ࡱ> [4bjbj 8Xΐΐ %11111EEE8}9LEQ("OOOOOOO$SU?O1?O11P...11O.O..CE<E-dDOP0QD6ZV-ZV,EZV1E( .?O?O.jQZV :Zna enje videodru~ine u medijskom obrazovanju u enika mlaih razreda osnovne akole Marina Gabelica U iteljski fakultet Sveu iliate u Zagrebu Sa~etak: Svjedocima smo sve veeg zna enja modernih medija u svakodnevnom ~ivotu (film, televizija, ra unalo, internet) pa je za pretpostaviti kako je medijsko obrazovanje djece sasvim nu~no kako bismo ih osposobili za ravnopravno, kriti ko i stvarala ko mialjenje na ovome podru ju. Pritom su filmski sadr~aji od posebne va~nosti, ali ine tek skromni dio nastave medijske kulture i promatraju se prete~ito s teoretskog stajaliata. Upravo stoga su videodru~ine, kao izvannastavna aktivnost, izvrstan na in svojevrsne nadopune manjkavosti nastave. Uz upoznavanje filmoloakog pojmovlja, reprezentativnih filmskih uradaka, njihove estetske i kriti ke valorizacije, videodru~ine u enicima pru~aju i mogunost da izraze svoje osjeaje, mialjenja i stavove kroz toliko mistificirani medij. Specifi nost filmskog izra~avanja jest u kombinaciji stvaranja rje ju, slikom i zvukom. Pritom je kvalitetu obrazovanja i umijea filmskog stvaranja mogue postii jedino sustavnim, planskim djelovanjem od samih po etaka akolovanja. Klju ne rije i: videodru~ina, medijsko obrazovanje, filmsko stvaralaatvo u enika mlaih razreda osnovne akole 1. Uvod Parafrazirajui poznate stihove A.B. `imia, mogli bismo rei: Dijete je uenje u svijetu. Ono ide zemljom i njegove o i, velike i nijeme, rastu pored stvari. Gotovo da ne postoji stvar ili pojava koja u njemu ne budi pitanje ato je to?, a potom i pitanje zaato?. U ljudskoj je prirodi promatrati, zapa~ati sve ato nas okru~uje. Opa~eno misleno obraujemo, odreujemo, procjenjujemo. Bezbroj je podru ja kojim se ovjek tijekom svoje povijesti pozabavio i o kojima je stvorio svoju prosudbu, svoj stav. Gomilu spoznaja koje je ljudski rod sakupio, trudimo se sumarirati u osnove, opa znanja koja zatim prenosimo mlaim generacijama. Spoznavai prednosti organiziranog obrazovanja (i odgoja), uspostavili smo akole kao mjesto susreta pojedinca s tekovinama. S tim u skladu, bilo bi gotovo paradoksalno kada se sadr~aji ato ih akola pru~a ne bi mijenjali, nadopunjavali u skladu sa svijetom koji se neminovno mijenja. `kola za ~ivot i kroz ~ivot. Princip ~ivota je osnovni princip izbora sadr~aja. (Decroly, prema Silov, 2002., str. 97) Odabrane sadr~aje organiziramo u nastavne predmete koji se zatim dovode u kontakt s u enicima. Odnos u enika prema tim sadr~ajima mo~e biti na razini uvida, razumijevanja i stvaralaatva. Tako na satovima glazbene kulture u enike izla~emo probranim glazbenim djelima, sadr~ajima iz povijesti glazbe, glazbenim pismom. ak i pjevamo, sviramo i nudimo samostalni okuaaj u glazbenom stvaralaatvu. Dobro voeni satovi likovne kulture omoguit e djeci i mladima doticaj s kvalitetnim likovnim djelima, kriti ki i estetski odgoj. Stvarala kim pokuaajima, demistificirat emo likovnost i odrediti je kao prihvaen na in izra~avanja. Na satovima knji~evnosti i jezika biramo kvalitetna i reprezentativna djela domaih i stranih autora, a ak se i sami okuaavamo u usmenom i pismenom izra~avanju i stvaranju. Glazbeni, likovni, pisani i usmeni ostvaraji prezentiraju se kao opeprihvaeni oblik komunikacije. Uzevai u obzir navedeno, postavlja se pitanje novih sadr~aja za koje se ustvrdilo da su va~ni za komunikaciju u danaanjem svijetu. Tako je i film postao nezaobilazna ~ivotna pojava koju ni akola nije mogla mimoii. (S. Te~ak, 1990., str. 7) Potrebu za medijskim obrazovanjem gotovo je nepotrebno obrazlagati. Dovoljno se prisjetiti kako je uloga akole osposobiti u enika da bude kvalitetna, kreativna i samostalna jedinka unutar druatva u kojem ~ivi. Samostalnost posti~emo obrazovanjem. Obrazovanje ini osobu slobodnom. A sloboda je ionako temeljno ljudsko pravo. 2. Uloga medija u svakodnevnom ~ivotu Rije  medij latinskog je podrijetla (lat. medius  srednji, u sredini). U hrvatsko je nazivlje dospio preko engleskog jezika (eng. medium  sredina, srednji, sredstvo, element, medij), a ozna ava sredstvo prenoaenja informacija ili sredstvo komuniciranja. Mediji su slo~eni pojam koji ozna ava sustave javnog informiranja ato slu~e za raspraivanje vijesti i audio-vizualnih sadr~aja u svrhu informiranja, obrazovanja i zabave najairih slojeva stanovniatva. (Miki and Rukavina, 2006., str. 89) Masovni mediji (skraeno masmediji) mediji su airoke potroanje i opsega te uklju uju: internet, novine, radio, televiziju (izvor s interneta 1). Ovaj sna~an sustav gotovo se svakodnevno nadopunjuje i usavraava, a svoj razvoj mo~e zahvaliti airokoj publici koja mu otvara vrata svoga doma. Posljednju izjavu mogu potvrditi istra~ivanja tr~iata prema kojima je sve vei broj kuanstava s razli itim oblicima moderne tehnologije. U Hrvatskoj 100% ispitanih kuanstava posjeduje televizor, 80% ih posjeduje video i 41% posjeduje ra unalo. (Iliain et al, 2001.) Istra~ivanja novijeg datuma (rujan 2006.) obavljena od strane GFK centra za istra~ivanja tr~iata, pokazuju porast u opremljenosti hrvatskih kuanstava modernim ureajima. Istra~ivanje je provedeno nad 1000 kuanstava i rezultati pokazuju kako ih 97% posjeduje telefon, a 85% ima barem jedan mobitel (u prosjeku 2,49 mobilnih ureaja po kuanstvu). 