokuaavaju izbjei njihove obveze prema vjerovnicima koje su nastale u dr~avi lanici u kojoj je druatvo osnovano. EUROPSKI SUD Presuda od 5. studenog 2002. godine, u predmetu C-208/00, berseering BV vs. Nordic Construction Company Baumanagement GmbH (NCC) l. 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici  trgova ko druatvo osnovano sukladno pravu dr~ave lanice u kojoj ima i svoje registrirano sjediate  trgova ko druatvo ostvaruje slobodu poslovnog nastana u drugoj dr~avi lanici  sukladno pravu druge dr~ave lanice smatra se da je trgova ko druatvo prenijelo svoje stvarno sjediate u tu drugu dr~avu lanicu  nepriznavanje pravne sposobnosti i sposobnosti da bude strankom u sudskom postupku trgova kog druatva u drugoj dr~avi lanici  ograni enje slobode poslovnog nastana  opravdanje injeni no stanje U listopadu 1990. godine trgova ko druatvo berseering, druatvo s ograni enom odgovornoau koje je osnovano u Nizozemskoj, kupilo je zemljiate u Dsseldorfu (Njema ka) koje je upotrijebljeno za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti. Na temelju ugovora o upravljanju projektom od 27. studenog 1992. godine berseering je anga~irao njema ko trgova ko druatvo NCC za obnovu gara~e i motela na spomenutom zemljiatu. Ugovorene obveze su bile izvraene, no berseering je tvrdio da su postojali nedostaci pri li enju objekata. U prosincu 1994. godine dva njema ka dr~avljana s prebivaliatem u Dsseldorfu su stekla sve udjele u berse   p v "@"l""""$$$$$$%:%P%) )B)P)h)v)**,>,^,t,..>/T/23.35====DJJJںںںںhfh 56\hfh 5 hoOnhg h< h h 6h6h 6hghKh 6hKh 6CJaJh< h 6CJaJh CJaJh< h CJaJjh6[0J56UhKh 56h 14~  )F,t.25BJDJ^J`J.K0KLLLLRzcZi$a$gdg$a$gd $a$gd $a$gd gd XJJJJ.K0KLLLLLMMMMlNnNPPPSS&T>TUUULXdXYYfZ~Zz]]^^P_\_\idixiziiiirjj*knlpllĽĵİĵĨĨĨĠĠĠĘĘĘēĄĄĄ hCuh h(3h 5 h 5h \"h 6h* }h 6hfh 6 h 6hEh 6 hEh h h CJaJhVTzh CJaJhVTzh 6hfh 56\hfh 5hfh 563Zi\iiirloxxx (0NP$a$gd  9r gd $a$gd lllo8q@rrwwxxxx:Dl dz~ćȺyqyiaiZRhFh 6 h?Kh h?Kh 5h CJaJh 56\h1h 56h1h 56\h1h 5hfh 5 hG5 hVTzh hDFh 56OJQJaJhDFh 5OJQJaJh OJQJaJhgh OJPJQJaJhgh OJQJaJh h 6hgG7h 6ćz *v|ʛЛ\rơޡܢ> 6:ȥޥN.Tjndz|ĸ֢֢ h#h h#h 6hP>h 6h zh 5 hLK+h h/{mh h?Kh h 6hEhh 6hO6h 6UhFh 6h hEhh @eringu. berseering je neuspjeano tra~io naknadu atete od NCC za nedostatke pri li enju, te je 1996. godine podnio tu~bu pred Zemaljskim sudom (Landgericht) u Dsseldorfu na temelju sklopljenog ugovora o upravljanju projektom s NCC. Tra~io je naknadu atete u iznosu od 1.163.657,77 DEM, uz pripadajue kamate, na temelju troakova nastalih pri otklanjanju spornih nedostataka, kao i iz toga proizaale atete. Zemaljski sud je odbacio tu~bu, a njegovu presudu je potvrdio i Viai zemaljski sud (Oberlandesgericht) u Dsseldorfu. Zemaljski sud je utvrdio da je berseering prenio svoje stvarno srediate upravljanje (stvarno sjediate) u Dsseldorf u onom trenutku kada su dva njema ka dr~avljana stekla sve udjele u druatvu. Viai zemaljski sud je utvrdio da budui da je berseering osnovan sukladno nizozemskom pravu, ono nema pravnu sposobnost u Njema koj i kao posljedica toga nema