Pregled bibliografske jedinice broj: 342214
Turcizmi u etnografskim opisima Slavonije
Turcizmi u etnografskim opisima Slavonije // 4. međunarodni turkološki simpozij Jugoistočne Europe
Zagreb, Hrvatska, 2007. (predavanje, međunarodna recenzija, neobjavljeni rad, stručni)
CROSBI ID: 342214 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Turcizmi u etnografskim opisima Slavonije
(Turkish Loan-words in the Ethnographical Descriptions of Slavonia)
Autori
Andrić, Marta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, stručni
Skup
4. međunarodni turkološki simpozij Jugoistočne Europe
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 03.12.2007. - 07.12.2007
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
turcizmi; posuđivanje u jeziku; Slavonija
(Turkish loan-words; loans in languages; Slavonia)
Sažetak
Izlaganje ukazuje na udio turcizama u seoskom govoru Slavonije, hrvatskoj istočnoj pokrajini. U literaturi koja opisuje tursko-orijentalni sloj u tradicijskoj kulturi područja bivše Jugoslavije, najčešće se govori o stanovništvu islamske vjeroispovijesti, dok područje Slavonije kao « ; ; ; netipično» ; ; ; ostaje izvan okvira interesa. Cilj bavljenja ovom temom bio je izdvojiti leksik turskog podrijetla koji postoji u seoskome govoru, a zatim, analizirajući raspodjelu i značenje turcizama u svakom pojedinom segmentu seoskoga života, utvrditi na koja je područja i kojim intenzitetom utjecao dodir s turskom civilizacijom. Posuđenice uglavnom pripadaju materijalnoj razini pa je najzastupljenija imenička vrsta. Pri tome se podrazumijeva da usvajanje novog, stranog termina ili « ; ; ; oznake» ; ; ; nije uvijek značilo i preuzimanje « ; ; ; označenog» ; ; ; , ali je sigurno nastalo kao rezultat međukulturnih dodira i utjecaja. Analiza se temelji na vrijednim monografskim opisima selâ Otok (kod Vinkovaca) Josipa Lovretića i Varoš (kod Sl. Broda) Luke Lukića koji su izuzetan izvor za upoznavanje narodnoga života i, za ovu temu veoma važnoga, seoskog govora. Popisom turcizama spomenutih kod Lovretića i Lukića tek je dijelom razotkriven sloj turcizama koji živi u slavonskom leksiku. Još se i danas u seoskom govoru može zateći mnogo veći broj, iako najčešće u fazi zaboravljanja i potiskivanja, jer uslijed brzih promjena načina života nestaju i predmeti koje su imenovali. U nadolazećim – opširnim. temeljitim i sustavnim – istraživanjima ove teme, etnografski bi opisi morali zauzeti važno mjesto među izvorima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
130-1300869-0881 - Kontrastivna analiza gramatičkoga ustroja turskog i hrvatskog jezika (Čaušević, Ekrem, MZOS ) ( CroRIS)
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Profili:
Marta Andrić
(autor)