16% kuanstava opremljeno je ISDN-om, DSL-om (ADSL-om). 40% ima satelitsku, 20% kabelsku televiziju. Ra unalo posjeduje 56% kuanstava. Klasi no, stolno ra unalo ima 53%, a prijenosno 9% kuanstava. DVD ureaj ih posjeduje 50%, video kameru 10%, a digitalni fotoaparat 32%. (izvor s interneta 2) Prikazani podaci govore u prilog rastueg interesa za modernom tehnologijom. Od posebne je va~nosti za ovaj rad injenica u kojoj mjeri ispitanici koriste medije koje posjeduju. Jedna od njema kih udruga medijskih pedagoga (Medienpdagogische Forschungsverbund Sdwest) od 1999. godine provodi studiju o va~nosti medija u svakodnevici djece od aeste do trinaeste godine. Istra~ivanje pod nazivom KIM-Studie je dugoro ni projekt koji od 1999. godine u javnost objavljuje rezultate svojih istra~ivanja. U godini 2006. objavili su podatak kako je od 1200 ispitane djece 81% korisnikom ra unala. Od toga se ra unalom slu~i 57% djece od 6. do 7. godine starosti, 76% od 8. do 9. godine, 93% od 10. do 11. i 96% od 12. do 13. godine starosti. (izvor s interneta 3) Izmeu 160 u enika hrvatskih akola, u dobi od aeste do desete godine, najvei broj djece se ra unalom koristi do jedan sat dnevno (48, 13%) i to radi zabave (40%), u enja (15%) i dopisivanja (11,25%). (Miki and Rukavina, 2006.) U enici ispitanih hrvatskih akola televiziju gledaju: do jedan sat (15%), do dva sata (24%), do tri sata (24%), viae od tri sata dnevno (33%). Najvei ih broj gleda igrane filmove i serije (77%). (Iliain et al, 2001.) Istra~ivanje iz 2006. takoer spominje igrane filmove i serije kao najgledaniji televizijski program (78, 75%). Zatim slijede crtani filmovi (69, 38%). Omiljene vrste filmova su pustolovni (91, 88%), komedije (83, 13%), znanstveno-fantasti ni i akcijski filmovi (75, 63%). (Miki and Rukavina, 2006.) Sa~etak navedenih podataka ka~e nam da je velik broj kuanstava opremljen modernim ureajima (televizija, ra unalo, video, DVD ureaji). U ispitivanim kuanstvima takoer ~ive i djeca. `toviae, velik je postatak djece koja se koriste tim ureajima i po viae sati dnevno. 3. Va~nost medijskog obrazovanja Obrazovanje shvaamo kao zadovoljavanje spoznajnih, do~ivljanih i psihomotornih interesa pojedinca aktivnim usvajanjem i daljim razvijanjem odreenih kulturnih i civilizacijskih dostignua. (Bognar and Matijevi, 2002., str 30) Medijsko obrazovanje nu~no ima mnogobrojna zna enja zbog raznovrsnosti ato ga obuhvaa pojam mediji. Govorei o medijima, nerijetko se daje prioritet filmu i filmskoj umjetnosti jer film je takoer ishodiate za mnoge druge vizualne medije koji slijede nakon njega, primjerice televiziju, video i DVD. Film pripada tradicionalnijim masmedijima, a slu~i nam kao sredstvo filmskog priopavanja. Budui da se ovim radom obrazla~e zna aj videodru~ina u medijskom obrazovanju u enika, pod medijskim obrazovanjem prvenstveno se misli na aktivno usvajanje i ovladavanje sadr~ajima s podru ja filmske umjetnosti (film, televizija, video, DVD). Film je masovno-komunikacijski, masovno-druatveni i politi ki fenomen, gospodarstvena grana, komunikacija, umjetnost (Miki, 2001., str. 18) Film (eng. film  ko~ica, opna, tanki sloj) je vizualna, naj eae ozvu ena, projekcija u pokretu. esto nazivan sedmom umjetnoau, predmetom je prou avanja humanisti ko-znanstvene grane filmologija. (izvor s interneta 4) Razumijevanje filma i spoznavanje njegova jezika postalo je temeljem danaanje kulture. Stoga je i nastavna praksa pokazala potrebu za reorganizacijom voenu ...spoznajom da se nastava knji~evnosti i jezika, s govornim i pismenim vje~bama, u vremenu sna~nog naleta filma i televizije, ne mo~e izvoditi bez povezivanja s umjetnoau koja je itekako bliska i knji~evnosti i jeziku. (Te~ak, 1990., str. 5) Potreba za uvoenjem filmskih sadr~aja u akole izvoenjem filmske nastave, urodila je razvojem metodike nastave filma. Spomenuti su sadr~aji organizirani pod nazivom medijska kultura i postali su dijelom nastavnog predmeta hrvatskoga jezika. Meutim, i unutar medijske kulture, uz filmske sadr~aje, nailazimo i na sadr~aje vezane uz kazaliate, radio, asopis, ra unalo i knji~nicu. Time je satnica predviena za rad i upoznavanje filmskog dodatno smanjena. Fotografiju, film i video mo~emo razmatrati kao pasivni segment nastave. Pod pasivnim segmentom podrazumijevamo primjenu fotografije, filma i videa kao nastavnog sredstva, uglavnom za ilustraciju nekog sadr~aja (...) ponekad i unutar nastave knji~evnosti, ali tu se ni jedan od medija ne razmatra s estetskog stajaliata. (Miki, 2001., str. 237) Ne zaboravimo kako se u sklopu priprema za dr~avnu maturu, u hrvatske osnovne akole uvode nacionalni ispiti kojima se provjerava razina usvojenosti znanja iz odreenog nastavnog predmeta. Prema Ispitnom katalogu za u itelje, objavljenom od Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, za podru je medijske kulture o ekuju se sljedei obrazovni ishodi (na razini shvaanja, primjene i razlaganja): razlikovati filmske rodove; prepoznati osnovna obilje~ja i vrste animiranoga, igranoga i dokumentarnoga filma prepoznati kazaliana izra~ajna sredstva: scenski govor, glumu, scenografiju i kostimografiju prepoznati vrste tiska prepoznati izra~ajna sredstva stripa