niti pravo pokrenuti sudski postupak pred njema kim sudovima. Zbog toga je Viai zemaljski sud smatrao da je tu~ba berseeringa nedopuatena. berseering se ~alio na presudu Viaeg zemaljskog suda Saveznom vrhovnom sudu (Bundesgerichtshof). Iz primjedbi berseeringa je proizlazilo da je paralelno s postupkom pred Saveznim vrhovnim sudom, voen pred drugim njema kim sudom i postupak u kojem se berseering pojavljivao kao tu~enik ne temelju nekih neodreenih odredbi njema kog prava. Kao rezultat toga, Zemaljski sud u Dsseldorfu je nalo~io berseeringu da plati naknadu za rad arhitektima, o ito na temelju injenice ato je berseering upisan u zemljiane knjige u Dsseldorfu 11. rujna 1991. godine kao vlasnik zemljiata na kojem su bili sagraeni gara~a i motel koje je NCC trebao obnoviti. U postupku pred Saveznim vrhovnim sudom su se pojavila sljedea prethodna pitanja koje je on dostavio na razmatranje Europskom sudu: 1) da li se lanci 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici trebaju tuma iti tako da sloboda poslovnog nastana trgova kih druatava isklju uje pravnu i strana ku sposobnost trgova kog druatva koje je valjano osnovano po pravu jedne dr~ave lanice, a koje je po pravu druge dr~ave lanice u koju je to druatvo prenijelo svoje stvarno sjediate, druatvo ne mo~e viae pokretati sudske postupke u toj drugoj dr~avi lanci u pogledu zahtjeva koji proizlaze iz sklopljenih ugovora?; 2) ako Europski sud dade potvrdan odgovor na prvo pitanje, slijedi pitanje da li sloboda poslovnog nastana ( l. 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici) zahtijeva da se pravna i strana ka sposobnost trgova kog druatva procjenjuju po pravu one dr~ave lanice u kojoj je druatvo osnovano? Iz obrazlo~enja presude Europski je sud zauzeo stav da sukladno l. 43. Ugovora o Europskoj zajednici slobodu poslovnog nastana u~ivaju i trgova ka druatva koja imaju registrirano sjediate ili stvarno sjediate na podru ju Unije, pri emu su registrirano sjediate, sredianje upravljanje ili glavno mjesto poslovanja druatva poveznice s pravnim poretkom odreene dr~ave lanice, kao ato je to dr~avljanstvo u slu aju kada se radi o fizi kim osobama (tako je sud presudio i u predmetu Centros). Nu~na pretpostavka za ostvarenje slobode poslovnog nastana trgova kih druatava je priznavanje tih druatava od strane svake dr~ave lanice u kojoj se trgova ka druatva ~ele osnovati. Na taj na in trgova ko druatvo osnovano u jednoj dr~avi lanci, mo~e odlu iti prenijeti obavljanje svoje djelatnosti u neku drugu dr~avu lanicu. Za ostvarenje slobode poslovnog nastana nije nu~no da dr~ave lanice usvoje konvenciju o uzajamnom priznavanju trgova kih druatava sukladno l. 293. Ugovora o Europskoj zajednici. Presuda u predmetu Daily Mail je irelevantna za ovaj predmet, budui da berseering nikad nije o itovao svoju namjeru da prenese svoje sjediate u Njema ku, niti je postojanje berseeringa dovedeno u pitanje u Nizozemskoj u trenutku kada su sve udjele u njemu stekli njema ki dr~avljani. Prema nizozemskom pravu berseering je nastavio