razlikovati vrste radijskih i televizijskih emisija Za usporedbu, kao klju ne teme nastavnofilmskog programa na po etnom stupnju, va~ne za ope medijsko obrazovanje, Stjepko Te~ak u Metodici nastave filma na opeobrazovnoj razini navodi: sadr~aj djela (tema, fabula, ideja, likovi) oblikovanje djela (kompozicija  monta~a, rodovi, vrste) izraz (kamera, scenografija, zvuk, rije , gluma) nastajanje djela (sinopsis, scenarij, knjiga snimanja) druatvena funkcija filma odnos filma prema drugim umjetnostima i medijima U danaanje se vrijeme spominje gramatika novoga doba, takozvana audiovizualna gramatika, koju bi trebao poznavati svaki u enik. (Miki, 2003.) Tu injenicu prepoznaju gotovo svi koji se bave odgojno obrazovnim procesom. Prema Hrvatskom nacionalnom standardu za predmet hrvatski jezik, pod nastavnim podru jem medijska kultura, kao napomenu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i aporta navodi: Medijska je kultura danas sastavni dio programa hrvatskoga jezika. Od vremena kada je osmialjen danaanji osnovnoakolski program mnogo se toga promijenilo. Budui da su mediji sve prisutniji u ~ivotu u enika, namee se potreba za dodatnim odgojno-obrazovnim sadr~ajima o medijima u osnovnoj akoli. Zemlje Europske unije ve su odavno uklju ile te sadr~aje u osnovnoakolski program te se u mnogim zemljama (Njema ka, Austrija, Francuska) medijska kultura pojavljuje kao izdvojeni predmet. Dodatna znanja o medijima danaanjem u eniku bila bi vrlo vrijedna. Kako je u predmetu hrvatski jezik medijska kultura zastupljena u vrlo malome postotku kao jedno od etiriju predmetnih podru ja, izraen je i prijedlog za samostalni izborni predmet medijske kulture. (izvor s interneta 5) Problem, meutim, nije samo u satnici koja se posveuje medijskoj kulturi. Prilikom razgovora o institucionalnom odgojno-obrazovnom radu, nu~no se mora spomenuti i u itelj. (Previai, 1987.) Va~na komponenta medijskog obrazovanja jest i obrazovanje u itelja razredne nastave i profesora hrvatskoga jezika koji bi trebali biti spona izmeu u enika i medijskih sadr~aja. Samo kad je nastavnik dobro obavijeaten znalac i prakti ar u medijima, u enici e moi dokraja spoznati ato je u pojedinom djelu rezultat iskrenog nadahnua, a ato posljedica manipulacije, kalkuliranja, umjetni ke neiskrenosti. Jedino tako se mo~e upozoriti na prednosti i mane pojedinih medija. (Miki, 2001., str. 238-239) Obrazovati u itelje koji e zatim sudjelovati u obrazovanju u enika, proces je koji kree s mati nih u iteljskih i profesorskih Fakulteta. Manjak takvoga obrazovanja rezultira u iteljima i profesorima koji nisu osposobljeni voditi kvalitetnu nastavu na tome podru ju ni unutar nastave hrvatskoga jezika. Autorica ovoga teksta pritom poziva na istra~ivanje spomenute situacije ispitivanjem osposobljenosti u itelja hrvatskoga jezika za izvedbu nastave medijske kulture. Prepoznavai potrebu, Hrvatski filmski savez pokrenuo je `kolu medijske kulture koja zainteresiranim u iteljima nudi sporno obrazovanje, s radionicama iz razli itih podru ja (dokumentarni, igrani, animirani film, scenarij itd.) Podsjetimo pritom da na U iteljskom fakultetu postoji jednosemestralni kolegij Medijska kultura (za u itelje s poja anim predmetom hrvatski jezik trosemestralni kolegij) pod vodstvom profesora Kreaimira Mikia, a koji omoguuje studentima aktivno izu avanje podru ja filma, filmske umjetnosti i osnova metodike filmske nastave. Kako bi mogao opstati na svom zahtjevnom poslu, u itelj jednostavno mora ii ukorak s vremenom, stalno se osposobljavati i prihvaati nove ideje i spoznaje. (Mihovili, 2005., str. 70) Osim dostatne obrazovanosti, u itelj mora biti inventivna osoba, treba posjedovati sposobnosti da svoju grupu motivira za kolektivni kontinuirani rad, da ih motivira i oduaevi za stvarala ku incijativu. (Miki, 2001., str. 238) 4. Zna enje videodru~ine u medijskom obrazovanju Na podru ju Hrvatske, dje je filmsko stvaralaatvo nije novitet. Razvoj pratimo od 1955. godine kada Ljerka Smr ek u Pionirskom gradu u Zagrebu osniva prvi dje ji klub filmskog stvaralaatva. Dje ji kinoklubovi Hrvatske posti~u brojne uspjehe i na meunarodnoj razini. Od 1957. u Pitoma i djeluje kinoklub Slavica, pod vodstvom Mirka Lauaa. Poznata `kola animiranog filma `AF u akovcu djeluje od 1975. pod vodstvom Ede Lukmana. Tijekom spomenutih godina u Hrvatskoj djeluje dvadesetak dje jih klubova. Poseban doprinos razvoju amaterskog filmskog stvaralaatva, pa tako i onog dje jeg, ima Hrvatski filmski savez koji u 2000. godini broji 180 akolskih kinoklubova. U sklopu saveza danas djeluje 65 filmskih i video klubova djece i mlade~i. (izvor s interneta 6) Uzmimo u obzir kako je broj istih na podru ju Hrvatske zasigurno vei, meutim djeluju kao izvannastavna aktivnost te kao takvi, nisu uklju eni u gore navedeni podatak. Djelovanje djece unutar razli itih oblika skupina, klubova ili radionica koje se bave filmom mo~e se odvijati na razini izvananstavnih ili izvanakolskih aktivnosti. Ipak, mialjenje je autorice ovog teksta da organizacijom videodru~ine unutar akole (u obliku slobodne ili izvannastavne aktivnosti) posti~emo nekoliko dodatnih blagodati: Mogunost uklju ivanja u rad veeg broja u enika bilo radi blizine mjesta i vremena susreta (u ionica u akoli, ostajanje odmah nakon nastave itd.) ili interesa koji se airi meu prijateljima. Rad videodru~ine mo~e biti usko vezan uz ~ivot i rad akole (primjerice snimanje tematskih uradaka te njihovo prikazivanje na akolskim sve anostima). Afirmacija u enika unutar videodru~ine mo~e utjecati i na pozitivniji stav spram same akole kao ustanove. Dodatno pohaanje izvanakolskih filmskih klubova, bilo privremeno (razli ite radionice) ili redovito (aktivnim djelovanjem), mo~e u enicima pru~iti aire medijsko obrazovanje i omoguava airenje kontakata meu ljubiteljima filma te se takoer preporu a. Ipak, zna enje videodru~ine u akoli mo~emo promatrati kroz nekoliko klju nih momenata: Satnica, sadr~aj: Videodru~ina kao izvananstavna aktivnost mo~e nadopuniti skromnu satnicu medijske kulture u redovnoj nastavi te time obuhvatiti veu koli inu sadr~aja od predvienog. Obrazovani u itelji: Videodru~ine osnivaju u itelji koji imaju medijsku naobrazbu, ato je svojevrsna pomo u iteljima koji nisu dostatno obrazovani voditi nastavu medijske kulture u redovnoj nastavi. Zadovoljenje interesa za film: Videodru~inu e pohaati u enici koji pokazuju izra~en interes za film i filmsku umjetnost, a ija htijenja ne zadovoljava sadr~aj predvien medijskom kulturom unutar hrvatskoga jezika. Mogunost samostalnog stvaralaatva u filmu: Videodru~ine omoguuju u enicima da snime vlastiti filmski uradak. Na taj se na in vrai i svojevrsna demistifikacija filma. Povoljni obrazovni i odgojni u inci: Na obrazovnoj razini, u enici stje u znanja (tehni ko, filmoloako, literarno, scensko, likovno i glazbeno). Na odgojnoj razini, u enici stje u svestraniji odgoj " 2 4 6 J R n v  N Z \ z $ > "`:FJ >J ¾ʲʲzrh5hV5h55CJaJh3Xhh5h)h?ch55h<;h Oh47 h ?&hh/_hhmhJmh`;hheh h*OhlhGhGhc.T5hc.Thc.TCJaJhc.T5CJaJh 5CJaJ,n "  . H:P"~ F!%%&q]qgd( $q]qa$gd( $q]qa$gd( PR*.HJ(:>!!!`"b"d""""##"#$#*#%%ļ쪣hFWhFW5h9 hFWh^b? hFWhq>h%2 hhq>hq>B*ph h'N=hq> hXqh^b?h1 hXqhq> h}!hq>hq>h%y+ h *hq>hk_h5hc.T58%&&&&&Z&\&f&h&j& '''''t'~'( ())))))))**++++ +>-T-.$.0.B....///䠜}y}uhshf hfh:h:h,Vhh *h5h5<h4 hA\Bhhh5 hhha3 hhh1Lh9 hhh ha3hha3h%y+ h%y+6h *h6 h *hh) hFWh5hFWhPL5.&&() +>-B.L34<9;<?4A6AxAzAHC>H\IKKTWXdYY $q]qa$gd( $q]qa$gd(/*/11222222233 3D3H3J3L3^333,4@44444477799989:9<9R9h9j9l9n99:R:T:^::::ÿh}h)5h1t(hh@ h}{h) hjShjS hjSh}{hh) h *h)h5 h:h9zhTzh&{1 hh[hh[h4 hh[h hh[hG!h,p$hG!h}vhL&hhs1:::;;n;p; <<"<$<<<<<<<<0=2======>>>??j??? @@@@@@2A4A6AH@HH*I,IZIrIzI|I~IJJJJJKKKKKK.LTLMNNNйбɪОɋЄ hBh5(h_h *h5(5 hihjS hih5( h,6 hk.h_hVh5(6hSh5(6h *h5(6 h *h5(h5(h,hsh5(6 hk.hk. hk.h * hk.h5( hBh5(h%y+2N N"N0N6N:N>NNOO.PpP&Q(Q>Q@QfQQ.TbTdThTpTTTTTDVvVWXXXdYhYYYYYNZPZtZZZ[[V[v[[[["\$\&\*\h\\\\]]r]ȹȹȹӱөӥӥӡӝӡӡhzhMpOh_+h hmhl)5h4"Shl)5 hkhl)hl)B*ph"hkhl)B*ph"hl)hmhg hBhLhw3h,h5( hBh5( hBh_fgg g4g6ggggggghFhHhhhhhi$i&ijj,lhlĽ칽ēh3h h\ hthl) hkt hththth4"Sha~ hwB{hl)h hhgT h *hl) h'r h'r h'r hl) h'r hmhhXhANhl)hzh_+:hljllllmmmm n8qFq\q`q|qqrrrrrr:sVsssttt:uxuzu|uuuuuvvv&v8vdvhvtwwwwwwwwwɾɋhh5hZhZXhh5 hoGhPhPhL~h RhqnBhihi5hK h{@hihdNhihth25}h prhBhjhWh?/hh!N hl) h3h3h 2wwxNxPxRxxxxyyyz{{:|<|}~B~D~ހ8<‚^҃,…Ćچ"6̇hh[8h|h)hNhSyh h.hZh hxhZ hxhx hkhZhqLhxbhZ h *hZh1hRhR5CJaJhhZ5 h)5hhG54…lp$vHPR"TrLR8 $q]qa$gd($ & Fq]q^`a$gd( $q]qa$gd( $q]qa$gdYijlh܉މ ,04F*,npȋ̋$zvp|T^үFH<첮h+h?hOYhF hF5 hh hh 5Uh h 5 h 5hh;Vh.hpEhSyh2hehh)h6chhu%hWhhjh h h 5hCYh 5: estetski (kinestetski, knji~evni, likovni, glazbeni), eti ki (odgovornost, upornost, zajedniatvo, suradnja itd.), druatveno-politi ki (samoupravljanje, ravnopravnost), radni (radne navike, sprega umnog i ru nog rada), intelektualni (mialjenje, maatanje, zapa~anje). (Te~ak, 1990., 499-500) Kvalitetno organizirano slobodno vrijeme: Vrijeme dokolice, dakle vrijeme koje ostaje na u enicima da ga sami organiziraju, uvelike ovisi o interesu i htijenju djeteta. Istra~ivanje provedeno 2006. godine pokazuje kako se 2% u enika izjasnilo da nema slobodnog vremena, a 57% ima viae od etiri sata dnevno. Najviae djece svoje slobodno vrijeme provodi u igri s prijateljima (66, 25%), a odmah zatim gledanjem televizije (67,50%). (Miki and Rukavina, 2006.) Uzevai u obzir navedeno, video dru~ine predstavljaju kvalitetnu organizaciju slobodnog vremena, a takoer zadovoljavaju potrebu djece za meusobnim dru~enjem. Korelacija s drugim izvannastavnim aktivnostima i nastavnim predmetima: Budui da je film doista kompleksan medij, u radu videodru~ine svakako je mogue povui brojne korelacije od kojih su neke posebno zna ajne za u enike mlaih razreda osnovne akole. Korelacije s nastavnim predmetima vidljive su prilikom: pisanja scenarija, bilo po nekom knji~evnom predloaku ili prema vlastitoj imaginaciji, dramatizaciji teksta, govornim vje~bama, glumi i kretanju u prostoru, oblikovanju (jednostavnijih) scenografija ili kostimografija ( esto uz pomo lutaka), plesu, glazbi itd. Navedene su kombinacije korelacija s hrvatskim jezikom (jezik, knji~evnost, jezi no izra~avanje i stvaranje u pisanom i usmenom obliku), glazbenom i likovnom kulturom (zvuk i slika kao temelji filma) te tjelesnom i zdravstvenom kulturom. Korelacije izmeu rada videodru~ine i neke druge izvannastavne aktivnosti mogue je ostvariti: snimanjem rada druge skupine (primjerice intervju s nekim od lanova ili tek vje~ba snimanja), snimanjem svojevrsnog