postojati i poslovati i nakon toga. Pravorijek 1) U slu aju kada je trgova ko druatvo osnovano sukladno pravu jedne dr~ave lanice u kojoj ima i svoje registrirano sjediate, te se po pravu druge dr~ave lanice smatra da je to druatvo prenijelo svoje stvarno srediate upravljanja (stvarno sjediate) u tu drugu dr~avu lanicu, lanci 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici zabranjuju drugoj dr~avi lanici da osporava pravnu sposobnost trgova kom druatvu, kao i sposobnost druatva da bude strankom u sudskim postupcima koji se vode u drugoj dr~avi lanici u svrhu ispunjenja obveza iz ugovora koje je trgova ko druatvo sklopilo s trgova kim druatvom osnovanim u drugoj dr~avi lanici. 2) U slu aju ako je trgova ko druatvo valjano osnovano u jednoj dr~avi lanici u kojoj ima i svoje registrirano sjediate, te ostvaruje slobodu poslovnog nastana u drugoj dr~avi lanici, lanci 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici nameu obvezu drugoj dr~avi lanici da prizna pravnu sposobnost, kao i sposobnost druatva da bude strankom u sudskim postupcima koji se vode u drugoj dr~avi lanici, a koje trgova ko druatvo ima po pravu dr~ave lanice u kojoj je osnovano. EUROPSKI SUD Presuda od 30. rujna 2003. godine, u predmetu C-167/01, Kamer van Koophandel en Fabrieken voor Amsterdam vs. Inspire Art Ltd l. 43., 46. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici  trgova ko druatvo osnovano u jednoj dr~avi lanici koje obavlja svoju gospodarsku djelatnost u drugoj dr~avi lanici  primjena propisa prava druatava dr~ave lanice u kojoj je druatvo osnovano radi zaatite interesa treih osoba injeni no stanje Trgova ko druatvo Inspire Art je bilo osnovano 28. srpnja 2000. godine u pravnom obliku u pravnom obliku druatva s ograni enom odgovornoau (private company limited by shares) sukladno pravu Engleske i Walesa, s registriranim sjediatem u Folkestoneu (Velika Britanija). Jedini lan uprave tog druatva je imao prebivaliate u Haagu (Nizozemska) te je bio ovlaaten da samostalno i neovisno vodi poslove i zastupa to trgova ko druatvo. Trgova ko druatvo koje posluje pod tvrtkom Inspire Art Ltd bavei se trgovinom umjetni kim predmetima, otpo inje poslovati 17. kolovoza 2000. godine u Amsterdamu (Nizozemska) u kojem osniva i svoju podru~nicu. Inspire Art je upisan u trgova ki registar nizozemske Trgova ke komore (Kamer van Koophandel en Fabrieken voor Amsterdam) bez naznake injenice da se zapravo radi o inozemnom trgova kom druatvu sukladno l. 1. nizozemskog Zakona o formalno inozemnim trgova kim druatvima iz 1997. godine (Wet op de Formeel Buitenlandse Vennootschappen (WFBV)). Uzimajui u obzir da je naznaka te injenice obvezatna na temelju toga da Inspire Art posluje isklju ivo u Nizozemskoj, Trgova ka komora se obratila 30. listopada 2000. godine Kantonalnom sudu (Kantongerecht) u Amsterdamu sa zahtjevom da se naredi trgova kom druatvu da se u trgova ki registar unese izjava o tome da se radi o formalno inozemnom trgova kom druatvu, sukladno l. 1. WFBV-a, a ato namee dodatne obveze