namjenskog filma (primjerice film povodom Projektnog tjedna s eko tematikom), suradnjom prilikom osmialjavanja scenarija (suradnja s dramskom i literarnom skupinom), scenografije (likovne i hobi grupe), suradnjom prilikom tehni ke obrade slika i mota~e filma (ra unalna skupina) itd. 5. Videodru~ine u mlaim razredima osnovne akole Satnica predviena za filmsku izobrazbu u akolskoj se praksi ve du~e vrijeme nadopunjuje izvannastavnim ili slobodnim aktivnostima kao ato su: filmske sekcije i dru~ine debatnog tipa, akolski kinoklubovi ili kinoamaterske sekcije, filmske radionice, televizijske izvnanastavne djelatnosti itd. (Te~ak, 1990.) Svaki od oblika izvannastavnih ili slobodnih aktivnosti na kojima se u enici susreu s filmom, imaju sebi svojstvene ciljeve, zadatke i na ine ustroja, no sve doprinose medijskom obrazovanju i odgoju djece. Tako filmske sekcije i dru~ine debatnog tipa omoguuju u enicima gledanje odabranih filmova, rasprave o filmu, prou avanje osnova filmske teorije, povijesti filma i televizije, usporeivanje filma sa srodnim medijima, itanje filmske, stru ne i popularnoznanstvene literature, pisanje o filmu (...) te su stoga izrazito pogodne za u enike starije dobi. S druge strane, video dru~ine u prvi plan stavljaju filmsko stvaralaatvo. Filmska kultura ste ena vlastitim stvarala kim pokuaajima izra~avanja pokretnom slikom, dublja je i trajnija od one koja se zasniva samo na promatranju i prou avanju tuih filmskih ostvarenja. (Te~ak, 1990., str 499) Pogodnost ovakvog oblika aktivnosti za mlae u enike jest u svestranosti odgojnog i obrazovnog pristupa. U akolskim se krugovima mo~e pojaviti zabluda da u enici mlaih razreda osnovne akole nisu spremni za medijsko obrazovanje i stvaranje u filmu. Kad se u tim godinama velika pozornost obraa kako e u enici nau iti itati i pisati, a kasnije crtati i pjevati, zar nije jednako nu~no u iti ih gledati, a onda i vidjeti? (Miki, 2001., str. 240) Iskustva iz Europe i svijeta pokazuju da i predakolska djeca mogu snimati film. Jasno je o ekivati kako s brojem godina raste i mogunost razumijevanja filma, meutim, mnogi autoriteti ovog podru ja navode kako je s obrazovanjem potrebno krenuti im prije. ...va~no je istaknuti da se pokazalo kako kinokamera mo~e postati vrlo zanimljiva igra ka u ruci djeteta koja ga uvodi u svijet filma, ali i osposobljava za aktivno komuniciranje ovim audiovizualnim sredstvom. Ne treba previae maate i novih eksperimenata da bi se zaklju ilo kakvi bi se rezultati postigli kontinuiranim i sustavnim radom od predakolske dobi do zavraetka srednjeg obrazovanja. (Te~ak, 1990., str. 505) `toviae, u daljnjem se tekstu navodi kako je rad s u enicima mlaih generacija izrazito zahvalan jer stariji su u enici esto pod utjecajem onoga ato im profesionalci nude na velikom platnu pa stoga te~e kro e individualnim stazama. U praksi se naj eae organiziraju videodru~ine prema dobi u enika: predakolska, mlai razredi osnovne akole, stariji razredi osnovne akole, srednja akola itd. Napomenimo k tome kako i mijeaanje dobnih skupina mo~e uroditi kvalitetnim rezultatima, a kao primjer mo~emo navesti `kolu animiranog filma u akovcu koja obuhvaa u enike od sedme do osamnaeste godine. Naravno, i ovom emo prilikom uzeti u obzir psihofizi ke zna ajke u enika koje se razlikuju s obzirom na njihovu dob. Karakteristike dje je recepcije filma su: parcijalno razumijevanje filma, mijeaanje stvarnosti i fikcije, poistovjeivanje s junacima filma, otklon filmskog junaka i filma u cjelini i unoaenje vlastitih misli i osjeaja u filmske sadr~aje. (Te~ak, 1990., str. 50.-54.) S obzirom na opi duaevni razvoj, razumijevanje filmskog jezika, estetsko vrednovanje filma i razumno prilagoavanje (Te~ak, 1990.), mlai u enici mogu sudjelovati u radu videodru~ine na nekoliko na ina: razgovor o filmu (iznoaenje dojmova) susret s filmskim radnicima (upoznavanje sa snimateljima, glumcima itd.) organizacija filmskih projekcija u razredu voenje razredne videoteke upoznavanje s tehnikom (ovdje se esto spominje mogunost suradnje starijih i mlaih uzrasta u kojem stariji i iskusniji poznavatelji video tehnike preuzimaju ulogu u itelja) pisanjem ili crtanjem scenarija i knjige snimanja organizacijom scenografije, kostimografije itd. S obzirom na dob djece i njihovom odnosu prema filmu, J.M.L. Peters predla~e sljedee metode i mogunosti prakti nog rada (prema Te~ak, 1990.): Prvu skupinu ine u enici od sedme, osme i devete godine. Djeca te dobi interes okreu prema predmetnom svijetu (sve ato je oko nas), a praznine nadopunjavaju maatom. Pokazuju veliki interes za bajke, ~ivotinje, akciju. Razumiju sadr~ajem jednostavnije filmove bez komplicirane monta~e. Najveu pa~nju posveuju filmskoj pri i. S djecom te dobi mogue je nakon odgledanog filma (primjerenog dobi; naj eae bajke, ~ivotinjske zgode itd.) izraziti do~ivljaje razgovorom, crtanjem, modeliranjem. Odreeni se prizori mogu rekonstruirati kroz igru. Djeca od deset, jedanaest i dvanaest godina usmjerena su na konkretno. Ovo je vrijeme prve pojave logi kog mialjenja. Zbog kombinacije razumnog i imaginacije, razdoblje je izuzetno povoljno za razvoj kriti nosti i ukusa. Djeca te dobi mogu razumijeti kretnje kamere te razumiju objektivne kvalitete filma (fotografija