propisane istoimenim zakonom. Inspire Art se usprotivio takvom zahtjevu za dopunu podataka u trgova kom registru, smatrajui da on ne ispunjava uvjete propisane za formalno inozemna trgova ka druatva u l. 1. WFBV-a. S druge strane, Inspire Art je smatrao i da u slu aju ako Kantonalni sud utvrdi da Inspire Art ispunjava te uvjete, tada su odredbe WFBV-a u protivnosti s pravom Zajednice, a osobito s lancima 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici. U svojoj odluci od 5. velja e 2001. godine Kantonalni sud je ustvrdio da je Inspire Art formalno inozemno trgova ko druatvo sukladno l. 1 WFBV-a. U pogledu usklaenosti odredbi nizozemskog WFBV-a s pravom Zajednice, Kantonalni sud se odlu io zastati s postupkom i podnijeti sljedea prethodna pitanja Europskom sudu: 1) da li se lanci 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici trebaju tuma iti tako da oni zabranjuju Nizozemskoj da, sukladno odredbama WFBV-a, namee dodatne uvjete, predviene lancima 2.-5. WFBV-a, pri osnivanju podru~nice u Nizozemskoj trgova kog druatva koje je osnovano u Velikoj Britaniji s jedinim ciljem osiguranja prednosti koje nastaju takvim postupanjem, u odnosu na osnivanje trgova kog druatva u Nizozemskoj, budui da nizozemsko pravo predvia stro~a pravna pravila u odnosu na britansko pravo, u pogledu osnivanja trgova kih druatava i uplate iznosa minimalnog temeljnog kapitala, kao i s obzirom da nizozemsko pravo izvodi taj cilj iz injenice da trgova ko druatvo obavlja svoju gospodarsku djelatnost u cijelosti ili prete~no u Nizozemskoj i, nadalje, druatvo nema bilo kakvu stvarnu vezu s dr~avom lanicom u kojoj se primjenjuje pravo po kojem je osnovano?; 2) ako se utvrdi da su odredbe WFBV-a u protivnosti s l. 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici, mora li se l. 46. Ugovora o Europskoj zajednici tuma iti tako da navedeni lanci 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici ne utje u na primjenu nizozemskih propisa na temelju toga da su sporne odredbe opravdane s obzirom na razloge odreene nizozemskim pravom? Iz obrazlo~enja presude Europski je sud zauzeo stav da je nebitno, s obzirom na primjenu pravila o slobodi poslovnog nastana, to da je trgova ko druatvo osnovano u jednoj dr~avi lanici samo sa svrhom da ostvari slobodu poslovnog nastana u nekoj drugoj dr~avi lanici u kojoj ono obavlja svoju cjelokupnu ili glavnu djelatnost, kao i da su razlozi zaato trgova ko druatvo odabire odreenu dr~avu lanicu za svoje osnivanje nebitni s obzirom na primjenu pravila o slobodi poslovnog nastana, osim u slu aju prijevarnog postupanja. injenica da je druatvo osnovano u odreenoj dr~avi lanici sa isklju ivom svrhom u~ivanja povoljnijeg pravnog re~ima ne predstavlja zloporabu, ak i kad to druatvo obavlja svoje djelatnosti u cijelosti ili prete~ito u nekoj drugoj dr~avi lanici. U tom slu aju trgova ko druatvo mora osnovati podru~nicu u toj drugoj dr~avi lanici. Na to trgova ko druatvo nije mogue primijeniti odredbe nizozemskog WFBV-a o iznosu minimalnog temeljnog kapitala