i prizora). Mogue je zapo eti obuku o na inu re~iranja filma pa i realizirati kratke filmove. Bitan je trenutak razgovora o tome ato je grupa do~ivjela kao lijepo u filmu. Mogu se voditi razgovori o zapletu u filmu i karakteristikama junaka. Va~an je trenutak i razlikovanja oblika i sadr~aja filma. Takoer, mo~e im se objasniti i tehni ka izvedba filma (scenografija, trikovi, tehnika snimanja, zvu na kulisa itd.) Prema Programu rada dje jih kinoklubova doneaenom od strane Komisije Kinosaveza Hrvatske, mogli bismo izdvojiti nekoliko zadataka video dru~ina (prema: Te~ak, 1990., str. 501): obogatiti filmsku kulturu u enika utjecati na razvoj odnosa i stvaranja kriti kog stava u enika prema filmu osposobiti za do~ivljavanje i razumijevanje filmskog djela: upoznati ih s osnovnim elementima filmskog izraza, razvijati filmski ukus, ljubav prema filmu osposobiti u enike za stvaranje sinteze literature, likovnog izraza, glazbe, tehnike, i dramskog izraza upoznati u enike s najzna ajnijim djelima domae i svjetske filmske produkije upoznati u enike s osnovama monta~e razviti sposobnost promatranja i zapa~anja osposobiti u enike za samostalno stjecanje novoga znanja razvijati korisne osobine: to nost, upornost, strpljivost, pa~nju, urednost, istou i smirenost razvijati radne navike razvijati oatrinu rasuivanja i promatranja prirodnih i druatvenih pojava razvijati smisao za sistemati nost osposobiti u enike za cjelovito do~ivljavanje umjetni kog djela omoguiti afirmaciju u enikove li nosti u njegovoj okolini razviti svijest za vrijednost kolektivnog rada i uspjeha razvijati stvarala ke sposobnosti Sve navedene zadatke mo~emo ostvariti i unutar videodru~ine s najmlaima. Meutim, intezitet svakog zadatka pojedina no, ovisit e o dobnoj skupini, odnosno psihofizi kim zna ajkama u enika s kojima radimo. 6. Filmsko stvaralaatvo najmlaih Primjeri iz prakse Primjeri iz akolske prakse pokazuju kako se i mlai u enici mogu okuaati u filmskom stvaralaatvu. Pritom se, kao i kod pismenog izra~avanja, u enicima mo~e pru~iti mogunost izbora teme kojima e se pozabaviti ili tema mo~e biti vezana uz nastavne sadr~aje. Time se mogu postii i korelacijski odnosi, specifi ni za razrednu nastavu. Povodom projektnog eko-tjedna, u osnovnoj akoli Gustava Krkleca u Zagrebu, u enici drugoga razreda bavili su se temom Uloga voa u zdravlju i razvoju. Cijelog se tjedna provodila korelacija nastavnih predmeta kako bi se spomenuta tema u potpunosti obuhvatila. Takoer, tjedan prije samog projekta, u enici su vodili svoj dnevnik prehrane i u kona nici doali do zaklju ka kako voe, usprkos svojoj nutritivnoj vrijednosti, zauzima vrlo malen postotak dnevnog unosa hrane. Stoga su odlu ili snimiti kratak film u kojem bi sumarirali svoje zaklju ke. Proces snimanja filma sastojao se od nekoliko koraka. Prvi korak podrazumijevao je informiranje o temi filma: nakon ato su posjetili tr~nicu i kupili voe, pomou litarature su se upoznali s njegovim vrijednostima u prehrani i razvoju ovjeka. Svaki je u enik odabrao jedno voe koje e predstavljati te o njemu nabavio sve potrebne informacije. U drugom su koraku u enici osmislili scenarij. Odredili su likove i dogovorili ato e koji lik rei. Trei je korak posveen odabiru mjesta snimanja i kostima koje e likovi koristiti. Scenografija je bila vrlo jednostavna budui da su za mjesto radnje svog filma odredili akolski vonjak. Uz pomo roditelja su izradili kostime (od balona, spu~ve i tkanine). etvrti je korak bila priprema i samo snimanje. U enici su upoznali tehni ki i teoretski aspekt filma. Nakon ato su dogovorili filmsku pri u, nacrtali su knjigu snimanja. SLIKA 1 Upoznali su se s radom kamere te napravili nekoliko vje~bi snimanja. Iako je najvei dio tehni kog posla vezanog uz obradu filma (monta~u) obavila u iteljica, te stoga ovaj primjer mo~da nije reprezentativan, u enici su sudjelovali u procesu u kojem se od niza snimljenih kadrova u kona nici dobiva smislen, dvominutni film u kojem voe pri a o svojim vrijednostima u prehrani ovjeka, a koji je potom prikazan na zavranoj akolskoj sve anosti. U enici su se tek djelomi no okuaali u tehni kom aspektu (savladavanje tehnike ipak zahtijeva du~i period), no proali su temeljne stupnjeve nastanka filma (dramatizacija, pisanje scenarija, crtanje knjige snimanja, kostimografija, scenografija, kamera, kadar, monta~a). Rezultat je namjenski film koji i drugi u enici mogu koristiti na satovima prirode i druatva. Istom su prigodom u enici petih razreda snimili sadr~ajnije i tehni ki napredniji film na temu Za insko, aromati no i ljekovito bilje. Scenarij i scenografija su bili mnogo razraeniji, a i za tehni ki je aspekt bilo viae zanteresiranih u enika. Primjeri iz svijeta pokazuju kako i predakolci mogu snimati. Proces se mo~e pojednostaviti (budui da ne znaju pisati, djeca scenarij mogu nacrtati), no ipak je va~no da sadr~i sve aspekte koje su proali i naai u enici (dramatizacija, pisanje scenarija, knjiga snimanja, izrada kostima, snimanje, monta~a). Navedeni primjeri pokazuju kako je snimanje filma aktivnost koju mogu savladati i djeca najmlae dobi. Naravno da su filmovi starijih u enika tehni ki mnogo napredniji i razraeniji, no uratci mlaih u enika, iako nekima prvijenci, pokazuju zavidnu razini kreativnosti. 