i odgovornosti lanova uprave druatva, te njihova primjena predstavlja ograni enje slobode poslovnog nastana. Takoer ne postoji nikakvo opravdanje za primjenu pravnih pravila WFBV-a o obvezi objave podataka o podru~nicama, koje su u protivnosti s Jedanaestom direktivom Vijea EU (89/666/EEC) od 21. prosinca 1989. godine o zahtjevima za javnosti podataka o podru~nicama osnovanim u dr~avi lanici od strane odreenih vrste trgova kih druatava za koje je mjerodavno pravo neke druge dr~ave lanice. Nizozemski argumenti za primjenu odredbi nizozemskog WFBV-a o iznosu minimalnog temeljnog kapitala i odgovornosti lanova uprave druatva na podru~nicu trgova kog druatva koje je osnovano po pravu druge dr~ave lanice ne mogu se opravdati primjenom l. 46. Ugovora o Europskoj zajednici o zaatiti javnog poretka, javne sigurnosti i javnog zdravlja (javni interes). Sukladno sudskoj praksi Europskog suda, primjena nacionalnih mjera dr~ava lanica koje ote~avaju ostvarenje temeljnih sloboda zajam enih Ugovorom o Europskoj zajednici, je opravdana samo ako ispunjavaju 4 uvjeta: 1) mjere se ne smiju primjenjivati na diskriminirajui na in; 2) mjere moraju biti opravdane imperativnim zahtjevima i u skladu s javnim interesom; 3) mjere moraju biti pogodne za osiguranje ostvarenja cilja kojemu smjeraju; 4) mjere ne smiju prelaziti granicu onoga ato je nu~no za ostvarenje cilja kojemu smjeraju. Pravorijek 1) U protivnosti su s l. 2. Jedanaeste direktive Vijea EU iz 1989. godine odredbe nacionalnih zakonodavstava, kao ato je nizozemski WFBV, kojima se nameu podru~nicama trgova kih druatava koja su osnovana u skladu s pravom drugih dr~ava lanica obveze u pogledu javnosti podataka o podru~nicama koje nisu predviene Jedanaestom direktivom. 2) U protivnosti je s lancima 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici u nacionalnom propisu jedne dr~ave lanice, kao ato je nizozemski WFBV, nametnuti primjenu odreenih uvjeta koji su predvieni domaim pravom u pogledu osnivanja trgova kog druatva, minimalnog iznosa temeljnog kapitala i odgovornosti lanova uprave druatva, ukoliko pravo na sekundarno osnivanje u toj dr~avi ostvaruje trgova ko druatvo koje je osnovano sukladno pravu druge dr~ave lanice. Razlozi zaato je trgova ko druatvo osnovano u toj drugoj dr~avi lanici, kao i injenica da druatvo obavlja svoju gospodarsku djelatnost isklju ivo ili prete~ito u dr~avi lanici u kojoj ostvaruje pravo na sekundarno osnivanje, nisu od utjecaja na ostvarivanje slobode poslovnog nastana koju druatvu jam i Ugovor o Europskoj zajednici, osim u slu aju postojanja zloporabe koja se utvruje od slu aja do slu aja. EUROPSKI SUD Presuda od 13. prosinca 2005. godine, u predmetu C-411/03, SEVIC Systems AG sloboda poslovnog nastana - l. 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici  prekograni na pripajanja - odbijanje upisa u nacionalni sudski registar  usklaenost injeni no stanje Njema ko trgova ko druatvo SEVIC Systems AG i luksemburako trgova ko druatvo Security Vision Concept SA su 2002. godine sklopili ugovor o pripajanju kojim je bio predvien prestanak luksemburakog druatva bez likvidacije i s prijenosom njegove cjelokupne imovine na njema ko druatvo koje bi nastavilo poslovati pod istom tvrtkom SEVIC Systems AG. Njema ki Upravni sud (Amtsgericht) u Neuwiedu je odbio prijavu za upis pripajanja u sudski registar, pozivajui se na 1 (1) (1) njema kog Zakona o preobrazbama trgova kih druatava iz 1994. godine (Umwandlungsgesetz (UmwG)) i tuma ei ga tako da se taj zakon primjenjuje samo na pripajanja trgova kih druatava osnovanih u SR Njema koj. SEVIC Systems AG je podnio tu~bu Zemaljskom sudu (Landgericht) u Koblenzu protiv odluke Upravnog suda u Neuwiedu. Zemaljski sud u Koblenzu je zauzeo stav da odgovor na pitanje da li je mogue odbiti upis pripajanja gore navedenih trgova kih druatava u sudski registar pozivajui se na odredbu 1 (1) (1) UmwG ovisi o tuma enju lanaka 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici u kontekstu pripajanja trgova kih druatava osnovanih u Njema koj i trgova kih druatava osnovanih u nekoj drugoj dr~avi lanici EU (prekograni na pripajanja). S obzirom na ove okolnosti i zauzimajui stav da rjeaenje spora pred Zemaljskim sudom ovisi o tuma enju odredbi l. 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici, Zemaljski je sud zastao s postupkom i dostavio na razmatranje Europskom sudu sljedee prethodno pitanje: da li se lanci 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici trebaju tuma iti tako da je protivno slobodi poslovnog nastana trgova kih druatava stranom europskom trgova kom druatvu odbiti upis njegovog predlo~enog pripajanja njema kom trgova kom druatvu u njema ki sudski registar sukladno 16 i dalje UmwG-a, na temelju 1 (1) (1) UmwG koji odreuje da se odredbe zakona primjenjuju samo na preobrazbe trgova kih druatava osnovanih u SR Njema koj? Iz obrazlo~enja presude Europski je sud ustvrdio da se odredbe l. 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici imaju primijeniti i na situacije prekograni nih pripajanja i spajanja trgova kih druatava osnovanih u razli itim dr~avama lanicama, budui da to doprinosi ostvarenju slobode poslovnog nastana. Nacionalnim propisima dr~ava lanica nije dopuateno postavljati ograni enja i praviti razliku izmeu tzv. unutarnjih pripajanja i spajanja i prekograni nih pripajanja i spajanja trgova kih druatava, osim ako ta ograni enja slu~e postizanju legitimnih ciljeva u skladu s Ugovorom o Europskoj zajednici i radi ostvarenja javnog interesa. Odbijanje upisa u nacionalni sudski registar pripajanja trgova kog druatva iz jedne dr~ave lanice trgova kom druatvu iz druge dr~ave lanice spre ava prekograni na pripajanja i spajanja trgova kih druatava, ak i u slu ajevima kada nisu ugro~eni interesi vjerovnika, manjinskih dioni ara i radnika, odnosno u inkovitost fiskalnog nadzora nad trgova kim transakcijama. Pravorijek lanci 43. i 48. Ugovora o Europskoj zajednici zabranjuju jednoj dr~avi lanici da odbije upis postupka pripajanja u nacionalni sudski registar u kojem dolazi do prestanka jednog trgova kog druatva bez provoenja postupka likvidacije i prijenosa cjelokupne imovine tog druatva na drugo druatvo, ako je jedno od ta dva trgova ka druatva osnovano u drugoj dr~avi lanici, a ina e je takav upis u sudski registar mogu uz ispunjenje odreenih uvjeta kada su oba trgova ka druatva koja sudjeluju u postupku pripajanja osnovana na podru ju jedne te iste dr~ave lanice.  