7. Zaklju ak U kontekstu druatva koje, jer se prije svega organizira i sporazumijeva kroz medije, nazivamo medijskim druatvom, mo~e se postaviti teza: svijet razumije onaj tko razumije medije. (Bauer, 2007., str. 7) Svijet medija koji nas okru~uje postao je toliko napredan i sna~an da ini ~ivui organizam. Sadr~aje koje nudi gotovo da i ne biramo ve nam bivaju nametnuti. Stoga se vrlo esto raspravlja o negativnim utjecajima masmedija. Zna aj (filma, televizije, ra unala itd.) u ~ivotu ovjeka presna~an je da se zaustavi. Ipak, cenzura i restrikcije nikada se nisu pokazale kao pozitivno rjeaenje. S druge strane, i dalje postoji mogunost da postanemo robovi modernih medija. Kao i svaka druga druatvena pojava, tako i ova zaslu~uje da ju se promotri, spozna, analizira i odredi. Obrazovanjem omoguujemo u enicima da razvijaju kriti ki stav prema svemu ato im se nudi, da raspoznaju dobro od loaega, kvalitetno od ki a i aunda. Ulaganjem u obrazovanje najmlaih stvaramo preduvjet za nove generacije korisnika (potroaa a i proizvoa a) koji e te~iti kvalitetnijim sadr~ajima. U ovome trenutku medijsko obrazovanje se skriva iza naziva medijska kultura i odrauje se u skromnoj satnici unutar nastavnog predmeta hrvatski jezik. U dogledno se vrijeme nadamo poveanju satnice ili izdvajanju medijske kulture kao zasebnog nastavnog ili izbornog predmeta. U meuvremenu, velik se broj ljubitelja filmske umjetnosti posvetio organiziranju izvanakolskih i izvannastavnih aktivnosti koje odgajaju generacije mladih filmofila. Videodru~ine u akoli nisu ni novitet ni raritet. One omoguuju uskraeno filmsko obrazovanje u enicima svih dobi. K tome, dje ja dob nikako ne bi trebala predstavljati zapreku za osnivanjem videodru~ina u mlaim razredima i to zbog nekoliko injenica: Istra~ivanja pokazuju da su djeca ve od najmlae dobi u doticaju s medijima. Stoga se ini sasvim nu~nim zapo eti s obrazovanjem ato je prije mogue. Nekadaanji strah od tehni kog aspekta snimanja filmova danas je gotovo neopravdan jer se djeca izvrsno slu~e ra unalom, DVD-om, kamerom i sli nim tehni kim sredstvima. Takoer, programi za monta~u dostupni su svima (primjerice Windows Movie Maker) i izrazito su jednostavni za upotrebu. I na kraju, izrazit interes djece za sve ato je filmsko predstavlja savraeni temelj za rano medijsko obrazovanje. Takoer, primjeri iz prakse pokazuju kako se samostalni okuaaji u filmu itekako mogu uklju iti u redovnu nastavu i obogatiti stvaralaatvo djeteta. Naravno da e ostvaraji i dosezi u enika najvjerojatnije biti prili no daleko od savraenih. No, samo sustavnim i postepenim radom stvorit emo preduvjete za idealno stanje: potrebu za samou enjem. Stvaranje u filmu ne zna i pritom samo se slu~iti tehnikom; ono omoguuje igranje s pokretom, zvukom, slikom i rje ju. Prisjetimo se pritom kako je poticanje stvaranja u materinskom jeziku jedan od temeljnih zadataka svakog u itelja hrvatskoga jezika. A ... gotovo da nema podru ja ljudske djelatnosti u kojem ne bi bilo po~eljno stvarala ko ponaaanje ovjeka. (Previai 1987., str 5.) Literatura Bauer, A.T., (2007.); Mediji za otvoreno druatvo; Zagreb: Sveu iliana knji~ara Bognar, L., Matijevi, M. (2002.); Didaktika; Zagreb: `kolska knjiga Iliain, V., Marinovi Bobinac, A., Radin, F. (2001.); Djeca i mediji: uloga medija u svakodnevnom ~ivotu; Zagreb: Dr~avni zavod za zaatitu obitelji, materinstva i mlade~i, Institut za druatvena istra~ivanja Zagreb Mihovili, N. (2005.); Od Zippa do Jo~ina svijeta; Zapis, br. 51, str. 70 Miki, K. (2001.); Film u nastavi medijske kulture; Zagreb: Educa Miki, K. (2003.); Mediji i edukacija; Zapis, br. 42 Miki, M., Rukavina, A. (2006.); Djeca i mediji; Zapis, posebni broj, str. 87-107 Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja (2007.); Ispitni katalog za u itelje, hrvatski jezik Previai, V. (1987.); Izvannastavne aktivnosti i stvaralaatvo; Zagreb: `kolske novine Silov, M. (2002.); Kakav u itelj, takva akola; Velika Gorica: Persona Te~ak, S. (1990.); Metodika nastave filma; Zagreb: `kolska knjiga Topuzovi, `. (1975.); Slobodne aktivnosti i u eni ko samoupravljanje; Sarajevo: IP Svjetlost, OOOUR Zavod za ud~benike Izvori s interneta: (stranice aktualne 10. rujna 2007. godine)  HYPERLINK "http://hr.wikipedia.org/wiki/Masovni_mediji" \t "_blank" http://hr.wikipedia.org/wiki/Masovni_mediji http://www.gfk.hr/press1/kucanski2.htm http://www.mpfs.de/index.php?id=10) http://hr.wikipedia.org/wiki/Film  HYPERLINK "http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7070&sec=2234" http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7070&sec=2234 http://www.hfs.hr/hfs/onama.asp     PAGE  PAGE 1 <ȱxzܳ,FJLNZ\t8޵NPbnr~ָظZκ"$*vĻRTtNÿÿÿûûûû÷óïïïëhhF*hAchH"{hz&mh?hh:hb'h9gh h5 h75h h~(VhQ hLh\[Gh+h\[Ghiuh^WhOY@NPRXrt  "RTTX&dfh*jlĽĽī hph??h?? hphxhUhih `Ah0Ghxh~, hph hphCU hphCYhCYhxhh4a"5CJaJhLh5 hvs5hLh4a"5hLhL5 h56h4`npLZzHJL46: NRPR:<X8:(*df~,žџѣh<(hA5hphAC hphACh(hhhyL5 hphF9hF9h[ h_Uh_hyLhiuh,hhh`C}h hGh `AhBB{ hphBB{;(d.`2LR XZ $q]qa$gd:0m $q]qa$gd(,.0Hl|  $DVd^`$T,:<`dh:0mhmhZhPJ h-5hh-5 hPJh-h nh?hdh{9h%hmzh_h&{m hph-h\hVh qh<(hph(>26 ,JLPRVdhrv $XZ,>@dfh½h"]}hPJhEl5 hEl5 hj5 h7 5 hPJ5hPJhPJ5h\hY^hplhl?h\&7h?h\ch:0mhhZhPJBZ@fhV 46FH   *,# $q]qa$gd( $q]qa$gd(h 24^$TVrt4\:> 0Bdj~68PR *:>,$HNP|̴hJh-thj#hSh<hkhh+huhTh?