Objavljeno u Hrvatskoj pravnoj reviji, br. 3/2008.     PAGE  PAGE 10 Pܸ޸.06gdg$a$gdg$a$gd ĸظڸ޸L,2Vln.8NPfh*,x~nȹ~ h+ hghH2hg\ hH2hg hx(hghg hg6 hg5h?Khg5hgCJaJ h hgh hg6h hg56\h hg5hfhg5 hG5 h 5hmh 5 h#h h 1l ~~X.02LN*,RT ^gdg  9r gdg$a$gdgVln"BTV|~02JLNdhl|,ڢڕڍڍڍڍڍrjhgCJaJhgB* CJOJQJaJphfhEl7hg56\h1hg5hfhg5 hG5 hUmhghUmhg5hphgCJOJPJQJhgOJQJhphgOJQJ hSNhg hg5hSNhg5h hg6hg h+ hg hg6),RT$l  XlpVXZ^`dfjlpr~뿵hC;0JmHnHuh*f h*f0Jjh*f0JUjh]xUh]xh6[jh6[0JU hUmhg hg5hmhg5h zhg5h#hg6h{ hg6hghgCJaJh?Khg5,j l   rVXnpVX\^bdhjnp$a$gdgp$a$gdgh]hgdg &`#$gdE 5 01h:pg. A!"#$% @@@  NormalCJ_HaJmHsHtHDA@D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k(No List>@>  Footnote TextCJaJ@&@@  Footnote ReferenceH*6U@6 Hyperlink >*B*phB^@"B Normal (Web)dd[$\$F@2F Header$ 9r a$ OJQJaJHOBH g c02alineaalta$7^7a$4 @R4 gFooter  p#.)@a. g Page NumberS58S*?@se#:p!!"!/!0!!!Z"["m"n"j%-0000923S8T8b8<<<<X=q?r???ABCEH LL'L(LOnQoQzQ{QSUUUUUUUUUUUUUUkVWWWWZt[6]^s_ddeej?nHnSnTnosss&s'ststt)t*tuvx{{{{|9~+,./124578ABCOPQT0000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000000@0005@0I00@0I00@0I00@0I00@0@0@0@0@0@0I00e#:p0923b8<X=ABCEL'L(LOoQzQ{QUkVWWWWZt[6]^deej?nHnSnTno'sts)t*tuvx{{{{TK00K00K00K00 @0@0K00 K00K00K0 0 @0K00K00K00K00 @0K00 @0K00@0K00K00K00K00 NK00K00K00@0@0@0@0@0@0K0$0%WK0$0K0$0@0@0K0)0*W@0K0*0@0j0-0j00j010 2j010 j010  @0K00K00K00 @0K00j0:0K00K00K00K00 00 %%%(Jlćĸ,FIKLZiPpGJH !(!! >ESUNU T [    6 > ? J K R HO\gt{|   /:V]^adf)+MW ~ h!o!p!s!x!!!!!!""""""##r$y$z$}$$$$$_%e%%%%%%%&&&&&&&&&(-(.(1(((((3):);)>) **********B+I+J+M+l+s+++,,/262N2T233X4Z4H5O5=="=(=)=5=6===>=K=X=Z=> >\?c???@#@@@NAYAAAAB BBBBBBCCD D.D9DyDDD EEEE FMF^FnFzFFGyGGGGGG HHzIIQKXKZK\KQLSLLLMM0N7NeOlOOO PPPPCPNPPP2Q=QTT&V+V0V:V>VGVHVLV[VbVcVfVgVjVkVmVWWWW&X-X.X5X6X=X>X@XAXGXcXiXXXtY{Y|YYYYZ#Z$Z'ZdZiZnZxZ|ZZZZZZ<[?[@[B[F[M[N[Z[[[j[[[[[7\D\\\7]>]?]B]]]^ ^ ^ ^E^L^M^P^+_2_3_6_d_f_ccccneueeeff/i6ikkknmnrrhsosssssLtStxttttttyuuuuuuNv_vvv www#wBwJw\wdwaycyfzmz{{||M}P}*,,..//124578@CNQT>@rtdf"$9;oq !"!.!0!!!Y"["l"o"i%k%--000082:233R8T8a8c8<<<<W=X=p?r???AAB BCCEEHH LL&L)LOOmQoQyQ|QSSUUUUjVkVWWWWZZs[u[5]7]^^r_t_ddeejj>nHnRnUnooss%s'ssststt(t+tuuvvxx{{{{||8~:~*,,..//124578@CNOQT,,..//124578QT  E TC;6[*fgzTG (]xEl 5<E FyFGGGNPP=QUT@|&'4=@ABS@@*@6@T@V@p@@@@UnknownGz Times New Roman5Symbol3& z Arial; Batang7&  Verdana"1[&eÆenBenB!42QHX ? 2DocDionisDionisOh+'0l  ( 4 @LT\dDocDionis Normal.dotDionis5Microsoft Office Word@Ik@9l@^ueen՜.+,0 hp|  PFRB Doc Title  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry Fpe1TableS3WordDocument7*SummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjq  FMicrosoft Office Word Document MSWordDocWord.Document.89q