}h=KhhNh {h;hq*huh3hh7 D4\h:jln * < V   V Z ~                6 > v      > ^       (hKhb5hKhK5 hz&5hihnXhiE2h PhKh<h%hqZh$hIhp;h {h]h hn4hkhJhS?(*,. "(fhjbh~:D@nr8v@"z.ljŽŹ٭ﱩh)h1hkhqh5h(hq&&h\shd~$hh h^8h 0Fhch`j hm'zhTfhTf h\hTfhihbhKh\5>,>DF !! !"!!D"^"##@$H$R$h$$$$$$$$$$ %%%%&&&:&F&L&N&^&`&f&r&|&&&&&& '''''''''(ذ hZhthth/ h5! h5! h5! h)hf.hnTh1whA hh=QhA;{hqhd~$hh\hch5h3QhX1h)hkh <#&((2(4((\)++ ,,0-..>//0412j222$ & Fq]q^`a$gd( $q]qa$gd( $q]qa$gd((((2(4(\(^((((),)))).***+4+j+l+++++, ,D,F,n,,,,--.0...../>/b//////,0N00002141611122̼󸴸h *h%Z5jh *h%Z5Uhw3h%ZhChf h2jhlh\h ~ hHhHhW~h[ZhHhn0h5CJaJhheh1w5=22h2j222222|3~33333*4,4.4@4B4F4H4L4N4R4T4X4Z4f4h4j4n4p4|4~4̿|xplplplplb\b\Xb\bh< h<0Jjh<0JUhPOjhPOUh%ZhjShjh`5hjhj5,h5Ih5I0J5B*CJOJQJaJphjh5Ih5I5Uh5Ih5I5jh5Ih5I5U hhXh%Zh *hjS5 h}{h4h}{h45 h4h4hh_5 h_h_"23,4.40424446484:4<4>4@4D4F4J4L4P4R4V4X4j4l4n4 &`#$gdT8 $q]qa$gd($ & Fq]q^`a$gdj~4444444h%ZhPOh< h<0Jjh<0JUh##=0JmHnHun444444 $q]qa$gd( &`#$gd5u6&P 1h:p+". A!"#$% IDyK 5http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7070&sec=2234yK jhttp://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7070&sec=2234^ 666666666vvvvvvvvv66666686666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~_HmHnHsHtH@`@ q>NormalCJ_HaJmHsHtHDA`D Default Paragraph FontRiR  Table Normal4 l4a (k (No List PU@P  Hyperlink%7>*CJOJQJS*Y(aJo(ph:: z&mpagetintdd[$\$*W* z&mStrong5\BB O/ZPa1dA<7$8$H$OJQJ0/10 O/ZA05B*\^Jph"b/Bb O/ZDefault 7$8$H$-B*CJOJQJ^J_HaJmHphsHtH4 @R4 %y+Footer  p#.)@a. %y+ Page Number4r4 `Header  p#@"@ 5<Caption xx5CJ\aJPK![Content_Types].xmlj0Eжr(΢Iw},-j4 wP-t#bΙ{UTU^hd}㨫)*1P' ^W0)T9<l#$yi};~@(Hu* Dנz/0ǰ $ X3aZ,D0j~3߶b~i>3\`?/[G\!-Rk.sԻ..a濭?PK!֧6 _rels/.relsj0 }Q%v/C/}(h"O = C?hv=Ʌ%[xp{۵_Pѣ<1H0ORBdJE4b$q_6LR7`0̞O,En7Lib/SeеPK!kytheme/theme/themeManager.xml M @}w7c(EbˮCAǠҟ7՛K Y, e.|,H,lxɴIsQ}#Ր ֵ+!,^$j=GW)E+& 8PK!Ptheme/theme/theme1.xmlYOo6w toc'vuر-MniP@I}úama[إ4:lЯGRX^6؊>$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3ڗP 1Pm \\9Mؓ2aD];Yt\[x]}Wr|]g- eW )6-rCSj id DЇAΜIqbJ#x꺃 6k#ASh&ʌt(Q%p%m&]caSl=X\P1Mh9MVdDAaVB[݈fJíP|8 քAV^f Hn- "d>znNJ ة>b&2vKyϼD:,AGm\nziÙ.uχYC6OMf3or$5NHT[XF64T,ќM0E)`#5XY`פ;%1U٥m;R>QD DcpU'&LE/pm%]8firS4d 7y\`JnίI R3U~7+׸#m qBiDi*L69mY&iHE=(K&N!V.KeLDĕ{D vEꦚdeNƟe(MN9ߜR6&3(a/DUz<{ˊYȳV)9Z[4^n5!J?Q3eBoCM m<.vpIYfZY_p[=al-Y}Nc͙ŋ4vfavl'SA8|*u{-ߟ0%M07%<ҍPK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 +_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!Ptheme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] FX $$$' %/:BNr]hlw<N,h((2~44HJKMNOPRSTV&YZ#2n44ILQU {FXX  '!!8@0(  B S  ? TUef '(wy _aNOhiWX  Q R V W } ~ H J 0 1 { } 36no  ijCDXYkl)*ehGHNOUV\]noTUcd| ?@UV+,  u v s!v!!!*"-"# ###### ###8$:$$$$$$$$$$$0&3&8&:&J&K&b&c&R(S(')()F)G)))))))****4*5*N*O*****++=+>+G+H+++++++++++ , ,,,,,k-l---E.F.../ ///////////#0%0G0I0Y0Z000 1 14272222222224444 5 555R6T6666666 772747777788'8)8w8x899:::: ; ;!;";;;o<q<<<====t>u>\?^?b?c???????5@6@G@H@@@@@@@AAAA#A$ATAUAAAAAAABBBC_C`C D D>D@DDDDDDD E E#E$EMENEEEOFPFVFXFFFFFFF#G$G.G/GGGGGHH(I)I9I:IBIDIIIJITIUIlInIIIII\J]J^J_JgJhJJJJJLLLLLLLLLLNN N NNNNQPQgQhQQQRRRRSS)S*SSS+T/TGTHT3U4UwUxUUUUUUUVV-W.W=W>WWWXW$X&XXXXXXXXXYY'Y)YQYRY\Y]YYYYYZZsZuZZZZZZZ[[3[4[?[@[[[\\\\w\x\}\\\\\\]]^^2^3^0_1_aa*a,ayazaaaaaaajblbbbbbecfcddOePeUeVe\e]eheiepeqeeeeeff@gBgjgkgsgtg|g~gggggyiziiiiiAjBjjjjj*k+k:k;kzk{kkkkkllllllllllmmmmnnnnnnoo$p&p'p(p>p?pppqq5q7qqqqq+r,r4r6r@rArLrMrRrUr]r^rtrurrrrrrrsssss!s;s?KL .0JL_`ρсYZ"$78fgvwփ׃@BklȄʄ'(@Bnp 45XYz ""##%&()+,47ADG ""##%&()+,7AG7)8 E$Enn {={[ ""##%&()+,DGKsOs ""##%&()+,DG ibd#P{X7Xo D D DI~v` uMHrd j<71ix_^`o() ^`hH. L^`LhH.   ^ `hH. \ \ ^\ `hH. ,L,^,`LhH. ^`hH. ^`hH. L^`LhH.hh^h`o(. 88^8`hH. L^`LhH.   ^ `hH.   ^ `hH. xLx^x`LhH. HH^H`hH. ^`hH. L^`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`5o(. ^`hH. yLy^y`LhH. I I ^I `hH.   ^ `hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. YLY^Y`LhH.^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH^`o(. ^`hH. pLp^p`LhH. @ @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PLP^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJQJo(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJQJo(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJQJo(hH i uM71ix jDId#{X7o Dv&uh\e5*:DCr^7`t,2M8FWi %<;15! @ G i   4 \ v y| [ l) x: 'r t }NSeZZ?/z)V^ nsI;B(JPY^38<Yz_U  9 O_q  *=--jB[_) pl)D4Sy\f A o _X>q>?UR?`?^b?{@ `A3BA\BqnBACpE7ELFF 0FG0G\[GoG{G\sHIRI]I IJ=JPJK=KQKPLyLMxFMN!NANMNdN3OPOemOMpO P}P=Q3Q+QR4"SJSc.TgTnT U:UCUPUV~(V,V;VkCW^WpWnXneYO/Z7Z[ZeZqZ3[?[h[]<]N^j^3_k_fv_`#?`a#UahYa\c}dVefTf{ffg9gSg6chehi`j/jhj1k. lz&m)m:0m2!xx4Zna aj video dru~ine u medijskom obrazovanju u enikaEdgaruser,        Oh+'0   0< \ h t8Znaaj video druine u medijskom obrazovanju uenikaEdgar Normal.dotmuser2Microsoft Office Word@@@ *r՜.+,D՜.+,` hp|  Eۆ 5Znaaj video druine u medijskom obrazovanju uenika Titlex 8@ _PID_HLINKSA0 ^5http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=7070&sec=2234p,http://hr.wikipedia.org/wiki/Masovni_mediji  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~Root Entry FHData 1TableVWordDocument8XSummaryInformation(DocumentSummaryInformation8CompObjy  F'Microsoft Office Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q